analiza stručnjakaWWF Adria: U Jabučkoj kotlini ponovno masovno plivaju oslić i škampi. Ona je postala europski primjer uspjeha obnove ribljeg fonda

Slovenski portal caszazemljo.si objavio je ekspertizu Hrvoja Čeprnje, voditelja projekta za ribarstvo i vodenu kulturu u WWF Adria-i, o zaštiti morskih ekosustava s pozitivnim primjerom zaštite ribolovnog područja oko otoka Jabuke. 

Čeprnja podsjeća kako je to bilo najbogatije ribolovno područje, ali je pretjerani izlov potpuno iscrpio pojas oko otoka Jabuke. Godine 2015. uspostavljeno je zaštićeno ribolovno područje kako bi se osigurala obnova ribljih populacija kroz strogu zaštitu morskih resursa. Rezultat je da ekosustav u tom području ponovno vrvi životom, a proces obnove rezultirao je efektom "prelijevanja", pri čemu se ribe iz zaštićenih područja šire u okolna područja, poboljšavajući ribolov čak i izvan zaštićenih granica.

"Danas je industrijski ribolov na vrhuncu, jer je 93 posto ribljeg fonda prelovljeno. Nastavimo li s istom praksom i u budućnosti, uskoro više neće biti ribe u našim morima, a milijuni ljudi u zemljama u razvoju ostat će bez prihoda za preživljavanje", upozorava WWF Adria.

Na temelju trendova smanjenja ribljeg fonda, naša bi mora i oceani mogli ostati bez ribe do 2048. godine.  

Nikša Stipaničev/Cropix

Područje Jabučke kotline, dugi niz godina bilo je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto ulova hrvatske i talijanske flote. No, intenzivnim ribolovom područje je gotovo u potpunosti devastirano i iscrpljeno. Stoga su 2015. godine krenuli u zaštitu ovog područja. "Zabrana koćarenja uvedena je radi zaštite škampa i oslića. Kako se pokazalo da kratkotrajne obustave ribolova ne mogu dati dugoročne rezultate, odlučili su uspostaviti dugotrajnu zonu zabrane ribolova.  

Mjere poput ograničenja minimalne veličine ribe i zaštićenih morskih područja već su pokazale pozitivne rezultate u pojedinim područjima Jadrana, ali njihov dugoročni uspjeh ovisi o dosljednoj provedbi, kontroli i upravljanju", upozorava Čeprnja.

"Promjene u ribljim populacijama uslijed prekomjernog izlova zahtijevaju stalno prilagođavanje ovih mjera. Kao rezultat pretjeranog izlova, ribe postaju spolno zrele ranije i u manjim veličinama, što rezultira manjim i manje otpornim generacijama riba. Primjerice, nekada je u jednom kilogramu srdela bilo, primjerice, 30 do 35 riba, a danas često imamo više od 70 riba u kilogramu. Ovakav pad prosječne veličine ribe ukazuje na veliki pritisak na populacije, otežan njihov oporavak i smanjenje ukupne biomase", objašnjava.

Zabrana koćarenja uJabučkoj kotlini uvedena je radi zaštite škampa i oslića

Tom Dubravec/Cropix

Područja bez ribolova omogućuju ribama razmnožavanje bez pritiska ribolova, čime se obnavljaju populacije i održava ekološka ravnoteža. Poštivanje ribolovnih područja ključno je za očuvanje ribljih resursa, ističu u WWF Adria-i naglašavajući kako je stroga zaštita Jabučke kotline rezultirala obnovom ribljeg fonda i povećanjem bioraznolikosti.

"U Jabučkoj kotlini ponovno masovno plivaju oslić i škampi, tako je postala europski primjer uspjeha koji dokazuje da se riblji fond doista može obnoviti. 

No, za dugoročni uspjeh ovih mjera bitno je da se one i dalje prilagođavaju i primjenjuju prema promjenama u ribljim populacijama. Trebalo bi osigurati da se minimalne veličine ulova stalno preispituju i prilagođavaju kako bi se zaštitile ribe koje su najosjetljivije na prelov. Ova stalna prilagodba, zajedno s jačanjem zaštićenih područja, može pomoći u očuvanju morskih ekosustava i osigurati održivost ribljih resursa za buduće generacije", kaže Čeprnja.