O čuvenom zajedništvu često čujemo, ali nije nimalo rijetko, naprotiv, da taj pojam koristi jača strana ne bi li je onda slabija strana poslušala.
Tako će sada Italija – u zajedništvu s Hrvatskom – budimo mrvu papreni, proglasiti isključivi gospodarski pojas na svojoj strani Jadrana, a mi, istodobno i usklađeno, na svojoj.
Kako je Goran Grlić Radman, ministar vanjskih poslova, u četvrtak najavio u Saboru, to će biti već u siječnju 2021. godine. Eto nam iznenadnoga novogodišnjeg dara iz susjedstva! Tko će znati vidi li naš šef diplomacije u svemu i pravu priliku koju ćete sada čuti, ali glupo bi je bilo propustiti.
Ugrožena populacija
Evo kako to opisuje prof. dr. Alen Soldo, profesor Odjela za studije mora Splitskoga sveučilišta:
– Možemo se izravno obratiti Europskoj komisiji – budući da je naš Jadran i europsko more otkad smo u Europskoj uniji – pa im predočiti opće poznate argumente da je Jabučka kotlina najveće mrijestilište Jadranskog mora, koja ujedno čini najveći dio gospodarskog pojasa, pa zbog ugrožene morske populacije, strogo zaštititi cijelo područje budućeg hrvatskog isključivog gospodarskog pojasa.
Naravno, istodobno treba predložiti i Talijanima da i oni poduzmu isto na području svojeg IGP-a, koji će uskoro proglasiti. Ali, nije nam nužno. A u čemu je štos:
– Ta zaštitna zabrana izlova u cijelom pojasu morala bi se odnositi na sve ribare, takva je europska pravna stečevina. Dakle i na naše, hrvatske, pokraj talijanskih i onih iz ostalih zemalja EU-a. Na treće zemlje, odnosno nečlanice Unije, to se odnosi svakako.
Hrvatskoj to neće predstavljati problem, naprotiv, korisno bi bilo, budući da naši ribolovni napori praktički i ne sežu u to daleko područje. Naša flota ionako malo lovi u tim vodama, tamo su češće Talijani. Znači, domaći ribar ne bi plakao zbog lovostaja.
– Morska populacija itekako bi se oporavila, a prirodni smjer kretanja ribe vodi ovamo, prema hrvatskom teritorijalnom moru, gdje možemo loviti samo mi. Ukratko, više ribe nama, uz znatno manji trošak goriva, koji inače nije tako lako podnositi – tumači splitski profesor.
Tim potezom ubili bismo i drugu muhu. Strategija EU-a o bioraznolikosti predviđa da zemlje članice do 2030. zaštite minimalno 30 posto svoga mora. A područje skorašnjeg hrvatskog IGP-a predstavlja čak 44,8 posto ukupnog mora pod jurisdikcijom RH. Eto, mogli bismo biti pioniri barem u nečemu.
Italija u škripcu
A zašto su Talijani odjednom zainteresirani za proglašenje IGP-a?! Prema Soldinim riječima, naši jadranski susjedi iscrpili su odavno teritorijalne vode i love daleko izvan njih, ali ribolovni prostor im se smanjuje s južne strane Apeninskog poluotoka.
Potiskuju ih i zemlje Sjeverne Afrike, šireći zaštitu voda pred svojim obalama, a Talijani se susreću i sa žestokom EU te turskom konkurencijom bliže talijanskih obala. Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa mogao bi im bit spas.
Soldi je pomalo smiješno čuti kako su se sada stekli uvjeti da Hrvatska proglasi svoj IGP, kako to navodi hrvatska vladajuća politika.
Žalosno je što ispada da se ti povoljni uvjeti zapravo svode na talijansku formulu – kada njima paše, možemo i mi, a kada im nije pasalo, prije gotovo 20 godina, bilo je sto problema i pritisaka, pa je Hrvatska tada odustala od suverenog prava svake države da proglasi svoj pojas.
– Smiješno mi je što se sada kao zagovaratelji pojasa javljaju i neki koji su mu se tada protivili. A da ga jesmo bili proglasili u to vrijeme, imali bismo puno veću korist i, prema mišljenju dobro upućenih, prije bismo bili ušli u Europsku uniju. I za razliku od famoznog ZERP-a, koji je neka naša kreacija, za IGP se u međunarodnom pravu točno zna što su prava i obveze države koja ga proglasi – ističe prof. dr. Soldo.
Ipak, naglašava, treba visoko podignuti ruku u Saboru za naš isključivi gospodarski pojas u Jadranu i to bi trebalo biti doneseno jednoglasno.