stdClass Object
(
[id] => 1213241
[title] => Dr. Alen Soldo pojašnjava kako ribe vide, čuju, njuše, pamte... i ima savjet za udičare: I godinu dana nakon nevolje bježe od nje!
[alias] => dr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte
[catid] => 419
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Prve ribe nastale su još prije 500 milijuna godina, a danas u vodama našeg plavog planeta živi više od 30.000 različitih vrsta kralježnjaka koji, iako poprilično različiti, pripadaju istoj skupini životinja koje zovemo ribama.
Od pradavnih vremena svoga nastanka, ribe su evoluirale i doživjele različite promjene, pa danas među njima prepoznajemo tri glavne grupe. Prvu nazvanu Agnatha, ili beščeljusnice, čine primitivne ribe koje nemaju prave čeljusti, krljušt ni parne ekstremitete (peraje), a imaju škrge.
Najveći broj beščeljusnica već je izumro, tako da od te grupe danas postoje samo paklare i sljepulje. Od četrdesetak danas živih vrsta, i kod nas ih postoji nekoliko. Kada je riječ o paklarama, nama je svakako najzanimljivija morska paklara, Petromyzon marinus, koja dio života provodi u moru, a kad dosegne spolnu zrelost, kreće u slatke vode gdje nakon mriještenja ugiba. Ova beščeljusnica katkad se slučajno ulovi, ali ribolovci je uglavnom ne poznaju.
Znanstvenici je pak raspoznaju, ali je često u popisima riba Jadrana izostavljaju jer smatraju da i ne spada u prave ribe. Slično je i sa sljepuljama, od kojih je moguće da jedna vrsta, Myxine glutionosa, boravi u Jadranu. Doduše, taj se podatak temelji samo na jednom neprovjerenom nalazu iz 1924. godine, kada je navodno nađena u tršćanskom akvatoriju. No, kako sljepulja službeno nikad nije zabilježena u cijelom istočnom Mediteranu, njezina je pripadnost jadranskim vrstama upitna.
Druge dvije grupe okupljaju prave ribe, kako bi ih mnogi nazvali, a to su hrskavične i koštunjače. Već iz imena svake grupe proizlazi da je osnovna razlika među njima imaju li hrskavični ili koštani skelet.
Zanimljiv je i podatak da čak oko 40 posto svih ribljih vrsta živi u slatkim vodama, posebice u tropskim područjima Južne Azije i Južne Amerike, iako čak 97 posto vodene površine na ovom planetu čine mora.
Peraje kao krila
Sve ribe imaju nešto zajedničko, a to je život u tekućem ambijentu, zbog čega su razvile svoje karakteristike, različite s obzirom na fizičke i kemijske karakteristike voda u kojima su se razvijale. Visoka gustoća vode smanjuje utjecaj gravitacije i omogućava ribama da plutaju u stupcu vode trošeći minimalnu količinu energije.
Ipak, specifična gustoća tijela riba kod najvećeg je broja vrsta veća od gustoće mora, pa su morale razviti dodatne mehanizme da se odupru tonjenju. Ostvarivanjem neutralne plovnosti utrošak energije za održavanje pozicije na nekoj dubini je minimalan, pa se energija može iskoristiti za druge aktivnosti, kao što su hranjenje, rast, reprodukcija i svakodnevno kretanje.
Za održavanje neutralne plovnosti ribe koriste dva osnovna principa, a to su dinamički i statički uzgon. Princip dinamičkog uzgona najviše koriste morski psi, ali i brze koštunjače poput tune i skušovki. Taj je uzgon zasnovan na tjelesnim karakteristikama tih riba, točnije na obliku i položaju repne peraje i prsnih peraja koje funkcioniraju slično kao krila kod aviona.
---
---
Za funkcionalno djelovanje peraja i ostvarivanje sile uzgona mora postojati i određena brzina kretanja koja je u izravnoj korelaciji s gustoćom tijela neke ribe. Veća brzina je potrebna ribama s većom gustoćom tijela i obratno. No, budući da kretanje iziskuje potrošnju energije, najveći broj ribljih vrsta radije se služi statičkim principom rješavanja problema plovnosti.
Statički uzgon kod riba može se ostvarivati na više načina, a jedan je i smanjenje kostura, koji je u usporedbi s kopnenim životinjama znatno manji u odnosu na veličinu tijela. Uz to, kostur lubanje riba može sadržavati i do 30 posto masti, a kod sisavaca masti ima oko jedan posto.
Glavna prednost korištenja masti kao izvora statičkog uzgona je u tome što se sila uzgona ostvarena mastima vrlo malo mijenja s mijenjanjem dubine, odnosno promjene tlaka. No postoji i problem: u nedostatku hrane, što je kod riba čest problem, dolazi do iskorištavanja masti za druge aktivnosti, čime se smanjuje uzgon.
Za razliku od hrskavičnih riba, najčešći način ostvarivanja statičkog uzgona kod koštunjavih riba jest korištenje plina, zbog čega veliki broj koštunjača posjeduje plivaći mjehur. Njegova veličina je kod morskih riba manja nego kod slatkovodnih, zbog veće gustoće mora, te iznosi oko pet posto volumena tijela.
Problem korištenja plina je u tome što se njegov volumen mijenja s dubinom, odnosno promjenom tlaka, pa mora postojati mehanizam za efikasno punjenje i pražnjenje mjehura. Pritom su veće promjene volumena mjehura u površinskim slojevima nego u dubinama. One su i kompliciranije, jer ista se promjena volumena mjehura događa kad riba s površine dođe na 10 metara, kao i kad se riba s 200 m dubine spusti na 400 metara.
Punjenje mjehura plinom kod riba se ostvaruje na različite načine, no kako su svi ti procesi vremenski zahtjevni, većina riba s plivaćim mjehurom ne može brzo mijenjati dubinu, pa je i njihov način života prilagođen takvom mehanizmu.
Bitka za otopljeni kisik
Kako ribe dišu? Na to pitanje veliki broj ljudi će odgovoriti da dišu putem škrga, iako najveći broj njih ne zna objasniti proces kojim se to uopće omogućava. Također, vrlo je mali broj onih koji znaju da postoje i ribe koje udišu zrak, pri čemu ne mislim na sliku naših cipala koji se često vide na površini kako pućkaju zrak. Naime, to nije pravo disanje, već punjenje plivaćeg mjehura zrakom.
---
---
Ribe koje udišu zrak su rijetke, otprilike ih svijetom pliva oko sedamdesetak vrsta i uglavnom žive u tropskim plitkim slatkovodnim područjima, gdje s visokim temperaturama dolazi do smanjenja kisika otopljenog u vodi. Inače, kisika u vodi ima umnogome manje nego u zraku.
Primjerice, pri temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva u vodi je otopljeno svega tri posto količine kisika od količine koja postoji u okolnom zraku. S obzirom na tako malu količinu kisika, škrge riba moraju imati veliku površinu da bi iz vode preuzele otopljeni kisik. Tako je kod jednog rođaka našeg oslića ukupna površina škrga 18 puta veća od površine cijele kože, ne uključujući peraje.
Zanimljivo je da ribe troše energiju dišući, jer more nije zrak, tj. puno je gušće. Zato ono što je kopnenim životinjama i ljudima posve normalno, disanje bez razmišljanja i napor, u moru i nije baš tako, jer se more treba konstantno pumpati preko škrga da bi dovodilo nove količine kisika.
Postoje različiti načini pumpanja mora, ali najuobičajeniji je kod koštunjača da otvaranjem usta more ulazi, pri čemu je škržni poklopac koji izvana prekriva škrge zatvoren. Sljedeći ciklus kreće kad se usta zatvore, a škržni poklopac otvori, čime nastaje tlak koji more iz usta tjera preko škrga koje otopljeni kisik prebacuju direktno u krv što kola škržnim strukturama.
Utrošak energije potrebne za disanje rapidno opada povećanjem brzine kretanja, no istodobno se energija koja se dobije tim smanjenjem troši na brže kretanje.
Kako se količina otopljenog kisika mijenja s temperaturom, odnosno što je temperatura viša, to je manje kisika, ribe koje žive u plitkim i zatvorenijim područjima u nekim se razdobljima sezone ne mogu osloniti samo na disanje pomoću škrga. Zato jedan dio ribljih vrsta ima mogućnost disanja preko kože, dok neke druge vrste imaju dodatne respiratorne organe koje koriste za disanje.
S druge strane, imamo i ribe zvane dvodihalice. Te vrste u normalnim uvjetima dišu na škrge, ali kada količina otopljenog kisika padne ispod potrebne razine, počinju disati zrak pomoću modificiranog plivaćeg mjehura koji funkcionira slično kao pluća kod sisavaca.
Sposobnost takvog disanja im omogućava preživljavanje u najgorim uvjetima, pa tako mogu duga vremenska razdoblja preživjeti doslovno u blatu vrlo male vlažnosti, pri čemu budu u stadiju totalnog mirovanja.
Neke vrste su se tijekom evolucije toliko ekstremno prilagodile takvim uvjetima da se, ako povremeno ne udahnu zrak plućima, mogu i ugušiti. Zanimljivo je također naglasiti da ribe imaju nosnice, ali one nemaju nikakvu respiratornu funkciju, već isključivo funkcioniraju kao organi za prepoznavanje mirisa.
---
---
Razvijeni njuh
Većina riba, osim primjerice paklara koje imaju pojedinačni organ, imaju parne nosnice unutar kojih se nalazi mnoštvo mirisnih osjetilnih stanica koje detektiraju kemijske spojeve otopljene u vodi.
Manji broj koraljnih riba nema nosnice na uobičajenom mjestu, dakle na gornjem dijelu glave, već su one na duguljastim cjevastim izraslinama koje im više ili manje strše iznad glave. Mirisni organi služe ribama za otkrivanje hrane, bježanje pred grabežljivcima, reprodukciju te kretanje u nepreglednima vodenim masama.
Veličina i funkcionalnost mirisnih organa različiti su među ribljim vrstama, ali čak i među spolovima iste vrste. Primjerice, kod dubokomorske grdobine mirisni organi ženke su skoro zakržljali, dok su kod mužjaka hipertrofirani.
Razlog tome je mehanizam reprodukcije pri kojem ženka ispušta određene kemijske spojeve kojima signalizira mužjaku da je spremna za reprodukciju. Slično postupaju i druge vrste, primjerice babice i glavoči.
Osjet mirisa je vrlo važan za kretanje riba, što znaju svi oni koji se bave ribolovom, naročito big game fishingom. Prilikom takvoga lova oni konstantno brumaju s ciljem privlačenja tuna koje se, iako su uglavnom vizualni predatori, kreću prema izvoru mirisa.
No jedan od najfascinantnijih primjera kretanja uzrokovanog mirisom jest migracija lososa iz mora prema rijekama u kojima su započeli život. Znanstvenici su kompliciranim eksperimentima dokazali da je miris glavni pokretač, ali ne mogu se složiti oko pravog izvora mirisa.
---
---
Naime, postoje dvije teorije, od kojih jedna govori da lososi zapravo mogu prepoznati specifične spojeve karakteristične za mjesto gdje su se rodili, a koji dolaze strujanjem rijeke. Nasuprot tome, postoji teorija koja glavnim razlogom za kretanje lososa smatra dolazak rijekom mirisa drugih bliskih rođaka koji već prebivaju na početnom mjestu.
Ribe ispuštaju i alarmne spojeve, odnosno specifične kemijske spojeve čiji miris upozorava druge primjerke iste vrste na određenu opasnost. Na njihovu žalost, iako upozoravaju druge ribe na opasnost, tako izazivaju i privlače grabežljivce upravo na sebe.
Da je osjet mirisa vrlo važan kod riba, znaju i ribari, pa stoga postoje različiti načini primamljivanja riba. Ako zanemarimo morske pse koje bilo koja krv općenito privlači, ostale mesojedne ribe uglavnom privlači miris vrsta kojima se ionako hrane. Ljudi se stoga za primamljivanje najčešće služe ostacima riba, pri čemu je kod nas, radi opće dostupnosti, najpopularnija srdela.
S druge strane, postoje mirisi koji izrazito odbijaju ribe, a među njima su posebno naglašeni mirisi svih naftnih derivata, naročito benzina.
U slučaju da ste došli na ribolovnu poziciju, ni u kojem slučaju se ne preporučuje izbacivanje iz broda bilo čega što sadrži mirise naftnih derivata, a također se nakon punjenja brodskog rezervoara gorivom preporučuje dobro oprati ruke, jer i minimum molekula naftnih derivata koje zaostanu, primjerice, na struni ili ješki prilikom nadijevanja na udicu, gotovo garantira da neće biti nikakvog ulova.
Većina ribara ne obraća pažnju na prethodne navode, ali i nemali je broj onih koji prilikom ribolova ne dopuštaju da ribolovnim alatom rukuju oni koji su prethodno dirali pržene krumpiriće, čips, kolonjsku vodu ili držali cigarete. Ako to možda i ne djeluje na količinu ulova, barem će se time donekle smanjiti loš utjecaj junk hrane i cigareta na zdravlje ribolovaca.
Perfektan sluh
Zvučno-lateralni sustav glavni je pokretač reakcija riba na različite vrste stimulansa: vibracije vode i supstrata koji je okružuju, gravitaciju, zvukove, te kutno ubrzanje. Sam sustav se sastoji od dva osnovna organa – unutarnjeg uha i bočne (lateralne) pruge. Unutarnje uho odgovorno je za balansiranje, kao reakciju na djelovanje gravitacije, te za primanje svih zvučnih signala i osjećaja ubrzanja.
Uho ribe se s pravom naziva unutarnje, jer se nalazi unutar lubanje i nema nikakvih izravnih spojeva s vanjskom okolinom, kao što je to slučaj kod uha sisavaca. Ipak, unutarnja struktura je poprilično slična, budući da se sastoji od tri polukružna kanalića ispunjena tekućinom unutar kojih plivaju tri otolitna organa ili slušne koščice.
---
---
Recimo usput da je površina otolita u obliku koncentričnih krugova čijim se analiziranjem može utvrditi i starost ribe. Većina riba ima po dva unutarnja uha, koja se najčešće nalaze iza očiju sa svake strane glave.
Nećemo ulaziti u komplicirane načine slušanja, ali zanimljivo je da neke ribe bez problema mogu ne samo čuti, već i precizno odrediti smjer odakle dolazi zvuk čiji je izvor na udaljenosti od 2,5 kilometara. Pri tome nekima dodatno pomaže i plivaći mjehur koji zna biti na različite načine spojen s unutarnjim uhom i prenositi mu vibracije koje se unutar njega osjete.
Drugi organ zvučno-lateralnog sustava je bočna pruga čija je osnovna funkcija detekcija svih vibracija. To je zapravo cjevčica koja se nalazi unutar tijela, a s površinom je spojena mnoštvom otvora kroz koje struji voda okoline.
U kombinaciji s osjetilom vida omogućava kretanje ribe i izbjegavanje prepreka. Također, ako ste se ikad pitali kako je moguće da se sve ribe u jatu kreću istodobno u jednom smjeru, odgovor se krije upravo u visokorazvijenom sustavu osjeta bočne pruge.
Istraživanja su pokazala da je bočna pruga kod nekih grabežljivih riba toliko razvijena da mogu osjetiti ribu koju vrebaju na udaljenosti od 32 metra. Osnovu cijelog zvučno-lateralnog sustava čine dlakaste stanice koje se nalaze u svim organima sustava tvoreći različite oblike i osjećajući različite frekvencije.
S obzirom da ribe ne slušaju samo svojim unutarnjim uhom već i bočnom prugom, raspon frekvencija koje ribe osjećaju kod velikog broja vrsta mnogo je veći nego kod čovjeka. Primjerice, odrastao čovjek čuje frekvencije u rasponu od 0 do 20 kHz, dok senzorni organi nekih riba osjećaju raspone do 100 kHz, a pojedinih vrsta čak i do 180 kHz.
Jedna od najsmješnijih stvari koje sam vidio u filmovima bila je rikanje morskog psa prilikom otvaranja ralja. Jasno je da filmaši različitim efektima pokušavaju povećati atraktivnost svojih filmskih uradaka, ali tu je riječ o čistoj besmislici.
Brumavanje zvukovima
No, iako ne riču, veliki broj riba može proizvoditi nekakve glasove, bolje rečeno zvukove, koji su uglavnom reakcija na ponašanje drugih primjeraka, iste ili različite vrste. U načelu, postoje dvije vrste takvih zvukova: prva nastaje trljanjem tvrdih dijelova tijela ribe, primjerice zubi ili peraja, a dugu grupu čine zvukovi izazvani kontrakcijom mišića i njihovim djelovanjem na plivaći mjehur, pri čemu su oni različitih frekvencija i intenziteta.
---
---
Utjecaj zvuka na ribe već se odavno istražuje, umnogome i zbog razvijanja novih tehnologija ribolova. Većini je poznato da se zvuk kroz vodu, radi različite gustoće, kreće gotovo pet puta brže nego kroz zrak. Samim time zvučni podražaji imaju potencijalno veći utjecaj na primamljivanje riba nego neki kemijski ili vizualni podražaji.
Japanski znanstvenici prednjače, pa su dokazali da emitiranje zvukova dupina tjera jata riba prema mrežama stajaćicama, te da se jedna vrsta japanskoga gofa može iz dubine na površinu primamiti puštanjem zvukova hranjenja njegovih istovrsnika.
Japanci su istraživali i svoj tradicionalni način ribolova uporabom naprave donburi. To je zapravo olovna naprava konusnog oblika koja je na užem kraju spojena konopom. Dok je plovilo usidreno, ribar baca donburi u more koji padajući prvo proizvodi zvuk, a zatim i mjehuriće koji na putu prema površini također stvaraju vibracije i podražaje što primamljuju ribe. One se zatim izlovljavaju udičarskim alatima.
Zanimljivo je da najveći broj ribljih vrsta primamljenih ovom metodom spada u ljuskavke, kao i naše ušate, salpe, zubaci i komarče. Namjerno to napominjem jer su i naši ribari odavno shvatili važnost zvučnih podražaja prilikom ribolova tih istih vrsta.
Najbolji primjer tome je ribolovna tehnika koja se zasniva na proizvodnji zvučnih vibracija, a to je svima poznata kontroverzna tramata. Tehnika tramate zasniva se na opasivanju morskog područja konopima čijim se naizmjeničnim potezanjem stvaraju vibracije koje djeluju upravo na ribe ljuskavke. Prvi spomen tramate, inače jedinstvene tehnike na svijetu i primjenjivane samo na istočnim obalama Jadrana, datira još iz 1341. godine, što je još jedan dokaz da su Hrvati oduvijek prednjačili u ribarskim inovacijama.
Japanci koriste zvuk i u marikulturi. Primjerice, mlađi japanskog pagra za vrijeme uobičajenog hranjenja puštaju zvuk određenog pulsnog intervala.
Nakon određenog vremena riba se toliko navikne i nauči da je hranjenje povezano s određenim zvukom da već na samo puštanje zvuka kreće prema površini kaveza očekujući hranu. Koristeći tu naviku, riba se može pustiti iz kaveza u otvoreno more i premjestiti na određenu udaljenost bez potrebe za stresnim transportom u kavezima.
Nasuprot tome, zvuk se može koristiti i za tjeranje riba, primjerice od ulaza vode za hlađenje električnih centrala. Ipak, neke od tih naprava proizvode zvuk visoke energije i jačine koja se kreće oko 185 decibela, što je gotovo dvostruko više od razine zakonski dopuštene buke u noćnim klubovima.
Prema nekim istraživanjima, takva razina buke dosta efikasno funkcionira, ali može i trajno oštetiti sluh brojnih morskih organizama, pa je zakonsko dopuštanje upotrebe takvih naprava pod velikim upitnikom.
---
---
Dubina jede boje
Trgovine ribolovne opreme nude različito obojene umjetne mamce, a i mnogi se kunu u točno određenu boju kao najvažniji razlog dobrih ribolovnih karakteristika pojedinih mamaca. Ipak, je li to samo reklama ili ribe stvarno dobro raspoznaju boje?
Istraživanja na tom planu upućuju da struktura oka riba koje žive u plitkim područjima ukazuje da ribe mogu raspoznavati boje do neke razine. Jasno, pri tome moramo znati da se određeni dijelovi svjetlosnog spektra vrlo brzo gube s dubinom. Primjerice, najveći dio crvenog spektra nestaje već u prvom metru dubine, a nakon desetak metara imamo samo zelenoplave nijanse, dok u najdublja područja prodire tek plavi dio spektra.
Stoga, najveći dio riba tog područja boje vidi kroz različite nijanse plave, zelene ili sive boje. Doduše, mnogi će se onda zapitati koji je smisao onako jarkih boja, primjerice, tropskih riba koraljnih grebena, ako ribe te boje ne vide. Obojenost raznih ribljih vrsta nesumnjivo upućuje na to da boje imaju određenu funkciju, ali je vrlo vjerojatno kako je doživljaj boja kod riba drukčiji nego što je to slučaj kod čovjeka.
Ono što je većini riba najvažnije jest detektiranje nekog objekta ispred jednolične pozadine. Pri tome se svjetlije nijanse bilo koje boje bolje vide od tamnijih. Primjerice, rezultati istraživanja pokazuju da ribe u prozirnijim morima vide mreže bijele boje na puno većoj udaljenosti nego narančaste ili zelene. Ta razlika gubi se s dubinom ribolova, s obzirom da su svi objekti na većim dubinama ionako plavih nijansi, bez obzira na stvarnu obojenost.
Ako općenito govorimo o vizualnim sposobnostima riba, zanimljivo je da morske ribe bolje vide od slatkovodnih. Naime, kako je u kopnenim vodama prozirnost mala, ribe iz tih područja uglavnom dobro raspoznaju objekte do dva metra udaljenosti, dok je u moru prozirnost puno veća, pa neke ribe dobro vide i do tridesetak metara u daljinu.
Mi ljudi imamo binokularni vid, odnosno koristimo oba oka da bismo dobili jednu sliku i pri tome možemo biti fokusirani samo na jednu točku. Sličan način gledanja imaju i ribe, ali neke mogu uz binokularni vid istodobno koristiti i lateralni ili periferni vid, za pregledavanje i praćenje objekata u krajnjim kutovima vidnog polja, čak koristeći svako oko zasebno.
Poneke ribe imaju i izbuljene oči koje mogu zasebno pomicati u svim smjerovima, slično kameleonu. Fascinantnu konstrukciju oka imaju pojedine ribe roda Pantodon. Te ribe žive neposredno uz površinu i često glavom izvire iz vode prateći istodobno što se događa iznad i ispod površine.
---
---
Svima koji su ikad zaronili otvorenih očiju jasan je problem adaptacije oka prilagođenog zraku za gledanje pod vodom. Pantodon nema takvih problema jer mu čudesno prilagođeno oko dopušta da u istom trenutku vreba insekte koji se kreću iznad vode, a također i sitne ribe koje plivaju ispod površine.
Još neobičnije oči imaju četverooke ribe. Također žive uz površinu, ali zapravo nemaju četiri oka, kako im ime sugerira, nego dva. Svako oko im je podijeljeno na dva dijela te ima po dvije zjenice, od kojih je gornja prilagođena za gledanje u zračnom mediju, a donja za vodu.
Veliki broj riba koje žive u području mezopelagijala, u dubinama od 200 do 1000 metara, gdje dopiru samo minimalni ostaci svjetlosnog spektra, i to onog kojeg ljudsko oko ne može vidjeti, za razliku od svojih ribljih srodnika iz plitkih krajeva, imaju cjevaste, prilično duguljaste oči. Znanstvenici su u početku mislili da oblik takvih očiju omogućuje ribama da imaju teleskopski vid, ali su kasnija istraživanja dokazala da takav oblik nema veze s navedenom teorijom.
Cjevaste oči
Cjevasta konstrukcija očiju ima brojne prednosti. Ona, primjerice, ribama s takvim očima omogućuje puno bolji vid u mračnim uvjetima dubokoga mora nego što bi to bilo moguće s uobičajenim okruglim oblikom. Također, popriličan broj takvih ribljih vrsta ima oči uperene prema gore, što im omogućava bolju vidljivost silueta morskih organizama ispred kontrastne svjetlije površine plićih slojeva mora.
Ipak, takve oči imaju i određene nedostatke, pa im vid ne funkcionira u krajnjim kutovima jer zbog nesposobnosti fokusiranja cjevaste oči sa strana osiguravaju samo detekciju pokreta, ali ne i pravo raspoznavanje objekata.
Zaranjajući u dublja područja, nalazimo ribe koje i dalje imaju oči, što znači da im nečemu i služe. Pretpostavlja se da ribe iz tih dubina, a koje žive u čistim oceanskim područjima, imaju specijalno prilagođene oči koje im za danje svjetlosti omogućavaju vid i na dubinama od 1100 metara, a za vrijeme noći do nekih 600 metara dubine.
Inače, poznato je samo četrdesetak potpuno slijepih vrsta riba i sve one žive isključivo u dubokim spiljama bez ikakve svjetlosti. Nekima odrastanjem oči zakržljaju, dok se pojedine vrste već rađaju bez funkcionalnih očiju.
Kad pogledate fotografije riba koje žive na nekoliko kilometara dubine, prvo što ćete vjerojatno primijetiti jest da takve ribe imaju mnogo veće oči nego one iz plitkih slojeva mora. Ipak, kako je jasno da to tih dubina ne dopire nikakvo svjetlo, javlja se pitanje čemu uopće takve oči služe. Potpuni nedostatak sunčeve svjetlosti ne znači i da nema nikakvog svjetla.
---
---
Svjetleći organi
Naime, najveći broj dubokomorskih riba posjeduje mogućnost proizvodnje svjetla, takozvane bioluminiscencije. Ta pojava im služi za privlačenje riba iste vrste, ali suprotnog spola, radi mriještenja, ili za privlačenje plijena. Svjetleći organi nalaze se na različitim mjestima tijela ribe, pa ih se može naći iznad glave, u obliku resastih izraslina koje funkcioniraju kao mamac, ili pak oko usta koja se zaklope oko neoprezne ribe koja se privučena svjetlom previše približila.
Neke ribe čak imaju svjetleće organe koji funkcioniraju kao reflektori, povremeno obasjavajući područje ispred ribe lovca omogućavajući opažanje plijena.
Nasuprot tome, neke vrste koriste svjetlosne organe za kamuflažu, pa ih imaju s trbušne strane tijela, čime smanjuju kontrast između svoje siluete i svjetlijeg područja iznad sebe, što ih čini manje uočljivim ribama koje ih vrebaju iz mračnih dubina. Sama bioluminiscencija može se ostvariti posjedovanjem specijalnih organa, fotofora, koji kompliciranim kemijskim procesima stvaraju svjetlost ili pak u simbiozi prikupljanjem posebnih bakterija kojima osiguravaju hranu, dok im one zauzvrat proizvode potrebnu svjetlost.
Boja emitirane svjetlosti uglavnom je plava ili zelena, ali postoje i ribe koje emitiraju crvenu, infracrvenu, pa čak i žutu svjetlost. Kako se pretpostavlja da oko 90 posto svih morskih organizama dubokih voda, uključujući ribe, na neki način proizvodi svjetlost, očito je kako se u mračnim vodama oceana svakodnevno odvija pravi svjetlosni show.
Učenje i pamćenje
Iz prethodnih nastavaka vidjeli smo kako su sposobnosti ribe da reagira na određene podražaje ogromne, no ostaje pitanje jesu li te reakcije instinktivne ili promišljene. Uvriježena teorija bila je da pamćenje, sposobnost učenja i neke druge intelektualne sposobnosti kod riba nisu razvijene.
Ipak, neke vrste riba imaju takva socijalna ponašanja koja svojom kompliciranošću dovode u pitanje točnost te teorije. Novija istraživanja ukazuju na mogućnost učenja riba, pa čak i prijenosa znanja između iskusnijih i neiskusnijih članova iste vrste, s čime će se složiti mnogi naši ribari i ribolovci koji znaju kazati da se riba naučila.
Ribe su se naučile prepoznavati među sobom, ali to nije ograničeno samo na pripadnike svoje vrste, već uspijevaju prepoznati i pripadnike drugih vrsta, što im pomaže pri izbjegavanju grabežljivaca, ali i pronalaženju plijena. Iako zvuči čudno, prepoznaju čak i nas, ljude.
Eksperimenti su pokazali da ribe u grupi ljudi mogu prepoznati točno određenu osobu, i to onu koja ih je navikla hraniti, što osim pamćenja dokazuje i njihove dobre vizualne sposobnosti izvan vodenog medija.
Ribe prepoznaju i okoliš, čime se u odsutnosti nekih senzornih mogućnosti mogu vratiti na neko mjesto gdje su prije obitavale. Još su kompleksnija ponašanja prilikom osvajanja drugoga spola, pri čemu veliki broj pripadnika neke vrste ima istovjetno ponašanje, što dokazuje određenu razinu učenja i pamćenja.
Mnogi će se čitatelji sjetiti crtića Potraga za Nemom, gdje ribica Dora ima stalne probleme zbog kratkotrajnog pamćenja, što proizlazi iz već izlizane rečenice da zlatna ribica ima pamćenje od tri sekunde. Iako se ta konstatacija ponavlja čak i u nekim stručnim knjigama, to je najobičniji mit koji nema veze sa stvarnošću.
---
---
Naime, istraživanja provedena još prije Drugog svjetskog rata utvrdila su da upravo zlatna ribica bez problema ponavlja neka naučena ponašanja i osam tjedana nakon prve reakcije.
Kasnija istraživanja utvrdila su kako je pamćenje zlatne ribice vezano i uz temperaturu, pa pri višoj temperaturi vode ima i bolje pamćenje. Neke reakcije može ponavljati i nakon tri mjeseca, ali, kao i u svih drugih životinja, nakon toga počinje zaboravljati.
Razlog je što se reakcije koje se ne ponavljaju na kraju i zaborave budući da im ničemu i ne služe. Istraživanja nekih drugih ribljih vrsta dokazala su mogućnost pamćenja riba i do pet mjeseci, tako da se prava mogućnost tog dijela intelektualnih funkcija još nije u potpunosti razjasnila.
Sposobnosti lososa i jegulja
O potencijalnim sposobnostima riba najviše govori anegdota o jednom američkom profesoru koji je dulje vrijeme hranio jato riba u ribnjaku dozivajući ih: Ribe, ribe! Priča govori da se nakon pet godina pauze ponovno pojavio na istom ribnjaku, te da je na njegov ponovljeni poziv mnogo riba izišlo na površinu, očito nešto očekujući.
Dokaz o postojanju dugotrajnog pamćenja kod riba je migracija lososa u područje odakle je potekao. O toj smo pojavi već pisali navodeći razne teorije o načinu kako losos uopće osjeti traženo područje. No, bez obzira koji osjetilni organ i metodu koristio, nešto očito mora biti duboko usađeno u njegovu mozgu što mu nakon toliko godina omogućava prepoznavanje točno određene karakteristike mjesta rođenja.
Još čudniji primjer je migracija jegulje. Sve europske jegulje rađaju se u Sargaškom moru oko Antila, odakle još kao male putuju Golfskom strujom, neke čak i tri godine, dok ne dođu na obale Europe i Mediterana. Odatle odlaze unutar kontinenta i većinu života provode u slatkoj i bočatoj vodi. Kad odrastu i spolno sazru, kreću na putovanje dugačko i po 6000 kilometara, natrag prema Sargaškom moru, gdje nakon mriještenja ugibaju.
Za vrijeme putovanja prema mjestu rođenja i tjelesno se mijenjaju, jer im se oči značajno povećaju, dobivaju drukčiji pigment za bolji vid u plavim dubinama oceana, a s bočne strane tijela srebrnkasto obojenje kojim postaju manje vidljivima za potencijalne grabežljivce koji ih vrebaju na putu.
Što jegulje tjera na taj put i kako uspijevaju zapamtiti i ponovno pronaći područje udaljeno tisućama kilometara od mjesta njihova življenja, do današnjeg dana nije razjašnjeno.
Mlađi primjerci riba imaju velike koristi od prisutnosti starijih iskusnijih riba čije ponašanje imitiraju u situacijama kada ne znaju kako reagirati. Tako mlade ribe puno uspješnije izbjegavaju ribolovne alate, primjerice koće, ako su u društvu starijih riba, nego kad samostalno moraju reagirati. Udičarima na znanje navodimo kako je kod više vrsta primijećeno da primjerci koji se uspiju osloboditi udice bježe od nje i godinu dana nakon toga neugodnog iskustva.
Komunikacija u jatu
Veliki broj ribljih vrsta grupira se u jata koja se u uobičajenim situacijama sastoje od riba sličnih veličina, osim u slučaju općeg hranjenja ili bježanja od predatora, kada se jato može sastojati od primjeraka različitih godišta i dužina. Iako se pri kretanju u jatima ribe služe vidom i ostalim senzornim organima, naročito bočnom prugom, nevjerojatna je njihova sposobnost da između sebe, bez obzira na promjene smjera kretanja, uvijek održavaju istu udaljenost, bez sudaranja.
To očito pokazuje da među njima mora postojati nekakav oblik komunikacije. Istraživanja su također pokazala da formiranje jata utječe na hidrodinamiku kretanja svih riba u njemu, pri čemu ribe iz stražnjih redova troše manje energije, iskorištavajući manji otpor vode uzrokovan kretanjem prednjih redova.
Uglavnom, sve je manji broj onih koji misle da su ribe niža stvorenja, jer otkrivajući njihove tajne, shvaćamo koliko malo još o tim morskim životinjama znamo i koliko još toga o njima ima za otkriti.
---
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajne podmorja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => tajne podmorja 2 0 29879 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2022-06-03 12:34:23
[created_by] => 3261
[created_by_alias] => Dr. Alen Soldo
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2022-08-03 06:01:54
[modified_by] => 3261
[publish_up] => 2022-08-03 05:57:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 95
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 419
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--ribolov
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[page_title] => Ribolov
[menu-meta_description] => Savjetujemo kako loviti lignje, učimo vas kako se love komarča, zubatac, brancin, tuna, i što je big game fishing. Doznajte sve o ribolovnim tehnikama, ribolovnoj opremi i priboru. Što je spinning, a što sabiki i tataki? Kako loviti mušičarenjem, kako panulom, a kako kančanicom? Koje varalice, lignjariće i peškafonda odabrati i kako nabaviti i ispravno staviti mamac za ribolov na udicu? Sve to doznajte na portalu Otvoreno more.
[menu-meta_keywords] => ribolov, podvodni ribolov, ribolovne tehnike, ribolovni pribor, lignje, komarča, zubatac, brancin, tuna, big game, spinning, sabiki, tataki, panula, kančanica, udica, mamac za ribolov, podvodna puška, ronjenje, apnea, udičarenje
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 0
[itemRelatedLimit] => 5
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 0
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 1
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 0
[itemRelatedImageGallery] => 0
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22420390.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462530.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462528.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462524.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462566.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462562.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462558.png","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22462554.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/18342298.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/15197754.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22463252.jpg","\/images\/slike\/2022\/06\/03\/22463290.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","","Shutterstock","Bo\u017eidar Vuki\u010devi\u0107\/Cropix","Arhiv\/Cropix","Arhiv\/Cropix","Arhiv\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
Riba koja osjeti udicu bit \u0107e puno opreznija<\/p>","
\u0160krge funkcioniraju kao vanjska plu\u0107a<\/p>","
Kostur ribe je vi\u0161estruko lak\u0161i od onoga kopnenih \u017eivotinja<\/p>","
Zrakom s povr\u0161ine neke ribe pune pliva\u0107i mjehur<\/p>","
Ribe vide i na udaljenosti od trideset metara<\/p>","
Ribe prepoznaju od koga im (ne) dolazi opasnost<\/p>","
Lateralna linija (pritisak vode)<\/p>\n\n
Ko\u017ea (dodir, temperatura)<\/p>\n\n
Zvuk<\/p>\n\n
Vid<\/p>\n\n
Elektro-osjetilo (na manje od 50 cm)<\/p>\n\n
Usta i nos (okus i miris)<\/p>\n\n
Vid i pritisak (manje od 100 m)<\/p>\n\n
Miris (vi\u0161e od 100 metara)<\/p>\n\n
Zvuk (vi\u0161e kilometara)<\/p>","
Velika tuna ima izra\u017eene bo\u010dne peraje<\/p>","
Miris srdele privla\u010di tune iz cijeloga kraja<\/p>","
Ribe brzo nau\u010de prepoznavati osobu koja ih hrani<\/p>","
Va\u017eno je prepoznati tko je prijatelj<\/p>","
Grdobini je cijelo tijelo jedan veliki osjetilnik<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_22420390_1920.jpg":"1920x1080","k_22420390_1280.jpg":"1280x1280","k_22420390_1024.jpg":"1024x1024","k_22420390_640.jpg":"640x640","k_22420390_480.jpg":"480x480","k_22420390_340.jpg":"340x340","k_22420390_220.jpg":"220x220","o_22420390_1280.jpg":"1280x853","o_22420390_1024.jpg":"1024x682","o_22420390_640.jpg":"640x426","o_22420390_480.jpg":"480x320","o_22420390_340.jpg":"340x226","o_22420390_220.jpg":"220x146","h_22420390_1280.jpg":"1280x854","h_22420390_1024.jpg":"1024x683","h_22420390_640.jpg":"640x427","h_22420390_480.jpg":"480x320","h_22420390_340.jpg":"340x227","h_22420390_220.jpg":"220x147","pp_22420390_1280.jpg":"1280x1628","pp_22420390_1024.jpg":"1024x1303","pp_22420390_640.jpg":"640x814","pp_22420390_480.jpg":"480x611","pp_22420390_340.jpg":"340x432","pp_22420390_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1080","hd_22462530_1920.jpg":"1920x1080","k_22462530_1280.jpg":"1280x1280","k_22462530_1024.jpg":"1024x1024","k_22462530_640.jpg":"640x640","k_22462530_480.jpg":"480x480","k_22462530_340.jpg":"340x340","k_22462530_220.jpg":"220x220","o_22462530_1280.jpg":"1280x720","o_22462530_1024.jpg":"1024x576","o_22462530_640.jpg":"640x360","o_22462530_480.jpg":"480x270","o_22462530_340.jpg":"340x191","o_22462530_220.jpg":"220x123","h_22462530_1280.jpg":"1280x854","h_22462530_1024.jpg":"1024x683","h_22462530_640.jpg":"640x427","h_22462530_480.jpg":"480x320","h_22462530_340.jpg":"340x227","h_22462530_220.jpg":"220x147","pp_22462530_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462530_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462530_640.jpg":"640x814","pp_22462530_480.jpg":"480x611","pp_22462530_340.jpg":"340x432","pp_22462530_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1514","hd_22462528_1920.jpg":"1920x1080","k_22462528_1280.jpg":"1280x1280","k_22462528_1024.jpg":"1024x1024","k_22462528_640.jpg":"640x640","k_22462528_480.jpg":"480x480","k_22462528_340.jpg":"340x340","k_22462528_220.jpg":"220x220","o_22462528_1280.jpg":"1280x1009","o_22462528_1024.jpg":"1024x807","o_22462528_640.jpg":"640x504","o_22462528_480.jpg":"480x378","o_22462528_340.jpg":"340x268","o_22462528_220.jpg":"220x173","h_22462528_1280.jpg":"1280x854","h_22462528_1024.jpg":"1024x683","h_22462528_640.jpg":"640x427","h_22462528_480.jpg":"480x320","h_22462528_340.jpg":"340x227","h_22462528_220.jpg":"220x147","pp_22462528_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462528_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462528_640.jpg":"640x814","pp_22462528_480.jpg":"480x611","pp_22462528_340.jpg":"340x432","pp_22462528_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_22462524_1920.jpg":"1920x1080","k_22462524_1280.jpg":"1280x1280","k_22462524_1024.jpg":"1024x1024","k_22462524_640.jpg":"640x640","k_22462524_480.jpg":"480x480","k_22462524_340.jpg":"340x340","k_22462524_220.jpg":"220x220","o_22462524_1280.jpg":"1280x853","o_22462524_1024.jpg":"1024x682","o_22462524_640.jpg":"640x426","o_22462524_480.jpg":"480x320","o_22462524_340.jpg":"340x226","o_22462524_220.jpg":"220x146","h_22462524_1280.jpg":"1280x854","h_22462524_1024.jpg":"1024x683","h_22462524_640.jpg":"640x427","h_22462524_480.jpg":"480x320","h_22462524_340.jpg":"340x227","h_22462524_220.jpg":"220x147","pp_22462524_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462524_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462524_640.jpg":"640x814","pp_22462524_480.jpg":"480x611","pp_22462524_340.jpg":"340x432","pp_22462524_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_22462566_1920.jpg":"1920x1080","k_22462566_1280.jpg":"1280x1280","k_22462566_1024.jpg":"1024x1024","k_22462566_640.jpg":"640x640","k_22462566_480.jpg":"480x480","k_22462566_340.jpg":"340x340","k_22462566_220.jpg":"220x220","o_22462566_1280.jpg":"1280x853","o_22462566_1024.jpg":"1024x682","o_22462566_640.jpg":"640x426","o_22462566_480.jpg":"480x320","o_22462566_340.jpg":"340x226","o_22462566_220.jpg":"220x146","h_22462566_1280.jpg":"1280x854","h_22462566_1024.jpg":"1024x683","h_22462566_640.jpg":"640x427","h_22462566_480.jpg":"480x320","h_22462566_340.jpg":"340x227","h_22462566_220.jpg":"220x147","pp_22462566_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462566_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462566_640.jpg":"640x814","pp_22462566_480.jpg":"480x611","pp_22462566_340.jpg":"340x432","pp_22462566_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_22462562_1920.jpg":"1920x1080","k_22462562_1280.jpg":"1280x1280","k_22462562_1024.jpg":"1024x1024","k_22462562_640.jpg":"640x640","k_22462562_480.jpg":"480x480","k_22462562_340.jpg":"340x340","k_22462562_220.jpg":"220x220","o_22462562_1280.jpg":"1280x853","o_22462562_1024.jpg":"1024x682","o_22462562_640.jpg":"640x426","o_22462562_480.jpg":"480x320","o_22462562_340.jpg":"340x226","o_22462562_220.jpg":"220x146","h_22462562_1280.jpg":"1280x854","h_22462562_1024.jpg":"1024x683","h_22462562_640.jpg":"640x427","h_22462562_480.jpg":"480x320","h_22462562_340.jpg":"340x227","h_22462562_220.jpg":"220x147","pp_22462562_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462562_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462562_640.jpg":"640x814","pp_22462562_480.jpg":"480x611","pp_22462562_340.jpg":"340x432","pp_22462562_220.jpg":"220x280"},{"size0":"3513x1083","hd_22462558_1920.png":"1920x1080","k_22462558_1280.png":"1280x1280","k_22462558_1024.png":"1024x1024","k_22462558_640.png":"640x640","k_22462558_480.png":"480x480","k_22462558_340.png":"340x340","k_22462558_220.png":"220x220","o_22462558_1280.png":"1280x394","o_22462558_1024.png":"1024x315","o_22462558_640.png":"640x197","o_22462558_480.png":"480x147","o_22462558_340.png":"340x104","o_22462558_220.png":"220x67","h_22462558_1280.png":"1280x854","h_22462558_1024.png":"1024x683","h_22462558_640.png":"640x427","h_22462558_480.png":"480x320","h_22462558_340.png":"340x227","h_22462558_220.png":"220x147","pp_22462558_1280.png":"1280x1628","pp_22462558_1024.png":"1024x1303","pp_22462558_640.png":"640x814","pp_22462558_480.png":"480x611","pp_22462558_340.png":"340x432","pp_22462558_220.png":"220x280"},{"size0":"1920x1440","hd_22462554_1920.jpg":"1920x1080","k_22462554_1280.jpg":"1280x1280","k_22462554_1024.jpg":"1024x1024","k_22462554_640.jpg":"640x640","k_22462554_480.jpg":"480x480","k_22462554_340.jpg":"340x340","k_22462554_220.jpg":"220x220","o_22462554_1280.jpg":"1280x960","o_22462554_1024.jpg":"1024x768","o_22462554_640.jpg":"640x480","o_22462554_480.jpg":"480x360","o_22462554_340.jpg":"340x255","o_22462554_220.jpg":"220x165","h_22462554_1280.jpg":"1280x854","h_22462554_1024.jpg":"1024x683","h_22462554_640.jpg":"640x427","h_22462554_480.jpg":"480x320","h_22462554_340.jpg":"340x227","h_22462554_220.jpg":"220x147","pp_22462554_1280.jpg":"1280x1628","pp_22462554_1024.jpg":"1024x1303","pp_22462554_640.jpg":"640x814","pp_22462554_480.jpg":"480x611","pp_22462554_340.jpg":"340x432","pp_22462554_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2671","hd_18342298_1920.jpg":"1920x1080","k_18342298_1280.jpg":"1280x1280","k_18342298_1024.jpg":"1024x1024","k_18342298_640.jpg":"640x640","k_18342298_480.jpg":"480x480","k_18342298_340.jpg":"340x340","k_18342298_220.jpg":"220x220","o_18342298_1280.jpg":"1280x1780","o_18342298_1024.jpg":"1024x1424","o_18342298_640.jpg":"640x890","o_18342298_480.jpg":"480x667","o_18342298_340.jpg":"340x472","o_18342298_220.jpg":"220x306","h_18342298_1280.jpg":"1280x854","h_18342298_1024.jpg":"1024x683","h_18342298_640.jpg":"640x427","h_18342298_480.jpg":"480x320","h_18342298_340.jpg":"340x227","h_18342298_220.jpg":"220x147","pp_18342298_1280.jpg":"1280x1628","pp_18342298_1024.jpg":"1024x1303","pp_18342298_640.jpg":"640x814","pp_18342298_480.jpg":"480x611","pp_18342298_340.jpg":"340x432","pp_18342298_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1201","hd_15197754_1920.jpg":"1920x1080","k_15197754_1280.jpg":"1280x1280","k_15197754_1024.jpg":"1024x1024","k_15197754_640.jpg":"640x640","k_15197754_480.jpg":"480x480","k_15197754_340.jpg":"340x340","k_15197754_220.jpg":"220x220","o_15197754_1280.jpg":"1280x800","o_15197754_1024.jpg":"1024x640","o_15197754_640.jpg":"640x400","o_15197754_480.jpg":"480x300","o_15197754_340.jpg":"340x212","o_15197754_220.jpg":"220x137","h_15197754_1280.jpg":"1280x854","h_15197754_1024.jpg":"1024x683","h_15197754_640.jpg":"640x427","h_15197754_480.jpg":"480x320","h_15197754_340.jpg":"340x227","h_15197754_220.jpg":"220x147","pp_15197754_1280.jpg":"1280x1628","pp_15197754_1024.jpg":"1024x1303","pp_15197754_640.jpg":"640x814","pp_15197754_480.jpg":"480x611","pp_15197754_340.jpg":"340x432","pp_15197754_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1346","hd_22463252_1920.jpg":"1920x1080","k_22463252_1280.jpg":"1280x1280","k_22463252_1024.jpg":"1024x1024","k_22463252_640.jpg":"640x640","k_22463252_480.jpg":"480x480","k_22463252_340.jpg":"340x340","k_22463252_220.jpg":"220x220","o_22463252_1280.jpg":"1280x897","o_22463252_1024.jpg":"1024x717","o_22463252_640.jpg":"640x448","o_22463252_480.jpg":"480x336","o_22463252_340.jpg":"340x238","o_22463252_220.jpg":"220x154","h_22463252_1280.jpg":"1280x854","h_22463252_1024.jpg":"1024x683","h_22463252_640.jpg":"640x427","h_22463252_480.jpg":"480x320","h_22463252_340.jpg":"340x227","h_22463252_220.jpg":"220x147","pp_22463252_1280.jpg":"1280x1628","pp_22463252_1024.jpg":"1024x1303","pp_22463252_640.jpg":"640x814","pp_22463252_480.jpg":"480x611","pp_22463252_340.jpg":"340x432","pp_22463252_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1281","hd_22463290_1920.jpg":"1920x1080","k_22463290_1280.jpg":"1280x1280","k_22463290_1024.jpg":"1024x1024","k_22463290_640.jpg":"640x640","k_22463290_480.jpg":"480x480","k_22463290_340.jpg":"340x340","k_22463290_220.jpg":"220x220","o_22463290_1280.jpg":"1280x854","o_22463290_1024.jpg":"1024x683","o_22463290_640.jpg":"640x427","o_22463290_480.jpg":"480x320","o_22463290_340.jpg":"340x226","o_22463290_220.jpg":"220x146","h_22463290_1280.jpg":"1280x854","h_22463290_1024.jpg":"1024x683","h_22463290_640.jpg":"640x427","h_22463290_480.jpg":"480x320","h_22463290_340.jpg":"340x227","h_22463290_220.jpg":"220x147","pp_22463290_1280.jpg":"1280x1628","pp_22463290_1024.jpg":"1024x1303","pp_22463290_640.jpg":"640x814","pp_22463290_480.jpg":"480x611","pp_22463290_340.jpg":"340x432","pp_22463290_220.jpg":"220x280"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 419
[name] => Ribolov
[alias] => ribolov
[description] =>
[parent] => 417
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 0
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7683842 Threads: 4 Questions: 1624893849 Slow queries: 4826330
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111117192
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 35
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '0'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /om/ribolov
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 419
[name] => Ribolov
[alias] => ribolov
[parent] => 417
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /om/ribolov
)
)
[link] => /om/ribolov/dr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte-1213241
[printLink] => /om/ribolov/dr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte-1213241?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 673504
[name] => kako ribe čuju
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-04-09 13:54:51
[main_article_id] => 0
[alias] => kako-ribe-cuju
[link] => /tag/kako-ribe-cuju
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 686459
[name] => kako ribe vide
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:19
[main_article_id] => 0
[alias] => kako-ribe-vide
[link] => /tag/kako-ribe-vide
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 686460
[name] => kako ribe njuše
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => kako-ribe-njuse
[link] => /tag/kako-ribe-njuse
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 686461
[name] => kako ribe pamte
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => kako-ribe-pamte
[link] => /tag/kako-ribe-pamte
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 686462
[name] => ribe sluh
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => ribe-sluh
[link] => /tag/ribe-sluh
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 686463
[name] => ribe vid
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => ribe-vid
[link] => /tag/ribe-vid
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 686464
[name] => ribe njuh
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => ribe-njuh
[link] => /tag/ribe-njuh
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 686465
[name] => ribe pamćenje
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-08-02 13:19:20
[main_article_id] => 0
[alias] => ribe-pamcenje
[link] => /tag/ribe-pamcenje
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajne podmorja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dr. Alen Soldo pojašnjava kako ribe vide, čuju, njuše, pamte... i ima savjet za udičare: I godinu dana nakon nevolje bježe od nje!
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3261
[name] => Miomir Štrbac
[username] => miomir.strbac
[email] => miomir.strbac@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$oBa2AAEGUKq/Ymg095Mrh.7uW.yCfYXSNnHxeF4nyWHs8x3qBlQvy
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""}
[groups] => Array
(
[3] => 3
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[admin_style] =>
[admin_language] =>
[language] =>
[editor] =>
[timezone] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/miomir-strbac-3261
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1775
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 0
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/96410507fb7745ab8b7da88e9937be54?s=100&default=https%3A%2F%2Ff02.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22420390.jpg
[galleryCount] => 12
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Shutterstock
[mainImageDesc] =>
Riba koja osjeti udicu bit će puno opreznija
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22420390.jpg
[title] =>
ShutterstockRiba koja osjeti udicu bit će puno opreznija
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462530.jpg
[title] =>
ShutterstockŠkrge funkcioniraju kao vanjska pluća
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462528.jpg
[title] =>
ShutterstockKostur ribe je višestruko lakši od onoga kopnenih životinja
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462524.jpg
[title] =>
ShutterstockZrakom s površine neke ribe pune plivaći mjehur
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462566.jpg
[title] =>
ShutterstockRibe vide i na udaljenosti od trideset metara
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462562.jpg
[title] =>
ShutterstockRibe prepoznaju od koga im (ne) dolazi opasnost
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462558.png
[title] =>
Lateralna linija (pritisak vode)
Koža (dodir, temperatura)
Zvuk
Vid
Elektro-osjetilo (na manje od 50 cm)
Usta i nos (okus i miris)
Vid i pritisak (manje od 100 m)
Miris (više od 100 metara)
Zvuk (više kilometara)
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22462554.jpg
[title] =>
ShutterstockVelika tuna ima izražene bočne peraje
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/18342298.jpg
[title] =>
Božidar Vukičević/CropixMiris srdele privlači tune iz cijeloga kraja
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/15197754.jpg
[title] =>
Arhiv/CropixRibe brzo nauče prepoznavati osobu koja ih hrani
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22463252.jpg
[title] =>
Arhiv/CropixVažno je prepoznati tko je prijatelj
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/06/03/22463290.jpg
[title] =>
Arhiv/CropixGrdobini je cijelo tijelo jedan veliki osjetilnik
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Prve ribe nastale su još prije 500 milijuna godina, a danas u vodama našeg plavog planeta živi više od 30.000 različitih vrsta kralježnjaka koji, iako poprilično različiti, pripadaju istoj skupini životinja koje zovemo ribama.
Od pradavnih vremena svoga nastanka, ribe su evoluirale i doživjele različite promjene, pa danas među njima prepoznajemo tri glavne grupe. Prvu nazvanu Agnatha, ili beščeljusnice, čine primitivne ribe koje nemaju prave čeljusti, krljušt ni parne ekstremitete (peraje), a imaju škrge.
Najveći broj beščeljusnica već je izumro, tako da od te grupe danas postoje samo paklare i sljepulje. Od četrdesetak danas živih vrsta, i kod nas ih postoji nekoliko. Kada je riječ o paklarama, nama je svakako najzanimljivija morska paklara, Petromyzon marinus, koja dio života provodi u moru, a kad dosegne spolnu zrelost, kreće u slatke vode gdje nakon mriještenja ugiba. Ova beščeljusnica katkad se slučajno ulovi, ali ribolovci je uglavnom ne poznaju.
Znanstvenici je pak raspoznaju, ali je često u popisima riba Jadrana izostavljaju jer smatraju da i ne spada u prave ribe. Slično je i sa sljepuljama, od kojih je moguće da jedna vrsta, Myxine glutionosa, boravi u Jadranu. Doduše, taj se podatak temelji samo na jednom neprovjerenom nalazu iz 1924. godine, kada je navodno nađena u tršćanskom akvatoriju. No, kako sljepulja službeno nikad nije zabilježena u cijelom istočnom Mediteranu, njezina je pripadnost jadranskim vrstama upitna.
Druge dvije grupe okupljaju prave ribe, kako bi ih mnogi nazvali, a to su hrskavične i koštunjače. Već iz imena svake grupe proizlazi da je osnovna razlika među njima imaju li hrskavični ili koštani skelet.
Zanimljiv je i podatak da čak oko 40 posto svih ribljih vrsta živi u slatkim vodama, posebice u tropskim područjima Južne Azije i Južne Amerike, iako čak 97 posto vodene površine na ovom planetu čine mora.
Peraje kao krila
Sve ribe imaju nešto zajedničko, a to je život u tekućem ambijentu, zbog čega su razvile svoje karakteristike, različite s obzirom na fizičke i kemijske karakteristike voda u kojima su se razvijale. Visoka gustoća vode smanjuje utjecaj gravitacije i omogućava ribama da plutaju u stupcu vode trošeći minimalnu količinu energije.
Ipak, specifična gustoća tijela riba kod najvećeg je broja vrsta veća od gustoće mora, pa su morale razviti dodatne mehanizme da se odupru tonjenju. Ostvarivanjem neutralne plovnosti utrošak energije za održavanje pozicije na nekoj dubini je minimalan, pa se energija može iskoristiti za druge aktivnosti, kao što su hranjenje, rast, reprodukcija i svakodnevno kretanje.
Za održavanje neutralne plovnosti ribe koriste dva osnovna principa, a to su dinamički i statički uzgon. Princip dinamičkog uzgona najviše koriste morski psi, ali i brze koštunjače poput tune i skušovki. Taj je uzgon zasnovan na tjelesnim karakteristikama tih riba, točnije na obliku i položaju repne peraje i prsnih peraja koje funkcioniraju slično kao krila kod aviona.
---
---
Za funkcionalno djelovanje peraja i ostvarivanje sile uzgona mora postojati i određena brzina kretanja koja je u izravnoj korelaciji s gustoćom tijela neke ribe. Veća brzina je potrebna ribama s većom gustoćom tijela i obratno. No, budući da kretanje iziskuje potrošnju energije, najveći broj ribljih vrsta radije se služi statičkim principom rješavanja problema plovnosti.
Statički uzgon kod riba može se ostvarivati na više načina, a jedan je i smanjenje kostura, koji je u usporedbi s kopnenim životinjama znatno manji u odnosu na veličinu tijela. Uz to, kostur lubanje riba može sadržavati i do 30 posto masti, a kod sisavaca masti ima oko jedan posto.
Glavna prednost korištenja masti kao izvora statičkog uzgona je u tome što se sila uzgona ostvarena mastima vrlo malo mijenja s mijenjanjem dubine, odnosno promjene tlaka. No postoji i problem: u nedostatku hrane, što je kod riba čest problem, dolazi do iskorištavanja masti za druge aktivnosti, čime se smanjuje uzgon.
Za razliku od hrskavičnih riba, najčešći način ostvarivanja statičkog uzgona kod koštunjavih riba jest korištenje plina, zbog čega veliki broj koštunjača posjeduje plivaći mjehur. Njegova veličina je kod morskih riba manja nego kod slatkovodnih, zbog veće gustoće mora, te iznosi oko pet posto volumena tijela.
Problem korištenja plina je u tome što se njegov volumen mijenja s dubinom, odnosno promjenom tlaka, pa mora postojati mehanizam za efikasno punjenje i pražnjenje mjehura. Pritom su veće promjene volumena mjehura u površinskim slojevima nego u dubinama. One su i kompliciranije, jer ista se promjena volumena mjehura događa kad riba s površine dođe na 10 metara, kao i kad se riba s 200 m dubine spusti na 400 metara.
Punjenje mjehura plinom kod riba se ostvaruje na različite načine, no kako su svi ti procesi vremenski zahtjevni, većina riba s plivaćim mjehurom ne može brzo mijenjati dubinu, pa je i njihov način života prilagođen takvom mehanizmu.
Bitka za otopljeni kisik
Kako ribe dišu? Na to pitanje veliki broj ljudi će odgovoriti da dišu putem škrga, iako najveći broj njih ne zna objasniti proces kojim se to uopće omogućava. Također, vrlo je mali broj onih koji znaju da postoje i ribe koje udišu zrak, pri čemu ne mislim na sliku naših cipala koji se često vide na površini kako pućkaju zrak. Naime, to nije pravo disanje, već punjenje plivaćeg mjehura zrakom.
---
---
Ribe koje udišu zrak su rijetke, otprilike ih svijetom pliva oko sedamdesetak vrsta i uglavnom žive u tropskim plitkim slatkovodnim područjima, gdje s visokim temperaturama dolazi do smanjenja kisika otopljenog u vodi. Inače, kisika u vodi ima umnogome manje nego u zraku.
Primjerice, pri temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva u vodi je otopljeno svega tri posto količine kisika od količine koja postoji u okolnom zraku. S obzirom na tako malu količinu kisika, škrge riba moraju imati veliku površinu da bi iz vode preuzele otopljeni kisik. Tako je kod jednog rođaka našeg oslića ukupna površina škrga 18 puta veća od površine cijele kože, ne uključujući peraje.
Zanimljivo je da ribe troše energiju dišući, jer more nije zrak, tj. puno je gušće. Zato ono što je kopnenim životinjama i ljudima posve normalno, disanje bez razmišljanja i napor, u moru i nije baš tako, jer se more treba konstantno pumpati preko škrga da bi dovodilo nove količine kisika.
Postoje različiti načini pumpanja mora, ali najuobičajeniji je kod koštunjača da otvaranjem usta more ulazi, pri čemu je škržni poklopac koji izvana prekriva škrge zatvoren. Sljedeći ciklus kreće kad se usta zatvore, a škržni poklopac otvori, čime nastaje tlak koji more iz usta tjera preko škrga koje otopljeni kisik prebacuju direktno u krv što kola škržnim strukturama.
Utrošak energije potrebne za disanje rapidno opada povećanjem brzine kretanja, no istodobno se energija koja se dobije tim smanjenjem troši na brže kretanje.
Kako se količina otopljenog kisika mijenja s temperaturom, odnosno što je temperatura viša, to je manje kisika, ribe koje žive u plitkim i zatvorenijim područjima u nekim se razdobljima sezone ne mogu osloniti samo na disanje pomoću škrga. Zato jedan dio ribljih vrsta ima mogućnost disanja preko kože, dok neke druge vrste imaju dodatne respiratorne organe koje koriste za disanje.
S druge strane, imamo i ribe zvane dvodihalice. Te vrste u normalnim uvjetima dišu na škrge, ali kada količina otopljenog kisika padne ispod potrebne razine, počinju disati zrak pomoću modificiranog plivaćeg mjehura koji funkcionira slično kao pluća kod sisavaca.
Sposobnost takvog disanja im omogućava preživljavanje u najgorim uvjetima, pa tako mogu duga vremenska razdoblja preživjeti doslovno u blatu vrlo male vlažnosti, pri čemu budu u stadiju totalnog mirovanja.
Neke vrste su se tijekom evolucije toliko ekstremno prilagodile takvim uvjetima da se, ako povremeno ne udahnu zrak plućima, mogu i ugušiti. Zanimljivo je također naglasiti da ribe imaju nosnice, ali one nemaju nikakvu respiratornu funkciju, već isključivo funkcioniraju kao organi za prepoznavanje mirisa.
---
---
Razvijeni njuh
Većina riba, osim primjerice paklara koje imaju pojedinačni organ, imaju parne nosnice unutar kojih se nalazi mnoštvo mirisnih osjetilnih stanica koje detektiraju kemijske spojeve otopljene u vodi.
Manji broj koraljnih riba nema nosnice na uobičajenom mjestu, dakle na gornjem dijelu glave, već su one na duguljastim cjevastim izraslinama koje im više ili manje strše iznad glave. Mirisni organi služe ribama za otkrivanje hrane, bježanje pred grabežljivcima, reprodukciju te kretanje u nepreglednima vodenim masama.
Veličina i funkcionalnost mirisnih organa različiti su među ribljim vrstama, ali čak i među spolovima iste vrste. Primjerice, kod dubokomorske grdobine mirisni organi ženke su skoro zakržljali, dok su kod mužjaka hipertrofirani.
Razlog tome je mehanizam reprodukcije pri kojem ženka ispušta određene kemijske spojeve kojima signalizira mužjaku da je spremna za reprodukciju. Slično postupaju i druge vrste, primjerice babice i glavoči.
Osjet mirisa je vrlo važan za kretanje riba, što znaju svi oni koji se bave ribolovom, naročito big game fishingom. Prilikom takvoga lova oni konstantno brumaju s ciljem privlačenja tuna koje se, iako su uglavnom vizualni predatori, kreću prema izvoru mirisa.
No jedan od najfascinantnijih primjera kretanja uzrokovanog mirisom jest migracija lososa iz mora prema rijekama u kojima su započeli život. Znanstvenici su kompliciranim eksperimentima dokazali da je miris glavni pokretač, ali ne mogu se složiti oko pravog izvora mirisa.
---
---
Naime, postoje dvije teorije, od kojih jedna govori da lososi zapravo mogu prepoznati specifične spojeve karakteristične za mjesto gdje su se rodili, a koji dolaze strujanjem rijeke. Nasuprot tome, postoji teorija koja glavnim razlogom za kretanje lososa smatra dolazak rijekom mirisa drugih bliskih rođaka koji već prebivaju na početnom mjestu.
Ribe ispuštaju i alarmne spojeve, odnosno specifične kemijske spojeve čiji miris upozorava druge primjerke iste vrste na određenu opasnost. Na njihovu žalost, iako upozoravaju druge ribe na opasnost, tako izazivaju i privlače grabežljivce upravo na sebe.
Da je osjet mirisa vrlo važan kod riba, znaju i ribari, pa stoga postoje različiti načini primamljivanja riba. Ako zanemarimo morske pse koje bilo koja krv općenito privlači, ostale mesojedne ribe uglavnom privlači miris vrsta kojima se ionako hrane. Ljudi se stoga za primamljivanje najčešće služe ostacima riba, pri čemu je kod nas, radi opće dostupnosti, najpopularnija srdela.
S druge strane, postoje mirisi koji izrazito odbijaju ribe, a među njima su posebno naglašeni mirisi svih naftnih derivata, naročito benzina.
U slučaju da ste došli na ribolovnu poziciju, ni u kojem slučaju se ne preporučuje izbacivanje iz broda bilo čega što sadrži mirise naftnih derivata, a također se nakon punjenja brodskog rezervoara gorivom preporučuje dobro oprati ruke, jer i minimum molekula naftnih derivata koje zaostanu, primjerice, na struni ili ješki prilikom nadijevanja na udicu, gotovo garantira da neće biti nikakvog ulova.
Većina ribara ne obraća pažnju na prethodne navode, ali i nemali je broj onih koji prilikom ribolova ne dopuštaju da ribolovnim alatom rukuju oni koji su prethodno dirali pržene krumpiriće, čips, kolonjsku vodu ili držali cigarete. Ako to možda i ne djeluje na količinu ulova, barem će se time donekle smanjiti loš utjecaj junk hrane i cigareta na zdravlje ribolovaca.
Perfektan sluh
Zvučno-lateralni sustav glavni je pokretač reakcija riba na različite vrste stimulansa: vibracije vode i supstrata koji je okružuju, gravitaciju, zvukove, te kutno ubrzanje. Sam sustav se sastoji od dva osnovna organa – unutarnjeg uha i bočne (lateralne) pruge. Unutarnje uho odgovorno je za balansiranje, kao reakciju na djelovanje gravitacije, te za primanje svih zvučnih signala i osjećaja ubrzanja.
Uho ribe se s pravom naziva unutarnje, jer se nalazi unutar lubanje i nema nikakvih izravnih spojeva s vanjskom okolinom, kao što je to slučaj kod uha sisavaca. Ipak, unutarnja struktura je poprilično slična, budući da se sastoji od tri polukružna kanalića ispunjena tekućinom unutar kojih plivaju tri otolitna organa ili slušne koščice.
---
---
Recimo usput da je površina otolita u obliku koncentričnih krugova čijim se analiziranjem može utvrditi i starost ribe. Većina riba ima po dva unutarnja uha, koja se najčešće nalaze iza očiju sa svake strane glave.
Nećemo ulaziti u komplicirane načine slušanja, ali zanimljivo je da neke ribe bez problema mogu ne samo čuti, već i precizno odrediti smjer odakle dolazi zvuk čiji je izvor na udaljenosti od 2,5 kilometara. Pri tome nekima dodatno pomaže i plivaći mjehur koji zna biti na različite načine spojen s unutarnjim uhom i prenositi mu vibracije koje se unutar njega osjete.
Drugi organ zvučno-lateralnog sustava je bočna pruga čija je osnovna funkcija detekcija svih vibracija. To je zapravo cjevčica koja se nalazi unutar tijela, a s površinom je spojena mnoštvom otvora kroz koje struji voda okoline.
U kombinaciji s osjetilom vida omogućava kretanje ribe i izbjegavanje prepreka. Također, ako ste se ikad pitali kako je moguće da se sve ribe u jatu kreću istodobno u jednom smjeru, odgovor se krije upravo u visokorazvijenom sustavu osjeta bočne pruge.
Istraživanja su pokazala da je bočna pruga kod nekih grabežljivih riba toliko razvijena da mogu osjetiti ribu koju vrebaju na udaljenosti od 32 metra. Osnovu cijelog zvučno-lateralnog sustava čine dlakaste stanice koje se nalaze u svim organima sustava tvoreći različite oblike i osjećajući različite frekvencije.
S obzirom da ribe ne slušaju samo svojim unutarnjim uhom već i bočnom prugom, raspon frekvencija koje ribe osjećaju kod velikog broja vrsta mnogo je veći nego kod čovjeka. Primjerice, odrastao čovjek čuje frekvencije u rasponu od 0 do 20 kHz, dok senzorni organi nekih riba osjećaju raspone do 100 kHz, a pojedinih vrsta čak i do 180 kHz.
Jedna od najsmješnijih stvari koje sam vidio u filmovima bila je rikanje morskog psa prilikom otvaranja ralja. Jasno je da filmaši različitim efektima pokušavaju povećati atraktivnost svojih filmskih uradaka, ali tu je riječ o čistoj besmislici.
Brumavanje zvukovima
No, iako ne riču, veliki broj riba može proizvoditi nekakve glasove, bolje rečeno zvukove, koji su uglavnom reakcija na ponašanje drugih primjeraka, iste ili različite vrste. U načelu, postoje dvije vrste takvih zvukova: prva nastaje trljanjem tvrdih dijelova tijela ribe, primjerice zubi ili peraja, a dugu grupu čine zvukovi izazvani kontrakcijom mišića i njihovim djelovanjem na plivaći mjehur, pri čemu su oni različitih frekvencija i intenziteta.
---
---
Utjecaj zvuka na ribe već se odavno istražuje, umnogome i zbog razvijanja novih tehnologija ribolova. Većini je poznato da se zvuk kroz vodu, radi različite gustoće, kreće gotovo pet puta brže nego kroz zrak. Samim time zvučni podražaji imaju potencijalno veći utjecaj na primamljivanje riba nego neki kemijski ili vizualni podražaji.
Japanski znanstvenici prednjače, pa su dokazali da emitiranje zvukova dupina tjera jata riba prema mrežama stajaćicama, te da se jedna vrsta japanskoga gofa može iz dubine na površinu primamiti puštanjem zvukova hranjenja njegovih istovrsnika.
Japanci su istraživali i svoj tradicionalni način ribolova uporabom naprave donburi. To je zapravo olovna naprava konusnog oblika koja je na užem kraju spojena konopom. Dok je plovilo usidreno, ribar baca donburi u more koji padajući prvo proizvodi zvuk, a zatim i mjehuriće koji na putu prema površini također stvaraju vibracije i podražaje što primamljuju ribe. One se zatim izlovljavaju udičarskim alatima.
Zanimljivo je da najveći broj ribljih vrsta primamljenih ovom metodom spada u ljuskavke, kao i naše ušate, salpe, zubaci i komarče. Namjerno to napominjem jer su i naši ribari odavno shvatili važnost zvučnih podražaja prilikom ribolova tih istih vrsta.
Najbolji primjer tome je ribolovna tehnika koja se zasniva na proizvodnji zvučnih vibracija, a to je svima poznata kontroverzna tramata. Tehnika tramate zasniva se na opasivanju morskog područja konopima čijim se naizmjeničnim potezanjem stvaraju vibracije koje djeluju upravo na ribe ljuskavke. Prvi spomen tramate, inače jedinstvene tehnike na svijetu i primjenjivane samo na istočnim obalama Jadrana, datira još iz 1341. godine, što je još jedan dokaz da su Hrvati oduvijek prednjačili u ribarskim inovacijama.
Japanci koriste zvuk i u marikulturi. Primjerice, mlađi japanskog pagra za vrijeme uobičajenog hranjenja puštaju zvuk određenog pulsnog intervala.
Nakon određenog vremena riba se toliko navikne i nauči da je hranjenje povezano s određenim zvukom da već na samo puštanje zvuka kreće prema površini kaveza očekujući hranu. Koristeći tu naviku, riba se može pustiti iz kaveza u otvoreno more i premjestiti na određenu udaljenost bez potrebe za stresnim transportom u kavezima.
Nasuprot tome, zvuk se može koristiti i za tjeranje riba, primjerice od ulaza vode za hlađenje električnih centrala. Ipak, neke od tih naprava proizvode zvuk visoke energije i jačine koja se kreće oko 185 decibela, što je gotovo dvostruko više od razine zakonski dopuštene buke u noćnim klubovima.
Prema nekim istraživanjima, takva razina buke dosta efikasno funkcionira, ali može i trajno oštetiti sluh brojnih morskih organizama, pa je zakonsko dopuštanje upotrebe takvih naprava pod velikim upitnikom.
---
---
Dubina jede boje
Trgovine ribolovne opreme nude različito obojene umjetne mamce, a i mnogi se kunu u točno određenu boju kao najvažniji razlog dobrih ribolovnih karakteristika pojedinih mamaca. Ipak, je li to samo reklama ili ribe stvarno dobro raspoznaju boje?
Istraživanja na tom planu upućuju da struktura oka riba koje žive u plitkim područjima ukazuje da ribe mogu raspoznavati boje do neke razine. Jasno, pri tome moramo znati da se određeni dijelovi svjetlosnog spektra vrlo brzo gube s dubinom. Primjerice, najveći dio crvenog spektra nestaje već u prvom metru dubine, a nakon desetak metara imamo samo zelenoplave nijanse, dok u najdublja područja prodire tek plavi dio spektra.
Stoga, najveći dio riba tog područja boje vidi kroz različite nijanse plave, zelene ili sive boje. Doduše, mnogi će se onda zapitati koji je smisao onako jarkih boja, primjerice, tropskih riba koraljnih grebena, ako ribe te boje ne vide. Obojenost raznih ribljih vrsta nesumnjivo upućuje na to da boje imaju određenu funkciju, ali je vrlo vjerojatno kako je doživljaj boja kod riba drukčiji nego što je to slučaj kod čovjeka.
Ono što je većini riba najvažnije jest detektiranje nekog objekta ispred jednolične pozadine. Pri tome se svjetlije nijanse bilo koje boje bolje vide od tamnijih. Primjerice, rezultati istraživanja pokazuju da ribe u prozirnijim morima vide mreže bijele boje na puno većoj udaljenosti nego narančaste ili zelene. Ta razlika gubi se s dubinom ribolova, s obzirom da su svi objekti na većim dubinama ionako plavih nijansi, bez obzira na stvarnu obojenost.
Ako općenito govorimo o vizualnim sposobnostima riba, zanimljivo je da morske ribe bolje vide od slatkovodnih. Naime, kako je u kopnenim vodama prozirnost mala, ribe iz tih područja uglavnom dobro raspoznaju objekte do dva metra udaljenosti, dok je u moru prozirnost puno veća, pa neke ribe dobro vide i do tridesetak metara u daljinu.
Mi ljudi imamo binokularni vid, odnosno koristimo oba oka da bismo dobili jednu sliku i pri tome možemo biti fokusirani samo na jednu točku. Sličan način gledanja imaju i ribe, ali neke mogu uz binokularni vid istodobno koristiti i lateralni ili periferni vid, za pregledavanje i praćenje objekata u krajnjim kutovima vidnog polja, čak koristeći svako oko zasebno.
Poneke ribe imaju i izbuljene oči koje mogu zasebno pomicati u svim smjerovima, slično kameleonu. Fascinantnu konstrukciju oka imaju pojedine ribe roda Pantodon. Te ribe žive neposredno uz površinu i često glavom izvire iz vode prateći istodobno što se događa iznad i ispod površine.
---
---
Svima koji su ikad zaronili otvorenih očiju jasan je problem adaptacije oka prilagođenog zraku za gledanje pod vodom. Pantodon nema takvih problema jer mu čudesno prilagođeno oko dopušta da u istom trenutku vreba insekte koji se kreću iznad vode, a također i sitne ribe koje plivaju ispod površine.
Još neobičnije oči imaju četverooke ribe. Također žive uz površinu, ali zapravo nemaju četiri oka, kako im ime sugerira, nego dva. Svako oko im je podijeljeno na dva dijela te ima po dvije zjenice, od kojih je gornja prilagođena za gledanje u zračnom mediju, a donja za vodu.
Veliki broj riba koje žive u području mezopelagijala, u dubinama od 200 do 1000 metara, gdje dopiru samo minimalni ostaci svjetlosnog spektra, i to onog kojeg ljudsko oko ne može vidjeti, za razliku od svojih ribljih srodnika iz plitkih krajeva, imaju cjevaste, prilično duguljaste oči. Znanstvenici su u početku mislili da oblik takvih očiju omogućuje ribama da imaju teleskopski vid, ali su kasnija istraživanja dokazala da takav oblik nema veze s navedenom teorijom.
Cjevaste oči
Cjevasta konstrukcija očiju ima brojne prednosti. Ona, primjerice, ribama s takvim očima omogućuje puno bolji vid u mračnim uvjetima dubokoga mora nego što bi to bilo moguće s uobičajenim okruglim oblikom. Također, popriličan broj takvih ribljih vrsta ima oči uperene prema gore, što im omogućava bolju vidljivost silueta morskih organizama ispred kontrastne svjetlije površine plićih slojeva mora.
Ipak, takve oči imaju i određene nedostatke, pa im vid ne funkcionira u krajnjim kutovima jer zbog nesposobnosti fokusiranja cjevaste oči sa strana osiguravaju samo detekciju pokreta, ali ne i pravo raspoznavanje objekata.
Zaranjajući u dublja područja, nalazimo ribe koje i dalje imaju oči, što znači da im nečemu i služe. Pretpostavlja se da ribe iz tih dubina, a koje žive u čistim oceanskim područjima, imaju specijalno prilagođene oči koje im za danje svjetlosti omogućavaju vid i na dubinama od 1100 metara, a za vrijeme noći do nekih 600 metara dubine.
Inače, poznato je samo četrdesetak potpuno slijepih vrsta riba i sve one žive isključivo u dubokim spiljama bez ikakve svjetlosti. Nekima odrastanjem oči zakržljaju, dok se pojedine vrste već rađaju bez funkcionalnih očiju.
Kad pogledate fotografije riba koje žive na nekoliko kilometara dubine, prvo što ćete vjerojatno primijetiti jest da takve ribe imaju mnogo veće oči nego one iz plitkih slojeva mora. Ipak, kako je jasno da to tih dubina ne dopire nikakvo svjetlo, javlja se pitanje čemu uopće takve oči služe. Potpuni nedostatak sunčeve svjetlosti ne znači i da nema nikakvog svjetla.
---
---
Svjetleći organi
Naime, najveći broj dubokomorskih riba posjeduje mogućnost proizvodnje svjetla, takozvane bioluminiscencije. Ta pojava im služi za privlačenje riba iste vrste, ali suprotnog spola, radi mriještenja, ili za privlačenje plijena. Svjetleći organi nalaze se na različitim mjestima tijela ribe, pa ih se može naći iznad glave, u obliku resastih izraslina koje funkcioniraju kao mamac, ili pak oko usta koja se zaklope oko neoprezne ribe koja se privučena svjetlom previše približila.
Neke ribe čak imaju svjetleće organe koji funkcioniraju kao reflektori, povremeno obasjavajući područje ispred ribe lovca omogućavajući opažanje plijena.
Nasuprot tome, neke vrste koriste svjetlosne organe za kamuflažu, pa ih imaju s trbušne strane tijela, čime smanjuju kontrast između svoje siluete i svjetlijeg područja iznad sebe, što ih čini manje uočljivim ribama koje ih vrebaju iz mračnih dubina. Sama bioluminiscencija može se ostvariti posjedovanjem specijalnih organa, fotofora, koji kompliciranim kemijskim procesima stvaraju svjetlost ili pak u simbiozi prikupljanjem posebnih bakterija kojima osiguravaju hranu, dok im one zauzvrat proizvode potrebnu svjetlost.
Boja emitirane svjetlosti uglavnom je plava ili zelena, ali postoje i ribe koje emitiraju crvenu, infracrvenu, pa čak i žutu svjetlost. Kako se pretpostavlja da oko 90 posto svih morskih organizama dubokih voda, uključujući ribe, na neki način proizvodi svjetlost, očito je kako se u mračnim vodama oceana svakodnevno odvija pravi svjetlosni show.
Učenje i pamćenje
Iz prethodnih nastavaka vidjeli smo kako su sposobnosti ribe da reagira na određene podražaje ogromne, no ostaje pitanje jesu li te reakcije instinktivne ili promišljene. Uvriježena teorija bila je da pamćenje, sposobnost učenja i neke druge intelektualne sposobnosti kod riba nisu razvijene.
Ipak, neke vrste riba imaju takva socijalna ponašanja koja svojom kompliciranošću dovode u pitanje točnost te teorije. Novija istraživanja ukazuju na mogućnost učenja riba, pa čak i prijenosa znanja između iskusnijih i neiskusnijih članova iste vrste, s čime će se složiti mnogi naši ribari i ribolovci koji znaju kazati da se riba naučila.
Ribe su se naučile prepoznavati među sobom, ali to nije ograničeno samo na pripadnike svoje vrste, već uspijevaju prepoznati i pripadnike drugih vrsta, što im pomaže pri izbjegavanju grabežljivaca, ali i pronalaženju plijena. Iako zvuči čudno, prepoznaju čak i nas, ljude.
Eksperimenti su pokazali da ribe u grupi ljudi mogu prepoznati točno određenu osobu, i to onu koja ih je navikla hraniti, što osim pamćenja dokazuje i njihove dobre vizualne sposobnosti izvan vodenog medija.
Ribe prepoznaju i okoliš, čime se u odsutnosti nekih senzornih mogućnosti mogu vratiti na neko mjesto gdje su prije obitavale. Još su kompleksnija ponašanja prilikom osvajanja drugoga spola, pri čemu veliki broj pripadnika neke vrste ima istovjetno ponašanje, što dokazuje određenu razinu učenja i pamćenja.
Mnogi će se čitatelji sjetiti crtića Potraga za Nemom, gdje ribica Dora ima stalne probleme zbog kratkotrajnog pamćenja, što proizlazi iz već izlizane rečenice da zlatna ribica ima pamćenje od tri sekunde. Iako se ta konstatacija ponavlja čak i u nekim stručnim knjigama, to je najobičniji mit koji nema veze sa stvarnošću.
---
---
Naime, istraživanja provedena još prije Drugog svjetskog rata utvrdila su da upravo zlatna ribica bez problema ponavlja neka naučena ponašanja i osam tjedana nakon prve reakcije.
Kasnija istraživanja utvrdila su kako je pamćenje zlatne ribice vezano i uz temperaturu, pa pri višoj temperaturi vode ima i bolje pamćenje. Neke reakcije može ponavljati i nakon tri mjeseca, ali, kao i u svih drugih životinja, nakon toga počinje zaboravljati.
Razlog je što se reakcije koje se ne ponavljaju na kraju i zaborave budući da im ničemu i ne služe. Istraživanja nekih drugih ribljih vrsta dokazala su mogućnost pamćenja riba i do pet mjeseci, tako da se prava mogućnost tog dijela intelektualnih funkcija još nije u potpunosti razjasnila.
Sposobnosti lososa i jegulja
O potencijalnim sposobnostima riba najviše govori anegdota o jednom američkom profesoru koji je dulje vrijeme hranio jato riba u ribnjaku dozivajući ih: Ribe, ribe! Priča govori da se nakon pet godina pauze ponovno pojavio na istom ribnjaku, te da je na njegov ponovljeni poziv mnogo riba izišlo na površinu, očito nešto očekujući.
Dokaz o postojanju dugotrajnog pamćenja kod riba je migracija lososa u područje odakle je potekao. O toj smo pojavi već pisali navodeći razne teorije o načinu kako losos uopće osjeti traženo područje. No, bez obzira koji osjetilni organ i metodu koristio, nešto očito mora biti duboko usađeno u njegovu mozgu što mu nakon toliko godina omogućava prepoznavanje točno određene karakteristike mjesta rođenja.
Još čudniji primjer je migracija jegulje. Sve europske jegulje rađaju se u Sargaškom moru oko Antila, odakle još kao male putuju Golfskom strujom, neke čak i tri godine, dok ne dođu na obale Europe i Mediterana. Odatle odlaze unutar kontinenta i većinu života provode u slatkoj i bočatoj vodi. Kad odrastu i spolno sazru, kreću na putovanje dugačko i po 6000 kilometara, natrag prema Sargaškom moru, gdje nakon mriještenja ugibaju.
Za vrijeme putovanja prema mjestu rođenja i tjelesno se mijenjaju, jer im se oči značajno povećaju, dobivaju drukčiji pigment za bolji vid u plavim dubinama oceana, a s bočne strane tijela srebrnkasto obojenje kojim postaju manje vidljivima za potencijalne grabežljivce koji ih vrebaju na putu.
Što jegulje tjera na taj put i kako uspijevaju zapamtiti i ponovno pronaći područje udaljeno tisućama kilometara od mjesta njihova življenja, do današnjeg dana nije razjašnjeno.
Mlađi primjerci riba imaju velike koristi od prisutnosti starijih iskusnijih riba čije ponašanje imitiraju u situacijama kada ne znaju kako reagirati. Tako mlade ribe puno uspješnije izbjegavaju ribolovne alate, primjerice koće, ako su u društvu starijih riba, nego kad samostalno moraju reagirati. Udičarima na znanje navodimo kako je kod više vrsta primijećeno da primjerci koji se uspiju osloboditi udice bježe od nje i godinu dana nakon toga neugodnog iskustva.
Komunikacija u jatu
Veliki broj ribljih vrsta grupira se u jata koja se u uobičajenim situacijama sastoje od riba sličnih veličina, osim u slučaju općeg hranjenja ili bježanja od predatora, kada se jato može sastojati od primjeraka različitih godišta i dužina. Iako se pri kretanju u jatima ribe služe vidom i ostalim senzornim organima, naročito bočnom prugom, nevjerojatna je njihova sposobnost da između sebe, bez obzira na promjene smjera kretanja, uvijek održavaju istu udaljenost, bez sudaranja.
To očito pokazuje da među njima mora postojati nekakav oblik komunikacije. Istraživanja su također pokazala da formiranje jata utječe na hidrodinamiku kretanja svih riba u njemu, pri čemu ribe iz stražnjih redova troše manje energije, iskorištavajući manji otpor vode uzrokovan kretanjem prednjih redova.
Uglavnom, sve je manji broj onih koji misle da su ribe niža stvorenja, jer otkrivajući njihove tajne, shvaćamo koliko malo još o tim morskim životinjama znamo i koliko još toga o njima ima za otkriti.
---
---
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Shutterstock
Kostur ribe je višestruko lakši od onoga kopnenih životinja
Shutterstock
Zrakom s površine neke ribe pune plivaći mjehur
Shutterstock
Ribe prepoznaju od koga im (ne) dolazi opasnost
Lateralna linija (pritisak vode)
Koža (dodir, temperatura)
Zvuk
Vid
Elektro-osjetilo (na manje od 50 cm)
Usta i nos (okus i miris)
Vid i pritisak (manje od 100 m)
Miris (više od 100 metara)
Zvuk (više kilometara)
Arhiv/Cropix
Ribe brzo nauče prepoznavati osobu koja ih hrani
Arhiv/Cropix
Grdobini je cijelo tijelo jedan veliki osjetilnik
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/ribolov/dr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte-1213241
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=4ecf3500c525477f91c1763c2ac43c4a1e128c23
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dr.+Alen+Soldo+poja%C5%A1njava+kako+ribe+vide%2C+%C4%8Duju%2C+nju%C5%A1e%2C+pamte...+i+ima+savjet+za+udi%C4%8Dare%3A+I+godinu+dana+nakon+nevolje+bje%C5%BEe+od+nje%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fribolov%2Fdr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte-1213241
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fribolov%2Fdr-alen-soldo-pojasnjava-kako-ribe-vide-cuju-njuse-pamte-1213241
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajne podmorja
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
14. svibanj 2024 08:14
