Izvanbrodski motori s četiri radna takta na tržištu su već 40 godina, no njihova masovna primjena uslijedila je tek proteklih desetak godina, kad su umorne dvotaktne pente polako odlazile u garaže, a na njihovo mjesto dolazili tihi, ekonomični i ekološki osviješteni agregati.
Jedan od najpopularnijih Yamahinih modela snage 115 konja predstavljen 1999. godine s elektronskim ubrizgavanjem goriva (EFI), 16 ventila i dvije bregaste osovine u glavi motora (DOHC) bio je toliko tehnološki napredan da je uz manje korekcije 2011. na tržištu izdržao sve do ovoga ljeta.
Za predstavljanje njegova nasljednika oznake F115B novinari vodećih europskih nautičkih magazina su se okupili u europskoj podružnici Yamahe pored Amsterdama gdje je organizirano razgledavanje njihova robotiziranog distribucijskog centra i testiranje nekoliko plovila s novim motorima.
Najlakša u klasi
Za tehnički dio prezentacije bio je zadužen Kosuko Kihira, Japanac na privremenom radu u Nizozemskoj upućen u sve tajne novih motora. Najvažniji parametar na koji je Kihira posebno ponosan je ušteda na težini od 13 kilograma tako da je sa 173 kg Yamaha očekivano najlakša u klasi.
Po tomu parametru stigla je u rang dvotaktnog motora iste snage pa se može reći kako je ovim korakom uzet i jedan od posljednjih aduta iz ruke pobornika 2T pogonskog koncepta. To je postignuto s nekoliko konstrukcijskih rješenja, u prvom redu drukčije profiliranog nosača motora s trimom i tiltom u jednom cilindru. Osim toga, gornji dio kućišta motora je redizajniran i sada objedinjuje ispušni sistem i karter ulja. Dodatna ušteda postignuta je i lakšim poklopcem motora.
Uz ta dijetna rješenja najvažniji dio je potpuno novi pogonski stroj s dvije bregaste osovine (DOHC) zapremnine 1832 kubika (89 više nego prošla serija), te promjer cilindra od 81 mm (2 više od prethodnika). Uz te veće dimenzije za bolji okretni moment koji, iz nepoznatog razloga, Japanci skrivaju od javnosti nova Yamaha se može zavrtjeti čak do 6300 okretaja što je podizanje ljestvice za 300 okretaja. Iako je nominalna snaga ostala 115 konja, performanse motora su značajno bolje. S novim usisom i ispuhom zraka dobiva se veća iskoristivost goriva pa je potrošnja 7-10 posto niža u svim režimima osim na punom gasu kada novi (veći) motor ipak popije nešto više goriva.
Veća konačna brzina
To su pokazala testiranja na šestmetarskom gliseru Yamarin 6.1 CC kojeg smo s novim motorom i sami isprobali. Nama za usporedbu nije bio dostupan stari motor i na testu nas je u brodu bilo petero, ali po predstavljenim podacima osim manje potrošnje važna su još dva parametra. Za ubrzanje od nule do 20 čvorova 115-ici je ranije trebalo 6,3, a u novoj verziji 5,2 sekunde. Dobilo se i na konačnoj brzini koja umjesto 35,8 sada iznosi 37,6 čvorova. U normalnoj svakodnevnoj upotrebi te je razlike teško osjetiti, ali malo uštede na gorivu će svakome dobro doći.
Ono što će vlasnici motora sigurno osjetiti je snaga alternatora od 35 ampera koji već na minimumu daje prethodnikova 24 ampera. Ljubitelje panule sigurno će razveseliti i mogućnost jednostavne regulacije broja okretaja s Variable Trollingom. Svakim pritiskom dugmeta na kontrolnoj ploči broj okretaja se smanji za 50 do minimalnih 600 u minuti. Dodatna pogodnost nudi se i u obliku novih aluminijskih TALON propelera, s inovativnim sustavom SDS (Shift Dampener System) za mekaniju promjenu smjera okretanja. Umjesto klasičnog spoja osovine i propelera, ovdje je riječ o trozuboj osovini s gumicama između njih tako da šaltanje prolazi bez uobičajenih bučnih udaraca i trzajeva.
Uz to, za potrebe težih plovila mogu se naručiti propele sa zakrivljenim vrhovima lopatica s kojima se grabi više mora, ali i postiže manja konačna brzina. Na testiranjima u marini Flevo nastaloj velikim nasipanjem morskog područja Lelystad 60-ih godina prošlog stoljeća ponuđeno nam je šest plovila s novim motorima od 115 i 175 KS. Prvo što nam je zapelo za oko su novi instrumenti. Dugmad i brojke većega fonta su puno vidljivije i lakše za korištenje. Svi spojevi i instalacije su ostali isti, a osim formata novost su točniji prikaz razine goriva u dva stupca, te YCOP indikator.
Poput automobila, Yamahine pente imaju daljinsko zaključavanje koje ne može spriječiti krađu, ali učinkovito onemogućava pokretanje motora. Tek nakon otključavanja stroj se može pokrenuti, a da bi taj proces prošao što elegantnije, Yamaha ima tranzistorski kontrolirano paljenje (TCI) za pouzdanost i duži vijek trajanja svjećica.
Rezerva snage
Sve navedeno u propagandnim materijalima provjerili smo za timunom Yamarina, 810 kilograma teškog hibridnog glisera aluminijskog trupa i plastičnog nadgrađa. S ukrcanih petero ljudi, 100 litara goriva i motorom od 115 KS težina broda je udvostručena.
Preporuka proizvođača je od 115 do 150 KS, pa smo očekivali prosječne rezultate, no nova Yamaha nas je ugodno iznenadila. Za pokretanje pošteno opterećenog broda trebalo je dosta gasa, tek na 3500 okretaja prešli smo granicu od 10 čvorova, no čim smo ušli u režim glisiranja priča je postala vrlo zanimljiva.
Već na 4000 okretaja išli smo 17 čvorova i trošili 17 litara na sat dok je na 4500 brzina bila 20 čvorova s potrošnjom od litre po milji. Za svakih sljedećih 500 okretaja brzina je rasla proporcionalno za tri čvora. Za postizanje veće krajnje brzine pomoglo je pomicanje gornje granice broja okretaja na 6300 pa je Yamarin tako stigao od 31 čvora. Uspoređujući krivulje tvorničkih testiranja s našima potrošnja je prema broju okretaja ista, no prosječna razlika u brzini je bila 6 čvorova što je s obzirom na opterećenje svakako vrlo dobar rezultat. Naša mjerenja ubrzanja također su pokazala eksplozivnost japanske tehnologije.
Od nule do glisiranja je potrebno 6 sekundi, a do postizanja maksimalne brzine samo 17 sekundi. Za vrijeme plovidbe najviše nas je dojmio osjećaj rezerve snage na ručici u srednjem režimu, izravan rezultat povećane zapremnine motora. Nakon svega možemo zaključiti da je, uz manju potrošnju goriva, upravo elastičnost najveća vrlina nove Yamahe.