Hrvatski Jadran već je dulje vrijeme istinska nautičarska meka kojom ljeti plovi na tisuće brodova i jedrilica svih veličina i zastava. Posljednjih godina izborili smo i status najveće svjetske nautičke destinacije kada je u pitanju takozvani bareboat čarter, odnosno iznajmljivanje brodova bez posade.
Trenutačne brojke govore da imamo 930 čarterskih kompanija koje iznajmljuju 4378 takvih plovila. No, unatoč svemu tome, hrvatsko je priobalje donedavno bilo jedina regija u EU u kojoj nije bio instaliran nijedan meteorološki radar koji je već dva desetljeća nezamjenjiv alat meteorolozima za izradu preciznih vremenskih prognoza. Kao i u svemu, problem je bio novac kojeg je uvijek nedostajalo.
Na sreću, europski fondovi otvorili su se i za takvu namjenu, pa je prije tri godine Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) krenuo u realizaciju programa METMONIC koji bi temeljito trebao unaprijediti tehnološku osnovu za izradu vremenskih prognoza u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na Jadranu. Na koji način i u kojim sve segmentima, razgovaramo s voditeljem toga projekta mr. sc. Stjepanom Ivatek-Šahdanom.
Potpuna modernizacija
Što sve obuhvaća projekt METMONIC kada je u pitanju motrenje meteoroloških prilika na Jadranu i izrada vremenskih prognoza?
– Riječ je o vrlo ambicioznom projektu u sklopu kojeg će se modernizirati i postaviti prizemne meteorološke postaje na više od 100 lokacija u priobalju, što će biti osnova za bolje poznavanje vremena i klime. Te su postaje automatske, a podaci njihovih mjerenja bit će dostupni u realnom vremenu.
Odmah nakon što budu izmjereni, a ne nakon par mjeseci, što ujedno znači da će se moći koristiti za puno više namjena. Nadopuna će im biti i podaci mjerenja na pet meteorološko-oceanografskih plutača postavljenih na otvorenom moru.
U sklopu projekta, na Jadranu će se uspostaviti i automatizirani sustavi za visinska mjerenja, uključujući i tri suvremena meteorološka radara. Treba imati na umu da su izmjereni meteorološki podaci osnova za analize vremenskih prilika, a iz tih analiza se rade prognoze, kontrola uspješnosti tih prognoza te poboljšanje numeričkih modela s kojima se izrađuju prognoze.
I na kraju, zadnja i nezamjenjiva nadogradnja na cijeli sustav su bolje informirani ljudi, pa tako i nautičari, te prognostičari koji će imati više kvalitetnih i pouzdanih informacija o trenutačnom stanju atmosfere.
U kojoj je fazi trenutačno provedba projekta, koliko je meteoroloških radara postavljeno i što će sve biti realizirano do iduće turističke sezone?
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije za građevinske radove za prizemne, visinske postaje i radare. Odabrane su lokacije za sve postaje. Kada je riječ o lokacijama za meteorološke radare, dosad imamo ishođene građevinske dozvole za dvije lokacije: u općini Sukošan na brdu Debeljak i za brdo Goli iznad Labina, dok smo za treću lokaciju, brdo Uljenje na Pelješcu, u procesu dobivanja lokacijske dozvole.
Prema sadašnjem planu, građevinski radovi bi na prve dvije lokacije trebali početi najkasnije u proljeće 2021. godine. Postupak javne nabave za meteorološke radare je proveden i potpisan je ugovor o njihovoj isporuci i instalaciji koja će krenuti odmah nakon završetka građevinskog dijela.
S obzirom na sve rečeno, očekujem da bi prvi meteorološki radar mogao biti u funkciji negdje na jesen iduće godine, a ostala dva tijekom proljeća 2022. godine. To bi u praksi značilo da bi u ljeto 2022. svi meteorološki radari mogli biti u funkciji i u cijelosti pokrivati hrvatsko priobalje.
Skeniranje oblaka
Što će konkretno u prognoziranju vremenskih prilika donijeti ugradnja i puna funkcija meteoroloških radara i ostalih motriteljskih sustava u priobalju, osobito kada su u pitanju nautičari kojih ljeti na tisuće plovi našim morem?
– Meteorološki radari značajno će pomoći pri izdavanju upozorenja na opasne vremenske prilike, što znači da će nautičari i sva druga zainteresirana plovila na moru dobiti dodatno vrijeme za pristajanje u sigurnu luku ili plovidbu u sigurnije područje.
U cjelini gledano, to će svakako biti važan doprinos sigurnijem odvijanju pomorskog, zračnog i cestovnog prometa.
Znači li to, primjerice, da će se moći utvrditi da će dolazeća nevera preći preko Šolte i Brača, a neće zahvatiti južnu stranu Hvara i Paklene otoke?
– U velikoj mjeri da. Novim meteorološkim radarima bit će, naime, moguće izmjeriti intenzitet oborine kao i, a to je još važnije, što se i u kolikoj količini nalazi u oblacima – voda, led, snijeg ili kombinacija. Iz tih izmjerenih podataka potom će se napraviti kratkoročna prognoza koja će moći precizirati i gdje se očekuju najjači udari nevere.
Konkretno, nautičari na određenom području moći će biti upozoreni sat do dva prije dolaska udara.
Hoće li dobiveni meteorološki podaci biti dostupni javnosti i kako ćete na opasne vremenske prilike upozoravati nautičare?
– Planirano je da svi podaci budu i dalje dostupni preko mrežnih stranica DHMZ-a, te jednog novog servisa za lakši pristup podacima, koji ćemo uspostaviti do 2022. godine, takozvana Centralna integracijska platforma na kojoj će se integrirati svi dobiveni meteorološki podaci. I sve to u realnom vremenu za više od 400 lokacija na području Hrvatske.
Dakle, podaci će biti dostupni svima. Što se, pak, nautičara tiče, naravno da će s povećanjem gustoće dobivenih podataka u realnom vremenu DHMZ moći izdavati preciznija upozorenja nautičarima, ali i svima koji žive od mora i uz more.
Ta će se upozorenja, kao i sada, emitirati preko medija i obalnih radiopostaja, odnosno svi će ih moći pogledati na našim mrežnim stranicama i portalu.
Imate li problema s lokalnim zajednicama na lokacijama gdje se postavljaju meteorološki radari, unatoč objašnjenjima da oni ne zrače oko sebe?
– Imali smo nekih problema. No nadam se da smo uspjeli objasniti lokalnim zajednicama veliku važnost informacija dobivenih s meteoroloških radara za lokalnu zajednicu, s obzirom na sve učestalije probleme s opasnim meteorološkim prilikama, kao i činjenicu da će ti podaci biti od velike koristi prvenstveno njima.
Pomoći će im da reagiraju na vrijeme i smanje štete, te spriječe moguće žrtve od sve učestalijih i opasnijih vremenskih prilika.
Limiti satelita
Je li znanstveno dokazano da meteorološki radari ne predstavljaju nikakvu prijetnju zdravlju ljudi?
– Da, meteorološki radari ne predstavljaju nikakvu prijetnju za zdravlje ljudi. Oni radarskom zrakom skeniraju nebo, koje je jedino područje interesa meteoroloških radara i jedino područje njihovih mjerenja. Dakle, uopće se ne usmjeravaju na područja gdje ljudi borave i rade.
Koliko će sveukupno gledano buduće vremenske prognoze za Jadran s novom tehnologijom biti preciznije?
– Prognoze za 12 sati i dulje će se dodatnim mjerenjima poboljšati korištenjem dobivenih podataka za razvoj i unaprjeđenje numeričkih modela. No najznačajnija prednost je što će novi podaci s meteoroloških radara, meteorološko-oceanografskih plutača, visinskih postaja i prizemnih automatskih postaja biti od vrlo velike koristi za prognozu vremena prvih 6 sati.
Za takve prognoze neophodno je imati podatke u realnom vremenu izmjerene na tlu i radarima. Satelitski podaci također mogu biti od koristi, ali uglavnom ne vide što se događa ispod vrha oblaka, odnosno ne vide sastav oblaka, a upravo to meteorološki radari mjere i koriste tu informaciju u što preciznijem prognoziranju kretanja i razvoja oblačnih sustava.
Imate li neke kontakte s mađarsko-češkom privatnom tvrtkom MeteoSense koja je također počela instalirati meteoradare na našoj obali?
– Imali smo kontakte, no oni su privatna tvrtka s privatnim kapitalom i kao takva usmjerena na tržišno poslovanje. Mi kao državna i javno usmjerena tvrtka imamo posve drukčije zadaće.
Ako su dobili sve potrebne dozvole od nadležnih institucija, DHMZ niti može niti ima namjeru smetati privatnoj meteorološkoj tvrtki u njezinu radu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....