Najveći grad na istočnoj obali Jadrana, prava je nautička zvijezda. Zato je popunjenost splitske ACI marine sto posto. Svakog dana stignu tri upita za godišnji vez. Da je vezova i duplo više, vjerojatno bi ih opet bilo malo, kaže šefica recepcije u splitskom ACI-ju Priscilla Zelić Čarija
Hrvatska je po "antičkim mjerilima" grad-država. Nema nas ni četiri milijuna, no to nas ne priječi biti iznimnima u koječemu čak i na međunarodnoj razini. Volimo se pohvaliti da smo, kad je već ovih dana nogomet jedna i jedina tema, viceprvaci svijeta, a više je ljudi, recimo, u jednom Milanu, nego ovdje.
Za spomenutu se paralelu zna, no ne i za to da smo ovako mali prvaci i u nautičkom turizmu, što potkrjepljuje podatak prema kojem Hrvatska ima najveću čartersku flotu na svijetu! Da, dobro ste pročitali: a upravo najveći grad na istočnoj strani Jadrana, kad je najam plovila u pitanju, ima vodeću ulogu. Pogled iz splitske marine puca na carsku palaču, što je poseban privilegij njenih korisnika, a oni je obožavaju svjesni da nigdje drugdje ne mogu doživjeti ništa slično.
Splitska ACI marina, neformalni svjetski nautički prvak, radi 365 dana u godini, a brojke koje bilježi su nevjerojatne. Berićetne 2022. godine u nekim su segmentima oboreni i rekordi iz pretpandemijske 2019. Sezona je počela u travnju i još traje, a što je najbolje od svega, nije bilo oscilacija - popunjenost je kroz sve mjesece bila odlična.
O nautičkom prometu u Uvali baluni možda najbolje govori podatak o više od tisuću uplovljavanja i isplovljavanja u špici sezone, te ispraćaju i dočeku nautičara u tri smjene.
Susretljiva voditeljica recepcije u splitskom ACI-ju Priscilla Zelić Čarija, pršti od zadovoljstva. Sretna je, veli, što je njihov tim na čelu, s kako kaže, sjajnim čovjekom, direktorom Edom Karuzom, sposoban iznijeti tako golem posao, a da i na vrhuncu ljeta, kad su gužve najveće, sve savršeno funkcionira.
Bez obzira što ih je "taman" i što unatoč angažmanu sezonaca znaju biti prekrcani poslom, nitko ne napušta ACI nezadovoljan, jer od mornara i čistačica do menadžmenta marine, baš svi na radnom mjestu daju sto posto.
Izleti i ture
Ukupno dvadeset četvero zaposlenih, odrađuje lavovski posao. Ljeti nitko ne ide na odmor. Njihovo najljepše godišnje doba je tu: s nautičarima, s gostima, s kolegama koje rade u turizmu.
- Tu smo za sve što se od nas korisnici traže i sve uvijek radimo s osmijehom. Mi smo nautičarima, nakon što prođu granične kontrole, često prvi kontakt s Hrvatskom, tako da upravo o nama ovisi njihov prvi dojam o našoj zemlji. Zato ih odmah na recepciji informiramo o našoj ponudi, kao i onome što nude sve 22 marine u sustavu ACI-ja, do kojih su osamnaest cjelogodišnje i četiri sezonske: Palmižana, Rab, Žut i Piškera. Gostima, čim stignu na recepciju, pokazujemo mape Jadrana s ACI marinama, nautičke rute, kao i najzanimljivija mjesta u gradu. Pričam im o kulturnoj baštini Splita, Dalmacije, upućujem ih na zanimljive izlete i ture ne samo po obali i otocima, već i u unutrašnjost Hrvatske - veli Priscilla Zelić Čarija, pa pojašnjava zašto je Split postao nautički centar svijeta.
- Zato što je grad po mjeri - ni prevelik, ni premali. I ima sve što nautičarima treba: od dobrog servisa i sadržaja koje mu osiguravamo već u marini, do onoga što Split kao grad nudi. Blizu je zrakoplovna luka, što je također jako važno, kao i činjenica da boljih nautičkih ruta od onih u srednjoj Dalmaciji - nema. Ispred Splita su otoci Šolta, Brač, Hvar..., svi s odličnom infrastrukturom za nautičare, pa kad još shvate da svako od mjesta na otocima ima svoju priču i da su na moru, zaklonjeni otocima, uvijek sigurni od bilo kakvog nevremena ili ugroze, oduševljeni su ovim dijelom Jadrana. Uostalom, za razliku od mnogih drugih marina ACI sustava, ovdje dominiraju plovila u čarteru, za najam, u odnosu na ona koja su u vlasništvu domaćeg svijeta ili stranaca. Split i Trogir su po tome posebni - objašnjava naša sugovornica.
Još malo o brojkama: u modi su brodovi veći od dvadeset metara, a što se tiče splitske ACI marine, popunjenost je sto posto. Svakoga dana stigne tri upita za godišnji vez. Da je vezova i duplo više nego ih je sada, vjerojatno bi ih bilo malo. Zato je lista čekanja poveća.
Split je, shvatili ste, nautička zvijezda, pa čak i Francuzi, ističe Priscilla, koji imaju sličan sustav ACI-jevom, dolaze učiti od nas.
Stranci vole sigurnost
Kad se dogodio turistički bum što se nautike tiče?
- On je tekao usporedo s privatnim inicijativama poput Yacht Weeka i Sail Weeka Croatia. Tada su mladi ušli u svijet nautike. Ona više nije rezervirana samo za one koji tjedan krstarenja Jadranom mogu platiti dvije ili tri tisuće eura, već i za one plićeg džepa jer danas vam mladi jednostavno zakupe ležaj na brodu i krenu na party ture od sedam dana. Kao u hostelima, gosti se međusobno ne poznaju, a dijele zajednički prostor, no zato je cijena krstarenja kudikamo niža nego kad sami koristite cijeli brod. Takav koncept je sjajan jer se ti gosti u pravilu vraćaju iz godine u godinu. Krenu odavde, sa srednjeg Jadrana, a onda im bude toliko lijepo da jedva čekaju obići južni i sjeverni. Gosti su oduševljeni onim što kod nas dožive, a prirodom i hranom su fascinirani - kaže Priscilla Zelić Čarija.
Na prvom mjestu im je sigurnost, pa onda dostupnost otoka koji su tu praktički pred Splitom, a onda i zabava te gastronomija koju grad nudi a koja je, zahvaljujući turističkim brojkama koje su iz godine u godinu sve veće - realno puno bolja nego prije.
ACI iduće godine slavi četrdeset godina postojanja. Sustav se cijelo vrijeme prilagođava zahtjevima korisnika.
- Uspjeli smo formirati takve cijene da one odražavaju kvalitetu onoga što nudimo korisnicima vezova. Ispravno smo postavili cijene u odnosu na vrijednost. Čak i kad je konkurencija jeftinija od nas, poput grčke, korisnici nemaju primjedbi jer, kažu, ovdje dobiju puno više. Osim toga, gdje god iz Splita krenuli na Jadranu, tu su ACI marine, svugdje imate siguran vez, vodu, struju i sve ostale sadržaje koje danas podrazumijeva suvremena nautika - veli naša sugovornica i vodičica kroz marinu u Uvali baluni.
Putnici oko svijeta
Kakvi su današnji nautičari?
- Rekla bih u prvom redu - ekološki osviješteni. Čuvaju okoliš. Zato smeće prikupljeno u marini strogo selektiramo. Dalje, rekla bih da današnji nautičari znaju živjeti život, što se najviše pokazalo u vrijeme korone. Tada su nam ovdje stizali ljudi koji su krenuli na plovidbu oko svijeta nakon što su sve rasprodali, rukovodeći se mišlju da na najbolji mogući način provedu ostatak života. Jedni vole mir, pa biraju naše marine po otocima, recimo onu u Milni ili Slanom kod Dubrovnika, drugi zabavu, u čemu prednjače Australci i Amerikanci. Njima su zato zakon Split, Hvar i Palmižana - smije se Priscilla.
Bilježi se još jedan trend: brodovi su, baš poput automobila, sve veći.
- Ovo ljeto smo imali više od stotinu uplova jahti veličine između trideset i sto metara. Njima je naša marina interesantna jer se praktički nalazi u centru grada - veli Priscilla, pa se podsjećamo kako je nekada davno bilo silnih otpora što se gradnje marine u ovom dijelu grada tiče. Veliki autoriteti toga vremena, poput novinara i pisca Miljenka Smoje, plašili su se da će gradnjom marine biti uništene vizure splitske luke, Sustipana i Marjana, a dogodilo se sasvim suprotno: s ACI-jeva restorana puca najljepši pogled na grad i danas je neizostavan motiv fotoreportera i kamermana. Na svečanom otvaranju marine, Smoje i ostali koji su sa skepsom gledali na ovaj projekt, naklonili su se idejnim inicijatorima i graditeljima, a Split je danas nemoguće zamisliti bez ACI-ja punog jarbola koji "zvone" na vjetru.
Voditeljica recepcije Priscilla Zelić Čarija uvjerena je da će nautički turizam u Splitu i dalje rasti kao što je to slučaj posljednje desetljeće i pol.
- Sve govori tome u prilog jer u Splitu nautičari dobivaju vrijednost za novac. Da nije tako, ne bi se ovdje opet vraćali, a vraćaju se iz godine u godinu do te mjere da mnogi od njih nisu više samo turisti, nego naši dobri prijatelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....