StoryEditorOCM

novo normalnoKorona skrenula kurs Viške regate: godina u kojoj je Stari Grad glumio Vis

Piše Krešimir Đakulović
29. listopada 2020. - 09:05

Jedrenje s bočnim vjetrom često je najbrže jedrenje. Kurs Viške regate često je manje ili više okomit na smjer vjetra. Bila tramuntana, maestral ili antipodi zapadnih smjerova, poput levanta ili ponekad i juga, koje nije oštro, uobičajeno je jedriti vrlo blizu onoga kursa koji vodi direktno prema cilju, odnosno prema Visu ili Splitu.

Iako takvo jedrenje, odnosno kurs, olakšava dolazak i odlazak s Visa na jedra, te je uz geografsku zanimljivost najudaljenijeg velikoga otoka od kopna glavni razlog popularnosti Visa među jedriličarima, ipak se može zaključiti da je s regatnog aspekta to ponekad dosadno i nezanimljivo.

Jedrenje u karavani, po ravnoj crti, često rezultira poretkom koji puno više određuju karakteristike i performanse jedrilice, dok jedriličarske vještine padaju u drugi plan.

Novi kurs

Što vam uopće preostaje na takvome kursu, osim velike filozofije pojavanja na refulima i orcavanja u trenucima kada vjetar malo popusti? Možda anticipiranje snage vjetra duž čitavoga kursa tijekom jedrenja može dodatno utjecati na odluku da se jedri iznad ili ispod kursa koji vodi ravno do cilja, ali više od toga baš i ne preostaje.

Naposljetku, kod brodova sličnoga koncepta, bilo čisto regatnog ili onoga koji više naglašava komoditet uz još uvijek brzo jedrenje, velike jedrilice dolaze prije onih manjih. Potrebno je zadovoljiti samo osnovna znanja u trimanju jedara i kormilarenju, i dimenzije svake pojedinačne jedrilice rezultate će činiti prilično uniformnim i izvjesnim.

Novi kurs možemo zahvaliti epidemiološkoj situaciji, ali i trenutnoj razlici između gradonačelnika grada Visa i Staroga Grada. Dva grada, koji se nerijetko diče činjenicom da su najstariji gradovi u Hrvatskoj, sasvim su drugačijeg lokal-političkoga pogleda na regatno jedrenje tijekom epidemije.

Ivo Radica, dugogodišnji gradonačelnik grada Visa iz redova HDZ-a, nije bio naklonjen održavanju regate i smatrao je da je treba otkazati. Ovu osebujnu odluku teško je shvatiti kad se promatra viški porat koji su cijelog ljeta punili turisti ili furešti, kako se na otoku nazivaju stranci, te je i tijekom termina u kojem se održava regata u portu bilo desetak brodova s ljudima koji dolaze iz gradova i država sa znatno višom stopom zaraženih od one koja prevladava u Splitu, Zagrebu, Zadru ili Rijeci, gradovima iz kojih uglavnom dolaze sudionici Viške regate.

Ali neizvjesnost koju donosi razvoj epidemije, trenutno povećanje broja zaraženih, kao i dio sudionika kojima je u središtu pažnje večernje partijanje, a ne jedrenje, razlozi su zbog kojih odluka o otkazivanju regate na Visu nije bez argumenata.

Starim Gradom na Hvaru upravlja nezavisni gradonačelnik Antonio Škarpa, poznat po svojoj pobjedi na izborima za gradonačelnika na kojima je HDZ-ovu kandidatkinju pobijedio tek u trećem krugu.

Cjelonoćni party

Osim što je nezavisan, Škarpa je i znatno mlađi od viškog poteštata. U svojim političkim istupima zamišlja svoj grad kao odredište u kojem se neće odvijati takozvani party turizam, dodjeljuje si znatno manju naknadu za svoj rad, te promišlja o promjenama Zakona o pomorskom dobru prema kojima bi se osnovala otočna lučka uprava koja bi omogućila upravljanje starogradskim portom lokalnoj politici.

Sve te razlike djelomično objašnjavaju zašto je ovogodišnja regata nakon prolaska Splitskih vrata promijenila kurs prema istoku i završila na području nekadašnjeg antičkoga Pharosa, a ne Isse. S obzirom na novostečeno iskustvo s dijelom sudionika koji su tradicionalno arlaukali čitavu noć, sve i do ne tako ranih jutarnjih sati, vidjet ćemo hoće li se stav Antonija Škarpe o regati, koja djelomično, nažalost, i jest upravo party turizam, promijeniti.

I hoće li regata u budućnosti biti dobrodošla ako to ponovno bude potrebno. Iako samo privremeno, regata je ipak pogrešno nazvana Pa(v)iška. Pogrešno jer Hvarani Stari Grad zovu Paiz, ali i Višani, osobito oni koji žive u polju, grad Vis nazivaju Paizom. Pa je Viška već odavno i Paiška...

Bijeg od nevere

Sama regata odvijala se uz nekoliko meteoroloških iznenađenja. Vjetra je bilo prognozirano vrlo malo, ali neposredno tijekom startne procedure na zapadu se razvijala lokalna nevera s kišom. Nešto manje od onoga što je uobičajeno za Višku regatu, odnosno malo manje od stotinjak brodova, još uvijek je bila impozantna brojka na startu koji se odvijao po laganom levantu.

image
Zadnje poravnavanje pred startnom crtom
 
Božidar Vukičević/Cropix

U početku su bolje napredovale jedrilice koje su se nalazile istočnije. Nakon što je većina flote odjedrila prvu trećinu kursa prema Splitskim vratima, levant je potpuno utihnuo, dok se sa zapada približavala kiša s olujnim oblacima. Zatim je zapuhala tramontana, većina flote podigla je spinakere, počela jedriti zavidnim brzinama, te naposljetku izbjegla ono malo kiše što se približavala. Nevera se rasplinula, pa je zapadnjak zapuhao i na otvorenom moru.

Nakon brzoga jedrenja s vjetrom u pola krme, jedrilice sa zapadne strane kursa prije su stigle do Splitskih vrata od ostatka flote. A zatim je uslijedilo jedrenje u krmu. Vjetra je bilo sve do Staroga Grada, ali je bio na refule i dosta promjenjivoga smjera. Bilo je potrebno pomno pratiti promjene smjera i reagirati s nekoliko pojalabandi, pa je na tom dijelu kursa došlo do izražaja taktičko i strateško umijeće. Vjetar srednje jačine, ravno u krmu, dobro je došao lakšim jedrilicama, čije su posade uspijevale glisirati.

Mareus III, 11 metara duga i vrlo lagana jedrilica bez kabine s velikom kvadraturom jedara, bila je prva u cilju ispred 15 metara dugačkog Poleta i još veće Tuttatrieste koji su glasili za favorite.

image
Pobjednička posada jedrilice Mareus III s kormilarom Lukom Jerčićem
Jakov Prkić/Cropix

Izostalo navijanje

Tijekom subote jedrila se regata u zaljevu Staroga Grada nazvana Luka Pharos. Nastupila je 21 posada, a održan je samo jedan plov zbog nedostatka vjetra. Regatno je područje u Starogradskoj uvali znatno veće od onoga u Uvali sv. Jurja na Visu, zbog čega je bilo moguće postaviti kurs točno u vjetar pa je regata bila poprilično zanimljiva.

Nažalost, uobičajeno olako promatranje, komentiranje i navijanje tijekom subotnje regate za lokalnu je publiku, kao i za one koji su odlučili uzeti dan pauze, ovaj put izostalo, što je inače na Visu glavna zabava tijekom drugoga dana regate, jer je Viška vala prirodni stadion za promatranje jedrenja.

Druga etapa ponovno je startala u bonaci, po još slabijem levantu od onoga u prvoj etapi. Jutarnje isparavanje mora dalo je svoj posebni vizualni ugođaj posadama koje su isplovljavale hitajući na područje starta, vizuru karakterističnu za Stari Grad tijekom hladnijeg razdoblja godine.

Nakon sporog izlaska iz okrilja Starogradskog zaljeva, flota je mogla primijetiti kako se na zapadu formira lagani termički vjetar. Uskoro je zapuhao maestral snage do 10 čvorova, pa je sve do vrata bilo potrebno jedriti oštro u vjetar. Kurs koji je vodio bliže Braču, odnosno one posade koje su viravale uza sami kraj, prošle su nešto bolje od onih koje su jedrile sredinom Hvarskog kanala.

U Splitskim vratima vjetar je, kako to najčešće biva, gubio snagu, ali ovaj put ne u potpunosti. Mnoge jedrilice nisu uopće imale uobičajenu pauzu i nisu stale u vratima, nego su uz Brač uspješno prošle ovaj nepredvidivi dio kursa. Na ovakvom kursu prva jedrilica u cilju bila je lako predvidljiva, to je bila i najveća sportska jedrilica na regati – Mololongo Tuttatrieste.

Ali ipak, ukupno najbrži brod regate bio Mareus III, s Lukom Jerčićem za kormilom. Glisirajući u krmu tijekom prve etape, momci s Mareusa III stekli su dovoljnu vremensku prednost koju ostatak flote tijekom druge etape nije uspio nadoknaditi.

Ukupno jedreno vrijeme Mareusa III bilo je, kad se zbroji vrijeme u obje etape, 7 sati, 34 minute i 45 sekundi, što je dvije minute manje od ukupnog vremena jedrilice Mololongo Tuttatrieste, kojom je kormilario Rajko Kujundžić.

Četvrta ruta

Posada jedrilice Green Pepper, sa Stipom Gašpićem za kormilom, pobijedila je 76. Višku regatu prema ORC premjeru, ispred posade Dubrovnika i All 4 one.

Viška regata je tijekom svoje duge povijesti imala više različitih ruta, nekih godina jedrilo se oko otoka Visa i natrag do Splita, ponekad je prva etapa jedne godine završavala u Komiži, a druge na Visu. Sada će u svojoj povijesti imati upisanu i ovu četvrtu rutu do Starog Grada.

Iako je nešto kraća, ruta do Starog Grada s natjecateljskoga je aspekta potencijalno zanimljivija. Ali ipak su jedrenje i ljepota izlaska na otvoreno more, gdje obzor uglavnom čini pučina, nenadoknadiv doživljaj. Onaj koji inače prati jedriličare na ruti do našeg najudaljenijeg otoka od obale.

Budućnost je trenutno vrlo neizvjesna, moguće je da će loše epidemiološko stanje trajati sve do sljedeće, 77. regate. Čak i ako dođe do pogoršanja, život mora ići dalje, a jedrenje je jedan od sportova koji omogućavaju popriličnu izolaciju i zaštitu od zaraze.

Možda će uz postojeći format organizacije u kojem više nema sastanka kormilara – sve prijave rješavaju se internetom, te nema nikakvih organiziranih druženja – doći i do daljnjih promjena u ruti. Pa bi čak i najstarija ruta Viške regate, ona gdje se jedrilo bez stajanja oko otoka Visa, ponovno mogla postati aktualna, a sama regata znatno duža i zahtjevnija.

23. studeni 2024 02:50