Lani smo u Otvorenom moru objavili reportažu s krstarenja srednjim Jadranom pod radnim naslovom Đita kakva je nekad bila. To nekad odnosilo se na kraj devedesetih, kada se nautički turizam tek rađao, kada na moru nije bilo gužve, kada su uvale bez bova nudile djevičansku prirodu i mir, a u njima su mahom boravili domaći nautičari i rijetki strani zaljubljenici u more i plovidbu. Era masovnog turizma, u kojem odlazak na krstarenje postaje sve više obilježje statusa, a ne samo osobnoga gušta, tada se još nije razmahala.
Kratka nostalgija
No taj je nostalgični povratak u prošla vremena na korona-pogon kratko trajao. Tko je uhvatio vlak, uhvatio je. Barem što se nautičkog turizma tiče, jer ove je godine startao novi red vožnje.
Točnije, onaj što ga običavamo nazivati staro normalno, budući da je nakon samo jedne sušne godine, dakle 2020., prema brojnim informacijama nautički turizam ovoga ljeta ponovno snažno zaplovio, gotovo pa punim jedrima. Pa će đite opet biti kakve su nekad bile, ovaj put s naglaskom na nedavno.
Kako stvari stoje na terenu, upitali smo Domagoja Milišića, vlasnika splitske čarter-tvrtke Croatia Yachting, koja u floti ima 111 plovila raznih kategorija.
– Dugo je vladalo zatišje, a onda je naglo sredinom travnja buking odjednom krenuo i od tada odlično ide. Pritom apsolutno dominiraju last minute aranžmani, ali u tolikom broju da se kapaciteti iznimno brzo pune. Imam osjećaj da su ljudi čekali početak ove sezone s golemim nestrpljenjem, osobito oni koji su lani preskočili odlazak na đitu pa ove godine to nastoje nekako nadoknaditi. Jedino smo svibanj izgubili, no zato nam je lipanj vrlo dobro popunjen, dok je lani bio gotovo prazan. Mi smo sada što se bukinga tiče negdje između 85 i 90 posto 2019. godine, što je više nego dobar skor. O poletu puno govori i podatak da smo već sada, dakle oko 20. lipnja, zaključili prodaju svih 30 katamarana za cijeli srpanj i kolovoz, pa je moguće zakupiti još samo poneku od naših jedrilica. Dakle, nemjerljivo je bolje u odnosu na prošlu godinu.
Na upit postoje li šanse da se do kraja godine, ukupno gledano, dosegne rezultat blizak rekordnoj 2019., Milišić nam je dao uvjetno optimističan odgovor:
– Ako bi do kraja listopada sezona tekla normalno, bez većih ekscesa s koronom i novih lockdowna, poput onoga lani u rujnu, gotovo sam uvjeren da bismo dosegnuli 85 do 90 posto prometa iz 2019. godine. To bi svakako bio izniman uspjeh jer bismo praktički ostvarili puni oporavak sektora. Osobno se nadam da će tako i biti. Cijepljenje je značajno odmaknulo u zemljama iz kojih nam nautičari dolaze, a i kod nas je situacija sve bolja, pa nekako sve ide u pravcu puno povoljnijeg scenarija nego što smo ga imali prošle godine.
Milišić nam je ujedno otkrio kako im najviše gostiju zasad dolazi iz Njemačke, Austrije, Slovenije i bivših istočnoeuropskih zemalja, dok su Britanci još uvijek na čekanju. Njima će, naime, tek sredinom srpnja biti ukinuta obvezna karantena nakon povratka s odmora.
– Uz Britance, koji su potrošno odlični gosti, iz istog razloga nam nedostaju i američki nautičari. No, aviolinije iz SAD-a prema nama su krenule i to će se poboljšavati, a Britanci će vjerojatno uspjeti uhvatiti rujan i posezonu – zaključuje Milišić.
Produljenje roka u Velikoj Britaniji za odustanak od karantene, te sporo uvođenje letova iz SAD-a i drugih tržišta ovisnih o zračnom prijevozu, kao glavni problem ističe i Emil Tomašević, direktor splitske čarter-tvrtke Ultra sailing. Britanci su, kako naglašava, bili dobro krenuli s bukingom već i za lipanj, a onda su uslijedili otkazi. Na sreću, većinu tih kapaciteta popunili su nautičari iz europskih zemalja, no s aviogostima slika bi bila znatno bolja.
Oporavak za iskorak
– Vrlo dobro smo se pripremili za ovu sezonu, pa smo čak i u svibnju imali solidnu popunjenost od nekih 50 posto u odnosu na 2019., dok je lani svibanj bio skroz prazan zbog lockdowna, kao i najveći dio lipnja. Ove nam je godine i lipanj odlično krenuo, no zbog spomenutih otkaza Britanaca na kraju je ispao lošiji od očekivanja, također negdje na 50 posto prema 2019. No, srpanj i kolovoz su nam zato potpuno prodani – navodi Tomašević i dodaje da sada sve ovisi o tome kakva će i koliko duga biti posezona.
Lani je bila naglo prekinuta zbog pogoršanja stanja s koronavirusom, pa se ne želi zalijetati u prognozama. Ipak, poput Milišića, i on je umjereni optimist s obzirom da je procijepljenost sve veća, što daje nadu da neočekivanih šokova neće biti.
– Postanu li letovi s dalekih emitivnih tržišta učestaliji, kao što se najavljuje, te ako rujan i listopad budemo mogli odraditi normalno, smatram da bismo mogli dosegnuti ukupan skor od 80 posto prometa 2019. godine. Pritom mislim na broj tjedana, a ne i financijski, jer su najveće tvrtke u sezonu ušle s popustima od 40 do čak 50 posto, pa su nas sve prisilile na sniženja. To možda i nije bilo potrebno s obzirom na stanje tržišta, ali tako je kako je – zaključuje Tomašević.
No, kako god na kraju ispalo, jedna je stvar već sada gotovo sigurna. Nautički čarter dokazuje se kao možda i najotpornija tržišna niša hrvatskog turizma. Oni koji su ga isprobali i koji ga vole, teško se odriču toga jedinstvenog doživljaja, a zbog ugrađene izoliranosti posada uspješno je izmicao pipcima korone i u njezinim najvećim udarima.
Zbog svega toga, osobito u situaciji kada korona prestaje biti bauk i postaje svladiv problem, posve je realno očekivati da će se ove godine vrlo solidno oporaviti, a dogodine vjerojatno i premašiti skor dosad rekordne 2019. godine.
