StoryEditorOCM

FRANCUSKA VEZADovršava se uređenje naših drvenih aduta za Festival plovidbe: zaljevom Morbihan plovit će leuti, gajete, batana, kondura, falkuša, dvije neretvanske lađe i trupica

Piše Jordanka Grubač
27. ožujka 2015. - 10:20

Tijekom travnja duž naše obale intenzivno će se uređivati desetak naših tradicijskih brodova koji će potom ukrcani na šlepere autocestama zaploviti u pravcu francuskog zaljeva Morbihan, na veliki Festival mora i plovidbe, koji će se održati od 8. do 17. svibnja. Tamo će Hrvatska svijetu pokazati dijelić svoje vrijedne maritimne baštine.

U šest dana plovidbe Morbihanom i sidrenja u 16 luka arhipelaga od 42 otoka unutar toga zaljeva, uz oko tisuću i pol drugih raznih brodova, uglavnom drvenih i uglavnom jedrenjaka, bok uz bok stajat će i naše gajete, leuti, batane, lađe...

image
Zaljev Morbihan

Velika promocija

Nije jednostavno na zapadnu obalu Francuske prebaciti cijelu tu flotu. Time se od lani bavi splitska udruga Cronaves. Što je sve trebalo poduzeti za animaciju i organizaciju sudionika, te što su sve morali raditi da u ovo vrijeme pronađu novac za taj put – dobro znaju Plamenko Bavčević i Saša Lukić koji vode cijelu ovu francusku priču. Dr. Robert Mohović iz Mošćeničke Drage, profesor na Pomorskom fakultetu u Rijeci i jedan od stupova dužjadranskog pokreta afirmacije pomorske baštine, reći će da je riječ o velikoj promociji na važnom mjestu, jer Francuska je i Atlantik i Mediteran. Hrvatska će u glavnom gradu zaljeva Morbihan, Vannesu, dobiti specijalno mjesto kao počasni gost. To će iskoristiti gotovo sve posade koje će na ovaj ili onaj način predstaviti svoj zavičaj, a bit će organizirana i izložba 18 djela s tematikom mora, brodova i jedara naših eminentnih akademskih slikara, te postavljena izložba brodskih maketa Lucijana Kebera, kao i izložba fotografija Borisa Kragića Kurnatska idra. Davor Mihalčić vodit će dječju radionicu u kojoj će školarci iz Vannesa u sedam dana s njim sagraditi brod i zaploviti zaljevom na velikoj paradi. Dr. Vladimir Skračić uz Željka Jerata najzaslužniji za murtersko-betinski zamašnjak očuvanja maritimne baštine i još jedan baštinski stup – imat će čak tri predavanja, na francuskom jeziku.

Kapetan Višić

– Naravno, bit će predstavljena i naša kužina, vina i folklorna baština, naša ukupna zavičajnost, jer Morbihan je mjesto snažnog turističkog angažmana i siguran sam da ćemo sudionike festivala zainteresirati za našu jadransku priču – kaže Plamenko Bavčević. Do odlaska u Francusku sad se već broje samo tjedni. Kapetan cijele hrvatske flote u Morbihanu bit će naš stalni suradnik Damir Višić, a do polaska u Francusku mogao bi, prema ideji prof. Roka Markovine, avancirati i u admirala! U Francuskoj se definitivno sprema veliko veselje plovidbe, a posebno veseli to što će Hrvatsku, uza sve stare morske vukove, predstavljati i dvije – studentske posade!

Batana Brioni

Jedriličarski klub Brioni iz Fažane dao je drvenu batanu građenu 1974., a Studentski zbor Sveučilišta i Pomorski fakultet u Rijeci financijeri su ovog velikog pothvata male lađe (4,80 m). Posada je studentska: Luka Simić, Deni Jurlina, Antoni Krišković i Josip Mohović studenti su pomorstva, a studenti su i obnovili batanu na škveru u Banjolama.

– U Morbihanu ćemo nositi majice Riječkog sveučilišta, koje je najzaslužnije što putujemo, a na jarbolu ćemo viti plamenac kluba iz Fažane jer su dali brod – kaže nam student Luka koji drži kormilo projekta batana.


Leut Slobodna Dalmacija

Leut naše novinske kuće u cijeloj priči zaslužuje posebno mjesto, jer ga je udruga Cronaves uzela pod svoje kao ploveći muzej, budući je izgrađen na Korčuli prije 121 godinu (1894.).

Trenutno ga temeljito obnavljaju, a cijeli posao vode članovi te udruge, braća Ivo i Ante Pešić iz Omiša, pod budnom paskom poznatog omiškog kalafata Ive Miline. Braća Pešići su veliki entuzijasti, redovno su na Roti palagruzoni sa svojom parancom Zmaj 2. Leut je sada crvene, radne boje, a u Morbihan će putovati onako crn i moćan kakvog ga pamtimo s mora...


Gajeta Mala Matulića

Jao sudionicima onih dviju regata koje su, uz stalno promotivno jedrenje, u programu festivala u Morbihanu: iz Hrvatske stiže favoritkinja gotovo svih regata na latinsko idro posljednjih godina, gajeta Mala Matulića, Krste Matulića iz Pašmana! Na njoj će jedriti: Max Jurčić, Vinko Pašalić, Gordan Borčilo i Krsto koji referira: – Priprema broda kreće nakon Uskrsa, promijenit ćemo nekoliko rebara jer je to ionako u planu. No, to nije sve! U Morbihanu će se 16. svibnja potpisati povelja prijateljstva između Pašmana i najvećeg otoka u zaljevu Ile aux Moinesa. Doći će i načelnik Pašmana Andro Magić, a na taj dan će gajeta Mala Matulića i brod s otoka Ile aux Moinesa predvoditi paradu brodova.


Leut-trajta Borac

Iz četrdeset i pete je, prošloga stoljeća, i zove se Borac. Leut iz Lumbarde na Korčuli je savršene forme, kaže prof. Roko Markovina, a ono trajta dolazi od funkcije: išao je potegačama, tratama, na plavu ribu. Sagradio ga je korčulanski protomeštar Vicko Sesse, a obnovljen je, ističe Markovina, marom Općine Lumbarda, Grada Korčule, Udruge Baščina, splitskog FESB-a, studenata, Hempela i – ljudi dobre volje.

Bilo je to u Kaštel Sućurcu 2013. – U posadi su vlasnik Nikola Kriletić, admiral cijele flote Damir Višić, moja malenkost i četvrtog još ne znamo – govori profesor Markovina, duša ovog korčulanskog projekta, te dodaje da će posada biti u starinskoj robi lumbarajskih ribara – modri trliš, gaće vezane konopom, mornarska majica i crvena marama na trokut na glavi.


Dvije lađe i trupa

– Članove posada još ne znamo po imenu, ali smo odredili princip po zaslugama i rezultatima: od prvih deset u natjecanju, prve četiri dat će po dva člana, ostale po jednog, imat ćemo na jednoj lađi 11 veslača, na drugoj koja će jedriti tri jedriličara i imamo jednog člana posade na trupi – govori Marko Marušić iz Udruge lađara Neretve.

Jedro, kaže Marko, nije izmišljeno: u rukavcima se veslalo, a priko mora i u koritu rijeke i jedrilo. Dakle, to su one babuške iz šlepera: u jednu lađu ide druga, u nju trupa. Već su tako plovile na relacijama od Bresta do Jaruna, pa su posade uigrane u pakiranju, smije se Marušić i dodaje kako je odlazak u Francusku priznanje svima koji su stvorili neretvansku lađarsku priču.

Leut Tomislav

Modri brod iz modrog mora Vele Luke, osammetarski leut Tomislav, ovih se dana također seli na kopno. Slijedi dotjerivanje za sve one brodice francuzice, a i druge strankinje, pokraj kojih će ploviti tih dana u zaljevu Morbihan.

– U posadi smo Denis Andreis i ja, Željko Županović. E sad, tko će biti ostala dvojica između trojice: Tonča Suljana, Dinka Radića i Dolijana Dragojevića, to ćemo vidjeti. Jesu li svi iskusni u navigavanju? Pa naravno. Obući ćemo se u tradicionalnu velolušku nošnju, nosimo i ribarsku – kazuje Županović i dodaje nešto što nitko drugi nije spominjao: velika je mogućnost da im dođu i dvije navijačice, jedna Veloluška koja živi u Engleskoj, Linda Franulović, i supruga Dinka Radića, bude li on član posade.


Leut Tolitar

Tolitar je sedammetarski leut boje trule višnje. – Kad san ga kupi, svi su me vikali, mučili smo se oko te boje, a kad san skini kabinu i kad je zablista obojan u trulu višnju, onda su rekli: Ovo si pogodi! I tako je ostala, samo ću joj još podebljat trepavice – govori Pero Viličić, predsjednik udruge Lantina iz Vrboske. U posadi Tolitra jedrit će (na latinsko idro) uz Peru Viličića i Damir Krstinić, Tomo Gabelić i Mario Franičević.

– Ponila nas je ta ideja, to je prilika da se maknemo i vidimo svita, a ponit ćemo i njima pokazati neke stvari iz našeg muzeja ribarstva, jednog od zadnjih u Dalmaciji. Jedini je falimenat šta nemamo neke odore, ali izvuć ćemo neke nošnje – zaključuje Viličić.


image
Cropix

Condura Croatica

Kondura ne da je već spremna za odlazak u Morbihan, nego na njega čeka dotjerana na svome vezu pod mostom u Zadru, da je svi mogu vidjeti! Još joj se u Tkonu samo pletu bokobrani i pramčana zaštita. O konduri brinu profesorica Irena Radić Rossi i njezini studenti s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru.

– Zanimljivo je da je kondura jedini projekt u Hrvatskoj koji je prošao sve metodološke faze – otkriće, dokumentiranje, vađenje, konzerviranje, rekonstrukcija, prezentacija i izrada replike. Profesor Zdenko Brusić doista je mnogo učinio i tim projektom zadužio hrvatsku znanost i širu javnost.


image
Cropix

Falkuša Palagruža

Nezamisliv je odlazak na ovakvu feštu tradicijskih brodova i ovakvu prezentaciju naše maritimne baštine bez bar jedne falkuše! Lako li je sad reći bar jedne kad se nakon prve, obnovljene marom Joška Božanića i Udruge Ars halieutica, lani rodila i treća! Pino Vojković je njezin investitor, a betinski kalafat Mile Jadrešić, koji će također u Morbihan, njezin graditelj.

U ovom trenutku još ni Komižani ne znaju tko će sve biti u posadi, važno je da su i Pino, i Grad Komiža, a valjda i cijeli otok Vis, zainteresirani da Morbihan ne prođe bez njihove legendarne gajete.


image
Cropix

Batana Brioni

Jedriličarski klub Brioni iz Fažane dao je drvenu batanu građenu 1974., a Studentski zbor Sveučilišta i Pomorski fakultet u Rijeci financijeri su ovog velikog pothvata male lađe (4,80 m). Posada je studentska: Luka Simić, Deni Jurlina, Antoni Krišković i Josip Mohović studenti su pomorstva, a studenti su i obnovili batanu na škveru u Banjolama.

– U Morbihanu ćemo nositi majice Riječkog sveučilišta, koje je najzaslužnije što putujemo, a na jarbolu ćemo viti plamenac kluba iz Fažane jer su dali brod – kaže nam student Luka koji drži kormilo projekta batana.

25. studeni 2024 16:53