Brodovi su isti kao i ljudi. Oprostiti se od njih težak je trenutak posebice kad vam je brod značio život, kada je bio hranitelj, suputnik, vodilja.
Tužna sudbina zadesila je brod "Otac Niko" obitelji Vela iz Podgore - došlo je do potonuća, a njegova obnova nakon izvlačenja na suho, prilično je skupa. Stoga su vlasnici donijeli tešku odluku i odlučili mu naći novog vlasnika koji će mu udahnuti novi život. No, rastanak s brodom koji je s njima već generacijama, bolan je trenutak. Od broda se njegova posada oprostila dirljivim riječima na facebook stranici Otac Niko.
Od njemu smo više puta pisali, a zadnji put prije dva mjeseca. Brod je ljeti plovio za izletničke i gastronomske gušte gostiju, a zimi se pretvarao u težački, ribarski brod. Brod je napunio vremešnih 78 godina.
- Dida Niko je 1966. kupio brod u Novalji, zvao se "Špar", a on ga nazvao "Jaglun". Brod je bio izgrađen dvadeset godina prije na Velome Ižu, ime mu je prvo bilo "Nada". Kada je 1991. osnovan Hrvatski registar brodova ustanovili su kako već postoji stariji "Jaglun", pa je postao "Otac Niko" - kazao je Siniša Vela našoj kolegici Mileni Budimir nedavno prilikom posjeta Podgori.
Brod ipak nije skončao u moru, kako saznajemo već Obitelj Vela oprostila se od svog broda lijepim riječima:
"OPROŠTAJ I ZAHVALA
U svačijem životu postoji bezbroj teških trenutaka, dana, mjeseci ili godina.
Postoje razni oproštaji od dragih ljudi, sjećanja ili uspomena.
Najteži oproštaji su od voljenih osoba kad nas napuštaju, zauvijek.
Bol takvih oproštaja nikad ne prolazi. S vremenom se naučiš živjeti s tom boli, ona postane tvoja krv i meso i ideš dalje.
Zato, oproštaj o kojem ću sad nešto reći, oproštaj je koji boli i boljet će još dugo, ali će proći jer moj život, moje blago, moje sve što je važno je pokraj mene, živo i zdravo.
Kažu, brodovi su kao ljudi...... Da, ali samo KAO, jer oni nisu ljudi.
Opraštamo se od našeg hranitelja, zapravo, hranitelja nekoliko generacija naše obitelji.
Prošli smo mnoge krize i nedaće, ali naš hranitelj nas je uvijek
čekao i dao koliko nam je za život trebalo. Za uzvrat svoj život posvetili smo njemu. Bio nam je i blagoslov i pokora,
ali došao je kraj, tako je sudbina ili Bog odlučio.
Naš OTAC NIKO završio je s nama svoj križni put.
Hvala mu na svakoj suzi i osmjehu, hvala mu na svakom teškom i sretnom danu.
Sad odmaraj, stari morski vuče, a možda i uskrsneš i zaploviš u neke nove luke.
Na kraju ovog teškog oproštaja, želimo zahvaliti svim dragim i dobrim ljudima koji su zvali, pitali, davali i daju nam podršku.
Hvala svima koji su svojim rukama i svojim alatima priskočili u ovim teškim trenutcima i pomogli nam izvući brod.
Hvala svima koji su skupili novčanu pomoć kao čin solidarnosti.
Kažu, to je mala kap u moru. Nije. To je velika kap, u velikom moru.
To je čin koji se nikad ne zaboravlja i za kojeg nikad ne možeš dovoljno zahvaliti, ali, moliš Boga da ga ne moraš nikad, na isti način vratiti.
Neizmjerno smo ganuti i zahvalni za sve, baš za sve što ste nam pružili.
Život ide dalje. I mi ćemo ići dalje, ponosni i zahvalni što poznajemo i imamo takve ljude oko sebe.
Bog vas blagoslovio i dao vam, svako dobro" - stoji u objavi na Facebooku.
