Kod svake voćne vrste potrebno je poznavati na kojem obliku rodnog drveta se nalaze najbolji plodovi. Bilo da je to vinova loza, jabuka, breskva ili trešnja. Kod nekih je to trogodišnja grana, a kod nekih dvogodišnja grana, (jabuka, kruška) kod trećih jednogodišnja grana, (breskva, šljiva) dok također postoje vrste gdje je rodan tek novi ovogodišnji izboj (orah).
Kod nekih vrsta postoji pršljenasto rodno drvo, majske kitice (trešnje, šljive), stapke i slično. Međutim, kod grmolikih voćnih vrsta (borovnica, ribiz, brusnica) rod se najčešće nalazi na jednogodišnjim granama koje se nalaze na dvo i trogodišnjem drvetu, piše Agroklub.
Kod lijeske i oraha se muški i ženski cvjetovi nalaze na sasvim drugačijim tipovima grana, te je rezidbom potrebno obratiti pažnju na oboje.
No, rezidba se kod svake voćne vrste svodi prvenstveno na obnovu najkvalitetnijeg i stvaranje one vrste rodnog drveta na kojem ta vrsta ili sorta rađa.
Važno je spriječiti vršnu bujnost
Jedna od posebnih osobina drveća, jest da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljcima (apikalna dominantnost) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast od sredine do vrha grane (akrotonija).
Adekvatno je i vrh stabla uvijek bujniji i jači od donjih etaža. Stoga je kod rezidbe uvijek potrebno voditi računa o tome da se spriječi vršna bujnost, a redovito obnavljaju donje etaže. Breskva je primjer izuzetno jake dominacije vršnog rasta i odumiranja donjih etaža.
Kod nekih voćnih vrsta potrebno je rezidbom odstraniti čak i do 70 posto novog rasta (breskva), dok kod drugih to može biti samo 20 posto kao što je primjerice jabuka na slabo bujnoj podlozi.
Nasuprot tome postoje mezotonija i bazitonija koje su više izražene kod grmova. Kod njih rast je uvijek najjači iz korjenova vrata, starijeg debla, donjih dijelova grana (maslina, lijeska, borovnica…) te se takove vrste orezuju na sasvim drugačiji način.
Koje su osnovne greške?
Naime, svako prikraćivanje jednogodišnje grane uzrokuje samo još jači rast novih grana, pa to treba uzeti u obzir. Također, jačom rezidbom ne smanjujemo bujnost već je naprotiv pojačavamo jer smo smanjili broj potrošača u krošnji, a jačina korijena je ostala ista.
Valja upozoriti i na to da preslabim rezom gubimo novi rast potreban za obnovu rodnog drveta. Međutim, vrh svakog uzgojnog oblika kod akrotonih vrsta (vretenasti grm, piramida, svaka osnovna grana vaze) mora biti odrađen s izoliranim vrhom da se spriječi prejaka bujnost vrhova.
Njih se nipošto ne smije orezivati s dugim škarama s tla bez ljestava jer se tako ostavljaju takozvani čepovi koji su kasnije rasadnik vodopija i štetnih insekata.
Nepravilna izolacija i održavanje vrhova s čepovima vodi pojačanoj bujnosti vrhova i postepenom odumiranju rodnog drveta u donjim etažama, piše Agroklub.