Koliko je dobro uz maslinu u vrtu saditi rajčice, tikvice, krastavce, fažolete? Smetaju li jedni drugima maslina i povrće, i smeta li maslini toliko navodnjavanje koliko je potrebno za ljetni uzgoj ovog povrća u Dalmaciji?
Roko, Seget Donji
Maslina ima bogato razgranati korijen koji se najvećim dijelom nalazi na dubini od 20 do 40 cm. Najbolje bi bilo imati odvojeno maslinik od vrta u kojemu ćemo uzgajati povrće.
Ali primorje je škrto zemljom pa se ona često koristi za održavanje dobrih susjednih zajednica višegodišnjih kultura i povrća. Nije maslina osjetljiva kultura, ali im tu korijenje zauzima isti prostor, pa se jednostavno malo „naguravaju“, nastojeći se udaljiti jedno od drugoga.
Postoje u prirodi primjeri kada korijen jedne biljke izlučuje određene spojeve koji odbijaju drugo korijenje da se širi u blizini, takozvana alelopatija, što ovdje nije slučaj. Ali različite biljke imaju i različite potrebe, kojima ovdje možemo samo djelomično udovoljiti.
Povrće treba česta zalijevanja, što ima za posljedicu veću vlažnost površinskog dijela tla, ali i zraka iznad njega. To nastojimo izbjeći ili barem smanjiti jer povećana vlažnost donosi maslinama razne gljivične bolesti, ali priziva i maslinovu muhu.
Iz iskustva mi je poznato da sa onim ukrasnim maslinama na travnjacima, koji se stalno zalijevaju, uvijek postoje problemi s bolestima.
Kada se povrće uzgaja ispod maslina, bolje je staviti neko koje se prečesto ne zalijeva (luk, fažolete, krumpir...) na površini koja ne zauzima čitavu zapreminu krošnje.
Ostatke povrtnih stabljika valja pokupiti i i odnijeti negdje drugdje da se mineralizira i postane humus, nikako ih ne zakopati u tlo ispod masline.
Naime, na njima se razvijaju gljivice iz roda Verticillium i Fusarium, koje putem korijena, uz povećanu vlagu tla lako prelaze na maslinu, gdje izazivaju začepljenje provodnih snopova i sušenje grana ili trulež korjenova vrata.
Posebno su tome podložni rajčica i patlidžan, pa njih uzgajajte na drugom kraju vrta, što dalje od masline.