Krajobrazni arhitekt i permakulturni dizajner Ivan Juratek, koji na svojem imanju nedaleko od Zagreba primjenjuje neka korisna načela ove metode uzgoja, uvodi nas u svijet biodinamike koja se iz Njemačke proširila na cijeli svijet, piše Dom i dizajn.
Od trena kada smo se doselili na novo imanje, muku mučimo s plodnosti tla. Iako nam je pri kupnji zemlje jedan od glavnih kriterija bilo upravo izrazito plodno tlo, nekako se dogodilo da je taj uvjet pao u drugi plan pokraj svih drugih prednosti koje je pružala zemlja u koju smo se na prvi pogled zaljubili. Tako vam je to kada birate srcem, a ne razumom.
No, što je, tu je. Valjalo je prionuti obogaćivanju tla. Budući da pokušavamo što više živjeti na permakulturni način, i u tretiranju tla primjenjivali smo iste principe, a to znači da koristimo neinvazivne prirodne metode poput prozračivanja, malčiranja te gnojenja humusom i stajskim gnojem.
Prošle su već tri godine i vidljivi su pomaci, ali još uvijek nismo u potpunosti zadovoljni. Iako biljke relativno dobro uspijevaju, još uvijek postoji problem strukture tla i biološke aktivnosti u tlu, odnosno male prisutnosti gujavica, crvića, gljivica, bakterija i ostalih esencijalnih bića koja moraju nastanjivati zdravo i stabilno tlo.
Odlučili smo da tlu moramo dati jednu “booster dozu”. Izbor je pao na biodinamičke preparate, odnosno na to da počnemo primjenjivati načela dinamičke poljoprivrede. S tim se načelima susrećem još od studija kada sam na kolegiju Ekološka poljoprivreda prvi put čuo za obradu zemlje prema biodinamičkim načelima. Još onda, ali i godinama poslije, nije mi bilo jasno kako nekakvi preparati čudnih naziva i Mjesečeve mijene mogu utjecati na plodnost i rast.
Tek sam postupno shvatio da neke stvari nije moguće u potpunosti racionalno objasniti i kvantificirati. Tijekom godina empirijski sam zaključio da tu nečega mora biti. Pozitivnih primjera bilo je jednostavno previše. Sva hrana koju sam jeo na biodinamički način bila je izvrsnog okusa i odlične kvalitete. Ljudi koji su tretirali tlo, kompost i biljke biodinamičkim preparatima imali su izvrsne i očigledne rezultate.
Tlo je postajalo tamnije i puno života, a biljke su rasle u zdrave i bujne primjerke. Zbog toga smo od ove godine krenuli s jačom primjenom biodinamičkih načela, koja se, uostalom, poklapaju i s načelima permakulture ili bilo kojeg drugog oblika ekološke poljoprivrede. Svi pozitivni pomaci neće biti vidljivi već prve godine, ali pozitivne promjene očekujemo u vrlo kratkom razdoblju.
Dužan sam naglasiti da mi ne uzgajamo na biodinamički način, niti je naše imanje biodinamičko poljoprivredno gospodarstvo, nego samo primjenjujemo neka korisna načela. Da bi se postiglo u potpunosti biodinamičko gospodarstvo, potrebne su godine učenja i truda. Zato je ovaj članak jedan izraz poštovanja prema toj metodi i prilika da ja i čitatelj naučimo nešto novo.
POVIJEST BIODINAMIČKE POLJOPRIVREDE
Pojam biodinamika potječe od grčkih riječi “bios”, što znači život, i “dinamika”, što znači energija. Sama bio-dinamička poljoprivreda nastala je u 20-im godinama 20. stoljeća i temelji se na Steinerovu uvjerenju o antro-pozofiji, proučavanju čovjeka i njegova duhovnog odnosa sa svemirom. Rudolf Steiner rodio se u Međimurju, u Donjem Kraljevcu, 1861. godine. Njegovu osobu, lik i djelo nije jednostavno definirati.
Začetnik je antropozofskog pokreta, a njegovi interesi, promišljanja i praktična djela pružala su se u gotovo sva područja ljudskog interesa, poput filozofije, psihologije, duhovnosti, etike, sociologije, medicine, arhitekture i poljoprivrede. Zajednička osobina njegova rada je naglašena duhovna dimenzija i intuitivan odnos prema svijetu koji nas okružuje. Iza njega su ostale brojne knjige, predavanja, pa čak i građevine.
Za našu je temu bitnije ono što je započeo 1924., samo godinu dana prije svoje smrti. Te mu se godine grupa poljoprivrednika obraća nakon što je primijetila nagli pad plodnosti sjeme-na, smanjenje uroda i narušeno zdravlje životinja. Kao svojevrstan odgovor Steiner je održao niz predavanja i tzv. Poljoprivredni tečaj u kojima je imanje definirano kao samodostatan i zaokružen živi organizam. Taj je organizam odgovoran za stvaranje i održavanje zdravlja i vitalnosti ljudi i svih uključenih elemenata.
Definirao je i biodinamičke pripravke kao ključne za takav vid uzgoja koje su nakon njega razvijali prvi antropozofi, a poslije i svi ostali. Osnovna je Steinerova teza bila postojanje “životne snage” u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, a koji utječu na živa bića. Čovjek putem tako uzgojene hrane u organizam unosi “kozmičke sile” koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje.
Zvijezde imaju svoje međudjelovanje na Zemlju i na pojave na Zemlji posredno preko planeta. Smatrao je da je hranjivost namirnica u padu te da mineralna gnojiva i pesticidi “oduzimaju životnost bilju”. Ti postulati u skladu su s njegovim antropozofskim učenjem i naravno da ih je bilo teško prihvatiti ostalim ljudima izvan antropozofskog kruga, tim više što se to događalo u ratom obilježenoj prvoj polovici 20. stoljeća.
No, lakše je prihvatiti to da je Steiner pružio jedan holistički pogled na poljoprivredu gdje su svi elementi podržani i uvažavani, a briga se posvećuje prirodi.
Nakon Poljoprivrednog tečaja osnovana je skupina Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje smjernica. U drugoj polovici 20. stoljeća ističu se Maria Thun i Matthias K. Thun, koji su razvili i ispitali Steinerove tvrdnje o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju dobivenih rezultata svake se godine objavljuje sjetveni kalendar.
Biodinamički pokret se proširio iz Njemačke u ostatak Europe i svijeta. Savez Demeter je udruga osnovana 1928. koja izdaje licence za farme i proizvode koji slijede biodinamičku metodu. Biodinamički proizvodi odgovaraju svim postulatima ekološke poljoprivrede, pa mogu dobiti i bilo koji drugi certifikat eko proizvodnje.
PRINCIPI BIODINAMIČKOG UZGOJA
Glavni principi biodinamičkog uzgoja u cjelini se podudaraju s ostalim metodama ekološkog ili organskog uzgoja. Značajnija je razlika u tome što biodinamički uzgoj pažnju posvećuje i onome što bismo pojednostavljeno mogli nazvati “duhovnim” ili “životnim” segmentom.
Biljna raznolikost se postiže miješanjem kultura koje se uzgajaju. Time se postižu međusobno podupiranje i obostrana korist među biljkama. Za primjer se može uzeti nedostatak određenih nutrijenata poput dušika u tlu, što se nadomješta pojačanom sadnjom mahunarki.
Plodored ne uključuje samo izmjenu kultura na određenoj površini, nego i životinjskih vrsta koje se uzgajaju. Kod konvencionalne agrikulture često se jedna vrsta sadi na određenoj površini više godina zaredom, a gubitak hranjiva se nadomješta umjetnim gnojivima i agrotehničkim zahvatima.
Kod biodinamičke poljoprivrede praksa je da se jednogodišnje kulture ne sade više od dvije godine zaredom na istome mjestu. Izmjena biljnih kultura zajedno sa zatravljivanjem i zelenom gnojidbom obogaćuje tlo, uništava parazite koji se prekomjerno namnože kod monokultura te kontrolira korov i nametnike.
Životinjski svijet je izuzetno bitan na biodinamičkom gospodarstvu jer sudjeluje u kruženju tvari, ali služi i pripremi biodinamičkih pripravaka. Domaće životinje jedu biljke i kukce s poljoprivrednog gospodarstva, gnoje tlo i pružaju sirovinu za kompost. Životinjski organi poput kravljeg roga ili želuca su elementi za izradu biodinamičkih pripravaka.
Kompostiranje je esencijalno za biodinamičku proizvodnju. Kompost se priprema od standardnih otpadnih komponenti na poljoprivrednom gospodarstvu te se obogaćuje biodinamičkim pripravcima.
Kao sirovina se upotrebljavaju otpadne tvari s gospodarstva. Humus dobiven kompostiranjem je prije svega važan za stabiliziranje dušika u tlu, a nakon toga za ostale makroelemente i mikroelemente, strukturu i biološku raznolikost tla.
Životne sile važan su dio procesa u biodinamičkoj poljoprivredi. Mjesečevi i astrološki ciklusi utječu na odvijanje svih poljoprivrednih radova, počevši od sjetve do berbe i prerade plodova te pripreme biodinamičkih preparata. Najpoznatiji primjer je Mjesečev sjetveni kalendar, od kojih je najpoznatiji onaj Marije Thun.
Za primjer se može uzeti krumpir koji se ne sadi kada je mladi Mjesec zato što bi se većinom razvio zeleni dio biljke. Sadi se kada je posljednja četvrt Mjeseca, kada tjera u zemlju i razvija gomolje. Sjetvenim kalendarom sve se više koriste brojni vrtlari, a ne samo biodinamičari.
Biodinamički pripravci namijenjeni su uglavnom gnojidbi i zaštiti od nametnika te se izrađuju od isključivo prirodnih materijala. Koriste se u izrazito razrijeđenom obliku i može se reći da se kompost, tlo i bilje tretiraju gotovo na homeopatski način. Pripravci 500 i 501 su preparati za tretiranje tla, a pripravci od 502 do 507 su tzv. kompostni preparati, odnosno koriste se za poboljšanje bioloških procesa u kompostnim hrpama te za zaštitu od bolesti. Ti pripravci se polažu unutar kompostne hrpe.
BIODINAMIČKI PRIPRAVCI
Sastoje se od raznih ljekovitih biljaka, kravlje balege i kvarca, a pripremaju se u raznim životinjskim organima poput rogova ili želuca. Budući da su procesi pripreme, čuvanja i nanošenja složeni, ovom prilikom neće biti opisani, nego će biti opisana samo svojstva pojedinih pripravaka.
PRIPRAVAK 500
Uloga je ovog pripravka da poboljša korijensku aktivnost i mikrobiološku aktivnost poticanjem razvoja korisnih organizama u tlu. Smatra se osnovnim preparatom za poticanje plodnosti tla.
Povećava aktivnost glista, bakterija te ostalih mikroorganizama i makroorganizama. Na tlo se nanosi u popodnevnim satima, nakon biodinamičkog miješanja od sat vremena. Prska se na vlažno tlo u krupnim kapima. Tlo treba biti toplo, svakako s temperaturama višim od 5 °C pa je idealno razdoblje za nanošenje sredinom proljeća.
PRIPRAVAK 501
Koristi se za stimulaciju aktivnosti u gornjem dijelu biljke i njime se prskaju same biljke. Sadrži velik broj korisnih aerobnih bakterija i stimulira rast zelenih dijelova biljke, usporava cvjetanje i stimulira zrenje plodova. Također poboljšava kakvoću plodova i kao preventivno sredstvo sprečava pojavu gljivičnih bolesti na biljkama. Obavezno mu prethodi pripravak 500.
PRIPRAVAK 502
Uloga je ovog pripravka povećanje pristupačnosti sumpora i kalija. Ima ulogu u hlađenju biljaka u suhim i vrućim uvjetima
PRIPRAVAK 503
Ovaj pripravak pridonosi stabilizaciji dušika u kompostnim hrpama i poboljšavanju metabolizma kalcija. Čisti tlo i osigurava njegovu vitalnost regulacijom raspadanja organskih tvari.
PRIPRAVAK 504
Uloga je ovog pripravka u kompostnim hrpama sprečavanje gubitka (isparavanja) dušika. Također se može koristiti i kao tekuće gnojivo jer ubrzava vegetaciju biljaka, posebice tijekom sušnog razdoblja.
PRIPRAVAK 505
Temelji se na kalciju te se primjenjuje za ublažavanje, odnosno prevenciju biljnih bolesti.
PRIPRAVAK 506
U kompostu ovaj pripravak regulira odnos između silicijske kiseline i kalcija.
PRIPRAVAK 507
Ovaj pripravak pomaže biljkama da uspostave dobru razinu fosfora. Služi za tretiranje kompostnih hrpa, ali i za pripremu otopine za namakanje sjemena prije sijanja jer ubrzava klijanje i postotak proklijalih biljaka.
* PRIPRAVAK 508
Ovaj pripravak nije originalni kompostni aparat, ali ga preporučuju biodinamički praktičari jer se njegova učinkovitost dokazala dugogodišnjom primjenom. Izrađuje se od preslice i služi za zaštitu od gljivičnih bolesti. To je jedini tekući pripravak, a ako se nanosi na kompostnu hrpu, onda se prska preko hrpe.
ČUVANJE PRIPRAVAKA
Pripravak 500 čuva se u glaziranoj zemljanoj, emajliranoj ili bakrenoj posudi, smještenoj u za to izrađenoj drvenoj kutiji obloženoj suhim bijelim tresetom. Drvena kutija trebala bi imati oko 9 centimetara debele stjenke i sa svih strana čuvati pripravak od vanjskih utjecaja i zračenja.
Razlog tome je da pripravak treba uvijek biti vlažan, baš poput koloida u tlu, pa ako primijetite da je okolica previše suha, potrebno je sve poprskati kišnicom ili izvorskom vodom. Ne smije se čuvati u prostoriji s električnom energijom ili blizu ispušnih plinova vozila.
Pripravak 501 jedini je koji se čuva suh, u staklenci. Drži se izložen na svjetlu, a najbolje na jutarnjem suncu. Ne smije biti blizu metalnih predmeta ni izvora električne energije.
Kompostni pripravci se čuvaju u kutijama sličnima onima za pripravak 500. Također moraju biti konstantno vlažni. Ako se stavljaju zajedno, moraju biti ograđeni pregradama kako ne bi utjecali jedan na drugog.
TRETIRANJE TLA
U slučaju većih imanja preporučljivo je činiti što je moguće manje prohoda po polju i koristiti najlakše moguće strojeve za obradu tla. Oranje i prevrtanje zemlje treba izbjegavati. Umjesto plugova, koriste se posebno dizajnirani podrivači koji prodiru duboko u tlo. Na taj način rade mjesta za korijenje biljaka, a gornji sloj tla se ne prevrće, čime se osigurava opstanak mikrobiološkog života.
Sloj života u gornjem sloju tla na taj se način lako širi u dublje slojeve tla. Bitno je da zemlja kod obrade nije ni previše mokra, ni previše suha. Kako bi se osiguralo dovoljno organske tvari u tlu, koristi se zelena gnojidba, a tu se može koristiti barem 30-ak različitih biljaka.
Svaka od biljaka ima svoju kvalitetu i pruža različita makro i mikro hranjiva, a na taj način osigurava se zdravlje nasada koji slijede. Idealan je slijed obrade: podrivanje tla, zelena gnojidba, malčiranje u vrijeme cvatnje te unošenje zelene mase u tlo ponovnim podrivanjem nakon branja.
ZAKAPANJE SJEMENA
Na katolički Badnjak počinje ritual 12 svetih noći koji traje do Sveta tri kralja. Prema Steineru, to je vrijeme kada smo najotvoreniji kozmičkim utjecajima, odnosno vrijeme kada sjeme moramo pripremiti za sljedeći Sunčev ciklus.
Iz tog razloga zakapa se sjeme na koje tijekom 12 svetih noći djeluju energije 12 mjeseci godine i u tom razdoblju prikuplja kozmičku energiju koju će poslije otpuštati kroz novu biljku i sjemenke koje će opet razviti.
SADNJA U BIODINAMIČKOM VOĆARSTVU
Bilo da sadite jednu voćku ili cijeli nasad, važno je poslije držati zatravljen pokrov oko nasada. Prema metodi koja mi je prezentirana, prije sadnje je voćku, odnosno korijen potrebno držati u kupci koja je pripremljena na biodinamički način. Sastavljena je od stajskog gnoja, pripravka 500 i čaja od stolisnika. Njoj se dodaje izvorska voda ili kišnica za postizanje konzistencije kupke.
Za razliku od konvencionalne metode gdje se kopa duboka jama, prema ovoj metodi se mjesto gdje se sadi voćka površinski “izguli” od trave i korijenja. Pripremljena voćka se postavi na to mjesto, a zatim zatrpa tresetom i malčem. Na taj se način biljka sama ukorijeni, što joj osigurava snagu i vitalnost. To je primjer jedne metode sadnje, a siguran sam da postoji još nekoliko varijanti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....