Koliki god bili ljubitelji krša, kada trava izgori, a goli kamen neumoljivo reflektira sunce, osjetimo poziv za njegovim oplemenjivanjem.
Kao superheroji u tom nam zadatku u pomoć mogu priteći mnogi izdržljivi sukulenti, među kojima se kao izdašni ukrasni pokrivači tla nameću sedumi. Iako vam možda sam pojam nije poznat, ove divlje i samonikle snagatore dobro znate, jer osim što ih nalazimo posvuda u priobalnom i otočnom kamenjaru, oni krase i mnoge okućnice i balkone u našem susjedstvu.
Riječ je suši sklonim biljkama iz porodici Crassulaceae, koju čini više od 400 vrsta lisnatih sukulenata, među kojima neki izvrsno uspijevaju u hladnim planinskim vrhuncima, dok drugi preferiraju nama dobro poznate žege.
Mediteranske vrste odlično rastu na dobro osunčanim mjestima, kao i u polusjeni, a mnoge od njih vole i posolicu, pa ih često nalazimo među stijenama uz samo more.
Zahvaljujući sukulentima svojstvenoj moći da dostupnu vlažnost skladište u svojem korijenu, deblu, ili mesnatim listovima - izvrsno uspijevaju tijekom cijele godine. Idealan su odabir stoga za naše klimatske uvjete, a opisano ih svojstvo čini dobrim prijateljem vrtlara amatera, kao i onih koji nemaju mnogo vremena za brigu o svojoj zelenoj zoni.
Sedumi, ili kako ih u našim krajevima zovu - žednjaci, prepoznatljivi su, osim po debelim mesnatim i ponekad baršunastim listovima raznih oblika u nevjerojatnom rasponu boja, i po karakterističnim malenim cvjetovima s pet latica. U iznimnim slučajevima njihovi cvjetovi mogu imati četiri, ili šest latica, te kod nas cvjetaju uglavnom u nijansama od bijele do žute boje, te ponekad u roza boji.
Iako je teško sa sigurnošću znati kako će točno izgledati svaki presađeni sedum, jer će nijansa, debljina i veličina listova često ovisiti o uvjetima mikrostaništa, neupitno je da će cvjetovi nerijetko ostati zasjenjeni ljepotom lisnate mase. Upravo ta estetika lista i njegovo bogatstvo, odnosno volumen, sedume čini zahvalnim partnerom u prekrivanju opustošenog tla.
Kako je svima zajedničko plitko zakorjenjivanje, odnosno skromna potreba za zemljom, posaditi ih se može gotovo bilo gdje, pod uvjetom da im je dostupno barem dva, tri centimetra zemlje.
Ističu se stoga kao dobar izbor bilja kod ozelenjivanja, kamenitih, strmih i teško dostupnih dijelova vrta i okućnice, gdje funkcioniraju kao zeleni tepisi, ali i kao rubnici uz staze, stepenice, i prijelazne biljke kojima s okolišem stapamo tematske cjeline.
Posebno su dekorativni na suhozidima, gdje i spontano rastu, te u ograđenim kamenim oazama, poznatijim kao ˝kamenjari˝, gdje mogu biti posađeni kao samostalne akcentne biljke, ili u raznim, šarenim kombinacijama s drugim vrstama iz porodice sukulenta, među kojima im pogotovo komplimentiraju oni iz podvrste ˝Sempervivum˝, iliti čuvarkuća.
Zahvalni su podstanari balkona i terasa, gdje se također mogu saditi u samostalne lončanice, ili kao niža razina zelenila u pažljivo osmišljenim mini vrtovima uz, primjerice, agave i kaktuse, koji također ne iziskuju redovito zalijevanje.
Upravo zbog navedenih svojstava posljednjih su godina pogotovo popularan izbor kod kreiranja vertikalnih vrtova, koji sve češće krase mnoge javne, ali i privatne prostore, stavljajući ovu skromnu, samodostatnu i samozatajnu divlju vrstu u zasluženi centar pažnje.
Presađivanje
Sedumi se uspješno presađuju reznicama debla, ili korijena, a presađuju su sve od travnja do srpnja. Reznicu ćete samo ubosti u zemlju i blago zaliti vodom, te po mogućnosti pognojiti namjenskim organskim gnojivom.
Od poznatijih vrsta koje rastu kod nas izdvojili smo neke, kako bismo vam olakšali snalaženje u vrtnim centrima odlučite li se za "sigurniji način presađivanja". Rašireniji sedumi Dalmacije su: sedum acre, sedum album, sedum glaucum (hispanicum), sedum sexangulare (boloniense), sedum dasyphyllum, sedum ochroleucum, sedum telephium, sedum dasyphyllum.