Da mladi ljudi s idejama, obrazovani i inovativni, ne moraju uvijek bježati preko granice trbuhom za kruhom dokazalo je njih 50-ak okupljenih na drugoj "EkoFjeri", najvećem sajmu ekoloških proizvoda u državi.
U organizaciji Javne ustanove za kordinaciju i razvoj Županije splitsko-dalmatinske "Rera SD", vlasnici OPG-ova iz Udruge proizvođača "Dalmacija EKO" dupkom su napunili svaki metar Prokurativa i tako prezentirali uglavnom jedinstvene proizvode s ekološkim predznakom.
Da je riječ o veoma uspješnom projektu potvrdila nam je Jelena Petrov, u ime "Rere SD".
– Drugi je ovo put da se sajam održava, a nastao je iz projekta Europske unije koji je ciljao zainteresirati mlade za ekološku poljoprivredu, što je itekako uspjelo. U Udruzi ekoloških proizvođača mahom su mladi, a koliko je projekt bio uspješan dovoljno govori da nas zovu iz drugih županija i pitaju kako smo to uspjeli. A jednostavno je - povezali smo se s kreativnim industrijama i udrugama, napravili smo projekt i pametan i zabavan – zadovoljna je Petrov.
I baš kao dio te priče, Sinjanin Frano Moro i sestra mu Jelena pokrenuli su vlastiti OPG u sklopu kojeg su na drvenom banku rasporedili proizvode od, kako kažu, prve dalmatinske konoplje.
– OPG-ovi su priče s potencijalom, samo taj potencijal treba ostvariti. Meni su trideset i dvije godine, završio sam pravo, a sestra ekonomiju, i kako nije bilo "rađe" u strukama, izbor je bio ili da bježimo van ili da ostanemo ovdje i trudimo se. A kako se pojavio ruralni razvoj i svi ovi projekti, tako danas imamo sinjsku industrijsku koplju od koje pravimo uglavnom ulje, brašno i proteine – kaže nam Frano, s čijeg štanda su građani uglavnom grabili baš te neobične bjelančevine.
– Proteini od konoplje zapravo su dodatak prehrani koji smanjuje osjećaj gladi. Iako oni imaju sportsku namjenu, puno više ih koriste "uredski ljudi" nego što se uzimaju za neku body building shemu – pojašnjava mladi Sinjanin, dodajući kako u ponudi imaju i nešto voća i povrća, ali pored konoplje ono pada u drugi plan.
A na "EkoFjeri" pažnju prolaznika neumoljivo je privlačila i instalacija Vedrana Pezelja koji se dosjetio zanimljivog načina da proizvede prirodni humus. Nasred trga, u drvenim kutijama, odvila se prava međunarodna suradnja. Organski kućni otpad prerađivale su kalifornijske gliste i kokoši iz Trilja.
– Ovo je kompletan sistem prerade. Otpad dodajemo glistama, one ga obrade, zatim se u idućoj kutiji odvija sijanje, a na kraju dolaze kokoši naše, nesilice iz Trilja, koje ga prosiju čime dobijemo gotovi humus – s ponosom ističe inovator koji je sam došao i na ideju da osmisli sistem proizvodnje ekoloških pesticida i insekticida.
Upitali smo ga je li patentirao svoj izum.
– Mislio sam zaštititi instalaciju, ali znate kako je to kod nas s papirima i nametima. A ako netko uzme ideju, ma neka! Neka ide, neka se nešto radi i pokreće – nije škrt Trijanin koji nam ponosno pokazuje organski tekući fungicid, insekticid od buhača, i sva neka blaga na koja su poljoprivrednici nahrlili.
A na štandovima "EkoFjere" našla se i standardna ponuda – Osnovna škola Josipa Jovića iz Aržana ponudila je med, sirup, kadulju, bilo je tu i mahuna, jagoda, sadnica, heljde, sjemenki lana, ulja smilja i lavande. OPG "Aralica" iz Šibenika izložio je svoje slavne medice, a turistima koji su se zaustavljali da vide što se to nudi, prodavači su "parlali" na svjetskoj razini – "Only handmade, not industrial!"
Neizostavni su, naravno, bili proizvođači maslinova ulja, koji kao da su se natjecali na čijem štandu će se sjajiti više medalja, certifikata i diploma. Među onima čije zlatno blago je višestruko nagrađivano nalazi se i šoltanski zet Alen iz OPG-a "Jakovčević Kalebić", koji je pored svojih ulja i vina postavio plaketu s ovogodišnje manifestacije "Noćnjak".
– Cijene su popularne, prilagođene "EkoFjeri". Osim ulja, donijeli smo i naš crni dobričić, odlično vino koje se za sada dosta dobro prodaje – trlja ruke Alen.
A zadovoljna mu je i konkurencija, Dragana Šantić čije se bočice ulja s Brača ističu posebno oblikovanim kutijama čime ponudu prilagođuju turistima.
– Imamo 1500 stabala, i sve ovo radimo mi doma, naša "fameja". Usavršili smo, eto, i dizajn kutija da budu više kao darovne, uveli smo nedavno i manja pakiranja, ali i posebne bočice koje imaju pumpicu pa se ulje s njima može odlično raspršiti po salati – naglašava Dragana iz OPG-a "Pero Šantić", pokazujući na medalje s "Oblica festa", s natjecanja iz Zadra i Istre.
A kako ove namirnice izgledaju kad vrhunski kuhari od njih služe slasna jela možete se uvjeriti posjetom restoranima okupljenima u "GaStro Get Festival". To su "Uje oil bar", "O'zlata", "Galerija Food", "Grego Levante", "Mosquito", "Rodrigo", "Bajamont" i "Mazzgoon".
Znamo što jedemo
Nakon svečanog otvorenja manifestacije koje se odvilo u dvorani Hrvatske gospodarske komore, održana je međunarodna konferencija gdje su gostovala velika imena iz svijeta prehrambene industrije. Zanimanje posjetitelja pobudilo je predavanje ekologinje Sonje Karoglan-Todorović koja je istaknula prednosti i, uglavnom, mane načina na koji dolazimo do hrane.
– Šest velikih korporacija dominira onim što jedemo. Prehrambeni sustav nam je globaliziran i netransparentan i nama kao kupcima gotovo ne nemoguće znati znati odakle dolazi proizvod i kako je proizveden – naglasila je ekologinja, prezentiravši i iznenađujuće brojke, kako u životu donesemo šest milijuna odluka vezanih za ono što ćemo unijeti u organizam, a na dnevnoj bazi čak dvjestotinjak puta promišljamo "o spizi".
"Rera SD" je ugostila i predavanje Allison Loconto iz UN-ove organizacije FAO na temu inovativnih tržišta, odnosno kako na što kraćem lancu plasirati proizvode.
Konrad Hauptfleisch iz IFOAM-a dao je globalni pregled inovativnih prehrambenih sustava, a ono što je bilo posebno zanimljivo jest prezentacija Tee Marie Franich iz Svjetske banke koja je dala savjete o drukčijim načinima financiranja osim onih iz EU-a.