U jeku post pandemijskih manifestacija koje nas ponovno pozivaju na druženje danas su svečano otvoreni i, bonkulovićima među nama posebno dragi, "Vinski podrum". Osmi po redu Sajam vina i delicija, koji je u Dioklecijanovim podrumima okupio 80-ak izlagača otvorio je Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije, organizatora sajma, zahvalivši vinarima na obilju.
- Ono što vinarstvo i novinarstvo imaju zajedničko jest da ni jedno ne može biti uspješno bez znanja i kompetencije, zatim strasti i žara, te poštenja, čistog uma i ljubavi. A ovi proizvodi su upravo rezultat kompetencije, strasti i ljubavi, stoga vas pozivam na uživanje – kazao je direktor Ivić u uvodom pozdravu izlagačima.
Na turizam kao doživljaj osvrnula se i Alijana Vukšić, direktorica TZ Split, koji je, uz Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, zatim HGK - Županijsku komoru Split, te Muzej Grada Splita, kao i Jamnicu, Tommy, Vino Like, i tvrtku Provider service sponzor događanja, ističući kako u tom smislu nema boljeg doživljaja od ispijanja vina u podrumu Dioklecijanove palače.
- Split je grad bogate kulturno-povijesne baštine i grad spomenika, a kad taj spomenik ima i bogatu gastronomsku i enološku ponudu, mislim da nema bolje pozivnice za svakog građanina i turista. Izlagačima želim dobru prezentaciju, posjetiteljima da što više toga kušaju, a pritom ostanu trijezni, i svima koji nisu bili preporučujem posjet vinarijama, što je također divan doživljaj –navela je direktorica Vukšić.
U ime Splitsko-dalmatinske županije i župana Blaženka Bobana okupljene je pozdravila i Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo ističući kako Županija sustavno ulaže u poljoprivredu i vinarstvo kroz sufinanciranje sadnog materijala te sufinanciranje poljskih puteva, zatim sudjelovanje vinara i maslinara na međunarodnim konferencijama i sajmovima.
Značaj ovakve manifestacije za naš je grad i za našu županiju nevjerojatan, stoga želim svim izlagačima i posjetiteljima uspješno i ugodno druženje, te da kroz radionice i edukacije nauče nešto novo i izoštre svoja osjetila – kazala je pročelnica Dorčić.
U nastavku je Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, proizvodnju i tržište pri Ministarstvu poljoprivrede kazale kako ovo Ministarstvo također sufinancira vinare i vinogradara posebnom omotnicom, koja se, istaknula je, najmanje koristi u vidu sredstva za promidžbu
- Zato zahvaljujem svima koji promoviraju naše vinare i pomažu im da dođu do svog tržišta. Jer se fino može upariti ne samo vino i gastronomija, već i vinarstvo i turizam – dodala je.
Prvi dan sajma koji će pred posjetitelje i u subotu, uz degustacije donijeti i niz zanimljivosti, obilježile su edukativne radionice, a prva među njima pred Splićane i goste donijela je vinske priče Srijema, gdje se, kako se moglo saznati u prezentaciji TZ Vukovarsko-srijemske županije, vino uzgaja od 3. stoljeća.
Kao kuriozitet istaknuto je kako su suvremeno priznanje tamošnja vina stekla prije 60-ak godina kada se traminac, originalno zasađen prije 300-tinjak godina od ruku kneževske obitelji Odescalchi, pio na krunidbi kraljice Elizabete II. Najnagrađivanija hrvatska vinarija "Iločki podrumi", u starim podrumima ove obitelji godišnje proizvede četiri milijuna litara vina.
A među delicijama koja se skrivaju u imenu manifestacije svakako su i maslinova ulja, kojima su, su osim mnogih kutaka za degustaciju organizatori također posvetili radionicu na temu – kako prepoznati dobro maslinovo ulje, a o čemu je govorila dr.sc. Sandra Petričević.
Među okupljenim maslinarima zatekli smo i Ivicu Ljubenkova; predsjednika Zajednice maslinara i uljara Hrvatske, koji je i sam imao što reći na temu.
- Dobra, kvalitetna maslinova ulja mogu se prepoznati po mirisu koji bi trebao biti na plod masline, ili ne zelenu travu. Okusno bi se trebalo moći osjetiti jaču ili slabiju gorčinu, a desetak sekundi nakon gutanja i peckanje u grlu koje je odlika pikantnosti. U trgovinama je to više-manje lutrija jer etikete, pa ni poznata imenu nisu garancija – naglasio je ovaj stručnjak, ističući kako preporuka stoga ide u smjeru manjih proizvođača koju predstavljaju sigurniji izbor, jer, kako je kazao, u pravilu ne kupuju ulje na veletržnicama.
S posebnom je pažnjom o vugavi kao zaboravljenoj princezi Dalmacije na radionici posvećenoj njenom očuvanju govorio dr.sc. Goran Zdunić.
Ova autohtona sorta s otoka Visa, unatoč entuzijazmu šačice mahom lokalnih vinara, nalazi se pred izumiranjem pa na tržištu danas, tako, imamo tek pet etiketa vugave; Stina vina s otoka Brača, koji ju jedini uzgajaju van otoka Visa, zatim vinarije "Lipanović", "Senjanović", "Vislender" i "Cobo" na otoku Visu.
Riječ je, kako smo doznali, o izuzetno vrijednoj autohtonoj sorti, što je i znanstveno potvrđeno, koja se nekad uzgajala na širem području, što je optimistična perspektiva njene budućnosti.
Posljednje su dvije radionice u prvom danu sajma kod posjetitelja i struke polučile najveće uzbuđenje, a riječ je premijerama na Vinskom podrumu; prvim vinima napravljenima s kvascem od plavca malog, te prvim pjenušcima od autohtonih dalmatinskih sorti. Pa krenimo redom.
Zahvaljujući entuzijazmu Davora Mitrovića, koji radi za čuvani laboratorij "Geisenheim wine institute" u Njemačkoj, gdje je uspio nagovoriti kolege da uzmu u postupak pravljenje kvasca od pošipa i plavca malog, a koji je, zasluženo vodio ovu radionicu, posjetitelji su imali prilike kušati prva vina plavaca malog rađena na kvascu iste loze.
Iako se dugo govorilo da je moguće napraviti hrvatski kvasac, kako se domaća vina od autohtonih sorti ne bi radila s inozemnim kvascima, naši fakulteti ni velike vinske kuće nikad nisu imali volje ni novaca da se upuste u taj eksperiment. Izazov je za rukom pošao tek ovom enologu, koji unatoč problemima nije odustao od svog sna, pa je prije nekoliko godina tako napravljen kvasac od Pošipa, i prije dvije godine konačno i od plavca malog.
- Htio sam da plavac mali ima svoj kvasac, da hrvatski vinar ima mogućnost upotrijebiti hrvatski kvasac. Jer svi mi volimo domaća vina i na njih smo ponosni toliko da neki rade i spontane fermentacije, što je uvijek rulet - kazao je Mitrović, ističući kako se ovaj dugo očekivani kvasac danas može kupiti po istoj cijeni kao inozemni kvasci.
A pionir među domaćim vinarima koji su se okušali u proizvodnji vina s kvascem plavca malog je obitelj Cibilić s vinogradima na poziciji Postup, a za čijim su dobrim rezultatima krenuli "Marlaisi" i "PZ Putniković", zatim "Madirazza", te "Antičević" i "Volarević" čija su vina, za ovaj kvasac karakteristično voćne arome sprema za konzumaciju.
Proizvođače pjenušaca od autohtonih dalmatinskih sorti po prvi su se puta okupili u Dioklecijanovim podrumima, na posljednjoj radionici dana, gdje ih je predstavio dr.sc. Goran Zdunić sa splitskog Instituta za jadranske kulture, koji je obitelji Grabovac, ne tako davno pomogao napraviti prvi dalmatinski pjenušac od uvezenog sivog pinota.
Aperol s dalmatinskim pjenušcima posjetiteljima je poslužio cocktail majstor Jure Vojković, a kušalo se pet pjenušaca nastalih za vrijeme korone kada su, mahom mlađi vinari, odlučili napraviti iskorak prema proizvodnji pjenušca od domaćih sorti ne bi li odgovorili na rastuću potražnju tržišta.
Tako je u hvarskoj vinariji "Zlatan Otok" nastao pjenušac od bogdanuše, na Korčuli su ga od grka napravila brace Zure, od cetinke mladi vinar Petar Bačić, dok je tris od pošipa, centinke i rukatac osmislio je enolog Nikola Mirošević, a u vinogradima obitelji Volarić s Komarne pjenušac su napravili od malvasije dubrovačke uz degustaciju ˝Aperol s dalmatinskim pjenušcima˝ iz ruku Cocktail majstora Jure Vojkovića.
Uvodni dan sajma završio je vinskom školom uz vodstvo Siniše Koceića i Alena Gulama, koju, ako ste propustili, možete posjetiti i u subotu s početkom u 19 sati.