Oni koji misle da država može funkcionirati na "autopilotu" bez obzira na političku krizu i s administracijom bez ministara, trebali bi, primjerice, svrnuti pogled na najnoviji podatak Financijske agencije da je blizu tisuću obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva blokirano na ukupan iznos od 420 milijuna kuna.
To daje prosjek od 420 tisuću kuna po blokiranom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG-u), dok je, primjerice, prije nekoliko godina blokirani OPG prosječno dugovao 210 tisuća kuna.
- Ne smije nas zavarati podatak da je blokirano blizu tisuću OPG-ova, a da ih je u zemlji registrirano oko 170 tisuća - komentira za naš list Miroslav Kovač iz Udruge OPG-ova "Život".
Tisuću blokiranih obitelji koje se bave poljoprivredom za Kovača je dramatičan pokazatelj, a evo i zašto.
- Od 170 tisuća registriranih OPG-ova, njih 90 tisuća je u sustavu državnih potpora. Od tih 90 tisuća samo dvadesetak tisuća plaća poreze i doprinose, znači ima više članova i ozbiljne godišnje prihode. Prosječan dug od 420 tisuća kuna po blokiranom OPG-u ukazuje da su u problemima upravo gospodarstva koja su nositelji proizvodnje - ukazuje Kovač.
Dodaje da je u Hrvatskoj, samo u mljekarstvu, u posljednjih 20 godina propalo, nestalo 60 tisuća proizvođača mlijeka, farmera ili obiteljskih gospodarstava.
- Pa ako sada nestane još tisuću, postavlja se pitanje dokle ide to propadanje? Koliko još OPG-ova treba propasti? Kako će se izvući ovi koji su sada blokirani? - pita se naš sugovornik.
Demografska katastrofa
Iako svako blokirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo zacijelo ima "svoju priču", nema sumnje kako postoje zajednički nazivnici njihova financijskog brodoloma.
Zajednički uzroci blokade OPG-ova, prema udruzi "Život", su nekontrolirani uvoz hrane, nedovoljni poticaji države za određene vrste proizvodnje te financijski uvjeti poslovanja odnosno kreditiranja i poreznih obveza. Zatim su tu i negativni demografski pokazatelji hrvatskoga sela i zemljišna politika.
- Pa na koncu moramo kao uzroke blokade OPG-ova sagledati i krive poslovne odluke dijela njihovih vlasnika. Bilo je preinvestiranja, podizanja kredita pod nepovoljnim uvjetima, pogrešnih procjena kretanja cijena.. - priznaje Kovač.
U tekućoj krizi "Agrokora" nameće se pitanje koliko je sunovrat poslovnog carstva Ivice Todorića pridonio blokadi oko tisuću OPG-ova. Kada se najnoviji podaci Fine o blokiranim OPG-ovima usporede s onima iz prošlih godina, prije krize "Agrokora", ne može se kazati da postoji izravna veza.
- Kriza "Agrokora" svakako je pridonijela negativnim trendovima blokiranja poljoprivrednika, ali i općem stanju u agraru kojem svjedočimo. Upravo smo mi iz Udruge OPG-ova godinama upozoravali da okrupnjavanje poljoprivrednih površina i potpora države tome, nije pravi put, već da naš razvoj treba temeljiti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. I pokazalo se, nažalost, da smo bili u pravu. Što će sada biti sa 30 tisuća hektara zemlje koje "Agrokor" ima u zakupu? - pita se Miroslav Kovač.
Vlasnici blokiranih OPG-ova još ranije su se udružili s udrugama blokiranih građana u zahtjevu da ih se stavi u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike.
U slučaju OPG-ova s ovrhama na računima, olakšavanje situacije postiglo bi se, među ostalim, kada bi država dopustila otvaranje posebnog računa preko kojeg bi se primali poticaji za usjeve, podizanje nasada i žetvu.
Svaki drugi Slavonac
Vlasnik svakoga trećeg OPG-a u blokadi živi na istoku Hrvatske, a kada se dodaju dijelovi Slavonije poput Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, dolazi se do pokazatelja da je svaki drugi blokirani poljoprivrednik - Slavonac.
U Dalmaciji 39 spornih
U Dalmaciji najviše je OPG-ova blokirano u Zadarskoj županiji, njih 15, zatim slijede Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska po devet i Splitsko-dalmatinska gdje je pod ovrhom šest OPG-ova. Nešto nepovoljniji pokazatelji za Dalmaciju su prosječni iznosi blokade po OPG-u. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prosječna blokada OPG-a je iznad milijun kuna, dok je taj prosjek za državu 420 tisuća kuna.
Pojmovnik
OPG je kratica za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a po potrebi i dopunske djelatnosti, koristeći vlastite i unajmljene resurse. Nositelj OPG-a je punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i odgovorna je za njegovo poslovanje. Članovi OPG-a su punoljetni članovi istog kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na gospodarstvu. OPG koji se bavi dopunskom djelatnošću obvezno se upisuje u Upisnik dopunskih djelatnosti.