Jedna mlada majka nam je nedavno ukazala na poraznu činjenicu da je, tražeći neprskano povrće zbog svoje male bebe i njezinih prvih obroka, u jednom od splitskih “zelenih” dućana zdrave i ekološke hrane doznala kako u ponudi više nemaju ništa neprskano, jer takvo nešto više - nemaju gdje nabaviti!
Ova mlada žena je, naime, prvo povrće za svoje dijete kupila kod jednog od ovdašnjih OPG-ova, ali reakcije na malom tijelu su bile upravo onakve kakve može uzrokovati samo povrće poprskano “kemijom”.
Dok ovo pišemo, priprema se još jedan sastanak na kojem će Europska komisija, Parlament i Vijeće raspravljati o uredbi o statistikama u poljoprivredi - SAIO, kaže nam Natalija Svrtan, predsjednica Udruge “Zemljane staze”, koja aktivno djeluje unutar organizacije PAN Europe.
Vijeće je krajem prošle godine poprilično “razvodnilo” početni prijedlog Europske komisije, koji bi omogućio bolje praćenje upotrebe pesticida, a Vijeće se tome snažno usprotivilo.
Štoviše, 10 zemalja članica, Češka, Danska, Njemačka, Španjolska, Mađarska, Irska, Nizozemska, Poljska, Slovenija i Austrija, udružilo se i zajednički su izradile i poduprle prijedlog koji bi se sveo na podnošenje izvješća o potrošnji pesticida svakih 5 godina, ne nužno u digitalnom obliku. Udruge iz cijele Europe snažno su reagirale.
- Bili smo uspješni jer se sada predviđa godišnje prikupljanje podataka, u digitalnom obliku, ali s početkom 2028. godine, što je prekasno, osobito za praćenje dostizanja ciljeva Europskog zelenog plana. Uz to, ima previše nedifiniranih odredbi, pa smo opet reagirali i sada je 76 europskih organizacija, među kojima su i tri hrvatske: “Biom”, “Eco-Hvar” i “Zemljane staze”, podržalo naš prijedlog - kaže Svrtan, napominjući da se, među ostalim, prijedlozi odnose na nužno skraćivanje prijelaznog razdoblja za prvo digitalno prikupljanje podataka svih poljoprivrednika za sve usjeve - do 2025., kao i to da se godišnje prikupljanje podataka poljoprivrednika učini obveznim u tekstu SAIO-a.
Masovni pomor pčela
Biljana Borzan, naša europarlamentarka i potpredsjednica europskih socijalista, koja je nedavno preuzela ključnu ulogu u izradi EU strategije “Od polja do stola” te je imenovana izvjestiteljicom eurosocijalista za korjenitu reformu koja će obuhvatiti cjelokupnu proizvodnju, preradu, transport i potrošnju hrane u Europi, navodi kako rastu pritisak i lobiranje da EU odustane od planova za smanjenje upotrebe pesticida.
Komentirala je nedavne incidente i istraživanja vezana uz upotrebu i prisutnost pesticida u hrani te planove EU-a da njihovu upotrebu prepolovi do 2030.
- Masovni pomor pčela u Međimurju, istraživanje koje je pokazalo sve veću prisutnost pesticida u hrani i ogromne količine zabranjenih pesticida koje je ove godine zaplijenila hrvatska carina, povezani su događaji koji upućuju na isti zaključak - trenutna pravila koja kontroliraju upotrebu kemijskih pesticida nisu adekvatna ili se ne provode dovoljno strogo!
EU je u sklopu strategije “Od polja do stola” planirao prepoloviti upotrebu tih sredstava do 2030., no inflacijska kriza i rat u Ukrajini taj su cilj doveli u pitanje, upozorila je Borzan.
Europska komisija trebala bi 22. lipnja 2022. predstaviti izmjene i dopune direktive o održivoj upotrebi pesticida, glavnog europskog propisa koji regulira upotrebu sredstava za zaštitu bilja.
Izmjene bi, među ostalim, trebale ciljeve smanjenja učiniti zakonskima za države članice, regulirati proces odobrenja za stavljanje pesticida na tržište, poticati upotrebu alternativnih, manje škodljivih sredstava te omogućiti EU-u bolju kontrolu primjene propisa u država članicama.
Zagovarači GMO-a guštaju
- Lobiranje da se to zaustavi je žestoko i pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana kako je planirano. Interesne skupine imaju tri pravca pritiska na EU institucije.
Prvi je financiranje istraživanja, koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe kemijskih pesticida katastrofalno utjecalo na proizvodnju hrane.
Drugi je promicanje kvazirješenja, poput genetski modificiranih biljnih kultura, kojima ne trebaju pesticidi. Treći je mobiliziranje vlada trgovinskih partnera EU-a koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Europu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi.
Dokaz tome je žestoko i otvoreno protivljenje SAD-a ciljevima strategije “Od polja do stola”, američki lobisti uvelike djeluju u Bruxellesu - izjavila je hrvatska europarlamentarka.
U istraživanju javnog mijenja Eurobarometar, dvije trećine hrvatskih ispitanika je izjavilo kako im je sigurnost hrane glavni faktor pri kupnji, a najviše ih brinu pojave stočnih bolesti, bakterija te prisutnost tragova antibiotika, hormona i pesticida u hrani.
Pretjerana upotreba pesticida je dovela do izumiranja kukaca oprašivača, neplodnosti zemlje, ali i do pojave mnogih bolesti kod ljudi. Na pitanje o povezanosti oboljenja i konzumiranja pesticida, Biljana Borzan ističe istraživanje koje je u Francuskoj provedeno nad gotovo 70.000 ispitanika, a koje je objavio JAMA Internal Medicine, mjesečni medicinski časopis s recenzijom koju izdaje Američko medicinsko udruženje, i koje je pokazalo da se učestalijim konzumiranjem organske hrane za čak 69 posto smanjio broj oboljenja od non-Hodgkinova limfoma!
U Hrvatskoj se manipulira
Kad smo Biljani Borzan spomenuli priču s početka teksta o OPG-ovim očito poprskanim tikvicama dobili smo sljedeći odgovor:
- Zanimljivo je da se u Hrvatskoj svake godine povećava broj ekoloških proizvođača, a ponuda se smanjuje ili stagnira. Očito dolazi do nekih manipulacija.
Planira se da se do 2030. ekološka proizvodnja poveća za 25 posto i kod nas uzimaju poticaje za takvu proizvodnju, ali se takva hrana ne proizvodi.
Nemam dokaze, ali posredno znam da je broj inspekcija za nadzor smanjen, pa se očito vara kupce na organskoj i ekološkoj hrani, a prodaje se po većoj cijeni. Očito nema inspekcijskog nadzora - kaže Borzan.
Natalija Svrtan dodaje kako nema podatke o OPG-ovima.
- Ono što znam iz priča proizvođača, ali otprije 2 godine, jest da nema redovitih kontrola, a ni prije samog izdavanja dozvole ne naprave s sve potrebne provjere.
Otrovani susjedovim pesticidom
Nije svejedno je li tlo prethodno bilo tretirano pesticidima koji se ispiru iz tla, ili su perzistentni. Potonji mogu još godinama prouzročavati pojavu ostataka pesticida u hrani. Jučer sam pričala s ljudima iz Rijeke koji su se otrovali jer je susjed koristio opasan pesticid, i sad sve troje imaju ozbiljne zdravstvene probleme.
Strašno je to, činjenica da je dopušteno koristiti opasne otrove uopće, bilo u hrani, ili u vrtlarstvu. To su otrovi koji djeluju na živčani sustav, na endokrini sustav, poremete rad cjelokupnog organizma - kaže Svrtan.
O kontrolama smo pitali i Državni inspektorat, ali nismo dobili odgovor o broju inspektora po županijama. No, zanimljivo je istaknuti dio njihova odgovora:
- Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata je tijekom 2021. godine, na području Republike Hrvatske, provela 992 inspekcijska nadzora pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja.
Ovim nadzorima utvrđeno je 78 nesukladnosti, od kojih se 21 nesukladnost odnosila na uporabu sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana ili koja nemaju dozvolu za nadziranu kulturu, četiri na skladištenje sredstava za zaštitu bilja koja nisu registrirana, istekao im je rok uporabe i sl., 18 subjekta nije vodilo evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja, 20 nije imalo izobrazbu za pravilno rukovanje sredstvima za zaštitu bilja, u 15 slučajeva uređaji za primjenu sredstava za zaštitu bilja nisu bili pregledani.
Tijekom pandemije se kod nas stvorio mit kako OPG-ovi proizvode zdravu, domaću i neprskanu hranu, a da eventualno samo oni na pazaru prodaju koješta dok viču za vama: “Možeš dat ditetu, ja dajem svojim unucima.”
Ali, stvari ne stoje tako, niti je sve samo crno i bijelo. Ili prskano i neprskano. Da je neprskano, mogu biti sigurni samo oni koji povrće i voće uzgajaju samo za sebe. Sve ostalo je biznis.