Hrvatska je do kraja prošle godine iskoristila samo 49 posto sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Međutim, novac kada se i dobije, onda se umjesto za unaprjeđenje poljoprivrede koristi za izgradnju nekakvih vikendica, bazena ili kupnju brodica, uređenje biciklističkih staza, što nema izravne veze sa poljoprivrednom proizvodnjom.
Hrvatski seljaci u borbi za EU novac unaprijed gube bitku jer „vještiji“ poduzetnici, koji se nikad u životu nisu bavili poljoprivredom kupe „vrhnje“ dok oni istinski poljoprivrednici ostaju kratkih rukava.
Onaj tko ima nekoliko trsova loze ili par maslina može aplicirati za sredstva iz EU fondova pa u masliniku izgraditi apartmane i to je ono što ljuti hrvatske poljoprivrednike. Statistički pokazatelji su jasni, sve manje proizvodim,o a sve više novaca ubiremo iz EU fondova za poljoprivredu.
- Smatram da se sredstva iz EU fondova ne koriste namjenski, odnosno, nisu usmjerena u deficitarne poljoprivredne djelatnosti. Hrvatska je u poljoprivrednom deficitu od preko 10 milijardi eura, uvozi se preko 25 milijardi eura poljoprivredno-prehrambenih proizvoda a izvozimo samo 15 milijardi.
Ako želimo unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju onda sredstva trebamo usmjeriti u one poljoprivredne djelatnosti u kojima najlošije stojimo kao država. Vlada gospodina Plenkovića je vrlo dobra u trošenju/ugovaranju sredstava, ali rezultata gotovo da nema. Stoga, mogu zaključiti da iskorištena i povučena sredstva uopće nisu unaprijedila domaću poljoprivrednu proizvodnju - ističe Toni Grossi, inače Neretvanin iz Opuzena koji se poljoprivredom bavi u Zagrebu.
Naš sugovornik ne koristi sredstva iz fondova EU jer se njegovo poljoprivredno gospodarstvo nalazi u Gradu Zagrebu. Dakle riječ je o razvijenom području pa nema pravo na poticaje iz Mjere 6, koja je namijenjena poljoprivrednicima, ali u ruralnim krajevima.
- Samim time što nisam u ruralnom području nemam pravo aplicirati za sredstva iz poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Za poljoprivrednu proizvodnju to je jedan veliki minus, naglašava.
Zbog čega hrvatski poljoprivrednici slabo koriste fondove, je li to komplicirana papirologija i nejasni uvjeti natječaja ili nešto treće?
- Ne mislim da poljoprivrednici slabo koriste fondove, samo mislim da ih ne koriste kako bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju. Papirologija nije komplicirana, a postoje mnogi privatnici koji rade projektnu dokumentaciju. Sredstvima iz projekta se pokrivaju troškovi izrade projektne dokumentacije i vođenja projekta. Velika većina malih poljoprivrednika sredstva troši na kupovinu nekakvih stranih poljoprivrednih strojeva i traktora. Proizvodnja se s time neće unaprijediti, odnosno, poljoprivrednik će proizvoditi na istoj površini samo sa novim strojem, kazuje Toni.
Generalno prevladava mišljenje da novac dobivaju velike firme, PIK-ovi i kombinati, njih dvadesetak velikih firmi, dok malim proizvođačima ne ostaje ništa. Međutim, čini se da baš to i nije tako. Za državu su veći problem „mali“ koji nenamjenski troše novac iz EU fondova negoli veliki PIK-ovi, koji zapošljavaju ljude i plaćaju poreze.
- Općenito nemam ništa protiv velikih firmi odnosno PIK-ova i drago mi je da dobivaju sredstva. Podržavam poljoprivredno zadrugarstvo i znam da ministrica Marija Vučković dosta radi na tome da se zasnivaju poljoprivredne zadruge.
Moguće je da ćemo jednog dana u bližoj budućnosti platiti velike penale jer smo sredstva davali poljoprivrednicima, a nisu utrošena namjenski. Veliki proizvođači uredno zapošljavaju ljude, isplaćuju plaće, plaćaju državi poreze, dok mali poljoprivrednici muljaju s poticajima, muljaju s prikazivanjem proizvodnje i dobiti, gotovo ništa ne uplaćuju u proračun.
Pošteni i vrijedni poljoprivrednici neka se ne uvrijede. Osobno smatram da ozbiljnim poljoprivrednim proizvođačima i liderima treba dati više sredstava za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje - rezolutan je Toni.
Što bi trebalo učiniti pa da Hrvatska ne bude na predzadnjem mjestu po iskorištavanju EU fondova - pitamo Marijanu Petir, predsjednicu saborskog odbora za poljoprivredu.
- Za nadolezeće programsko razdoblje omotnica za poljoprivredu iznositi će čak 5 milijardi eura zato je važno ojačati administrativne kapacitete i pojednostavniti procedure kako bi novac potrošili što prije, sada kada nam treba – i u poljoprivredi ali i u drugim područjima.
Puno je dobrih projekata planirano i realizirano do sada, no dok se i dalje planira financirati izgradnja biciklističkih staza u ruralnim sredinama kao jedan nadstandard, a stanovnici sela nemaju osnovnu infrastrukturu i voze se po lošim prometnicima ili se moraju penjati na stablo da bi uhvatili signal za mobitel, bojim se da prioritete još uvijek ne vidimo dobro-rezolutna je Petir.
- U postavljanju prioriteta moramo stanovnike sela pitati što im treba jer je to jedini način da oni ostanu živjeti na selu i da možda privučemo nekog iz grada da dođe živjeti na selo. Kod investicijskog ulaganja u poljoprivredu, trebamo poljoprivrednike pitati na koje su prepreke do sada nailazili kako bi to u novom proračunskom razdoblju izbjegli.
Hrvatska je trenutno u fazi izrade svog Strateškog plana i Ministarstvo poljoprivrede provodi konzultacije sa sektorom o njegovom sadržaju. Očekujem da Ministarstvo poljoprivrede predloži model financiranja koji će oživjeti hrvatska sela i potaknuti konkurentonost hrvatske poljoprivrede, ali i kojim će sustav potpora učiniti transparentnijim i pravednijim, smatra Petir.
- Međutim, problem je što pravila poljoprivrednicima nisu jasna i ne znaju što smiju i što ne smiju, a događalo se je da se pravila mijenjaju tijekom natječaja, što je na sreću sada iza nas. Poljoprivrednici su previše opterećeni administrativnim zahtjevima, a nemaju novca plaćati konzultante niti razumiju prekomplicirani birokratski jezik natječaja i pravila da bi mogli sami popuniti prijavu i tu bi im trebala pomoći Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba te razvojne agencije županija i gradova, zaključuje Petir.
Bez obzira na kritike koje dolaze sa terena pa i od samih poljoprivrednika, Ministarstvo poljoprivrede je zadovoljno sa iskorištavanjem EU fondova u unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje.
- Za razdoblje 2014.-2020. je ugovoreni iznos 18,3 milijarde kuna, dok smo na raspolaganju imali 18 milijardi kuna. Do početka ovog mjeseca isplatili smo 14,2 milijarde, što predstavlja oko 78% raspoložive alokacije - napominju u Ministarstvu.
Ako govorimo o brojkama, dodijeljena je potpora za više od 6 i pol tisuća malih poljoprivrednika kroz operaciju 6.3.1, a svaki natječaj iz mjere 4 odnosio se na velike i male korisnike dajući uvijek veći iznos raspoloživih sredstava malima, tako je npr. u natječajima iz operacije 4.1.1. koji su dijeljeni na velike i male, ugovoreno 57 projekata za velike u vrijednosti 314 milijuna kuna te 275 projekata za male vrijednih 473 milijuna kuna.
Što bi trebalo učiniti da se to promijeni i da Hrvatska ne bude na predzadnjem mjestu po iskorištavanju EU fondova-pitali smo u Ministarstvu poljoprivrede.
- Za postizanje još kvalitetnije i brže apsorpcije raspoloživih sredstava dodatno ćemo smanjiti administrativno opterećenje naših korisnika, maksimalno automatizirati naše kontrole zadržavajući njihovu učinkovitost, što će svakako ubrzati obradu, te raditi na edukaciji korisnika kako bi njihove prijave bile što kvalitetnije - poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.