Strategija poljoprivrede do 2030. je zgotovljena, a nakon saborske rasprave u listopadu najskorije slijede i važne promjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Lokalne bi samouprave, naime, trebale raspolagati kompleksima državnog zemljišta na svome području i davati ga u zakup, sve s ciljem da cijeli paket mjera, osnažen poticajima iz državne blagajne i europskih fondova, poveća poljoprivrednu proizvodnju i njezinu otpornost na klimatske promjene, ojača konkurentnost agrarnog sektora, pokrene zapošljavanje i obnovu ruralnih krajeva te inovacije u poljoprivredi.
Može li u svjetlu Nacionalnog plana oporavka poljoprivrede, koji agrar stavlja u poziciju od posebnog nacionalnog interesa, Šibensko-kninska županija postati područjem velikih investicija u poljoprivredi? Za Igora Rajića, voditelja jednog takvog projekta u Bilicama, o tome nema nikakve dvojbe:
– Poljoprivredni potencijal cijele države, pa tako i naše županije, zaista je velik, sigurno imamo priliku razviti se kao područje gdje se mogu provoditi značajne poljoprivredne investicije. Radi se o proizvodnoj grani gospodarstva koja je pokazala veliku otpornost na COVID krizu, koja je znatnije pogodila druge sektore – kaže Rajić. I nastavlja s konstatacijom da su naša poljoprivredna gospodarstva zastarjela, a s današnjim mogućnostima i znatnim novcem europskih fondova namijenjenim poljoprivredi imamo priliku modernizirati i povećati poljoprivrednu proizvodnju, otvoriti nova radna mjesta i zadržati mlade u županiji, naročito u ruralnom prostoru.
Nedostaje zemljišta
Stručnu potporu poljoprivrednicima pruža Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, kako je odnedavno preimenovana Savjetodavna služba u poljoprivredi. Stručnjaci koji tu službuju prate poljoprivrednike od prvih koraka: ne daju naputke isključivo o agro-tehničkim mjerama za određene kulture, nego ulagače savjetuju i o pravno-organizacijskim aspektima njihova posjeda, također i o mogućnostima korištenja europskih fondova.
Marko Dobrić, dipl. ing. agronomije, kaže da upita o mogućnostima zasnivanja većih poljoprivrednih posjeda ima dosta, naročito u zadnje vrijeme. Ti se upiti u najvećoj mjeri odnose na zemljište u vlasništvu RH, u pravilu na većim, neprekinutim površinama budući da je kod nas i dalje gorući problem rascjepkanost privatnih parcela - objašnjava Dobrić.
Taj agronom uglavnom radi s većim ulagačima, tzv. uzgajivačima mediteranskih kultura, maslinarima, vinogradarima, te voćarima opredijeljenima za nasade bajama i smokava...
Izmjene zakona koji će uskoro zaživjeti idu na to da lokalne samouprave sastave liste državnog zemljišta na svome području i daju ih u dugogodišnje zakupe. Isto se odnosi i na Hrvatske šume, odnosno na pašnjačke površine u njihovu vlasništvu.
- Kod nas je velik problem to što nedostaje poljoprivrednih površina za proizvodnju direktnih prehrambenih vrijednosti, kako u struci nazivamo većinu voćarstva, pri čemu plodine izravno sa zemlje i bez prerade odlaze u prehrambeni lanac - objašnjava Dobrić.
Primjer za to je uzgoj jabuka, recimo, nasuprot u nas najviše zastupljenom vinogradarstvu, usmjerenom na proizvodnju vina ili maslinarstvu, orijentiranom na dobivanje ulja.
Nama manjka, nastavlja sugovornik, povrćarstva i toga izravnog voćarstva koje je bez teškoća moguće povezati s potrošnjom u turizmu; stočarstvo također nije problem, a također nedostaje proizvodnje bazirane na ekološkim postavkama. Naš dalmatinski krš zapravo je djevičansko tlo kada se uklanjanjem makije mehaničkim postupkom pretvori u kultiviranu, plodnu zemlju i to su idealni uvjeti za ekološku proizvodnju.
Ne postoji ponuda
Riječ je o skupim zahvatima na kakve se odlučuju ozbiljni investitori, međutim, ne postoji ponuda takvih zemljišta na jednome mjestu, napominje Dobrić. Zato bi lokalne samouprave, u svjetlu izmjena zakona, trebale napraviti iskorak, popisati i dati na raspolaganje ta zemljišta. Dakako, uz uvjet rigoroznog nadzora, da se ne dogodi da zakupnik godinama ništa ne napravi na površini.
U pitanju su velika, skupa ulaganja i možemo očekivati investitore kojima treba i 200 hektara zemljišta, nastavlja Dobrić.
Doprinos zajednici od takvog poduzimanja je višestruk - od zapošljavanja, poreza i prireza lokalnim samoupravama i državi. Da se ne govori o smanjenju uvoza i izravnom plasmanu u turizam, budući da osim mandarina i lubenica sve ostalo namirujemo uvozom - podsjeća Dobrić.
Nažalost, plodna zemlja, poput one u Petrovu polju, gdje za početak proizvodnje nema toliko visokih troškova kao pri kultiviranju krša, stoji rascjepkana i dok se ne riješe imovinskopravni odnosi, komasacija se ne može provesti. Sličan potencijal leži i u skradinskom i šibenskom neposrednom zaleđu, također i oko Knina...
Država tu treba pronaći nekakav način, smatra Dobrić, jer takve kvalitetne poljoprivredne površine ostaju zapuštenima. Poljoprivreda je tu, nažalost, u službi tradicije, a ne razvoja, premda Petrovo polje po svojim mogućnostima može hraniti dvije županije, tvrdi Marko Dobrić.
- Petrovo polje pretvara se u Petrovu šumu. Kada bi se to uspjelo riješiti, poljoprivreda u Šibensko-kninskoj županiji naprosto bi prodisala - smatra ovaj stručnjak u agronomiji.
- Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ukazala je na potrebu osiguravanja dostatne količine hrane te usmjeravanja svih aktivnosti prema održivosti poljoprivrede, govori Iris Ukić Kotarac, dožupanica Šibensko-kninske županije.
Županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti već ima Program potpora poljoprivredi iz kojeg se sufinanciraju projekti poljoprivrednih gospodarstava u primarnoj proizvodnji i preradi, navodnjavanje, promocija autohtonih proizvoda, za što je u 2021. osigurano skoro 2 mil. kuna. Međutim, držim da je to još uvijek nedostatan iznos sredstava, kaže dožupanica.
Podsjeća kako je s ciljem održivog i uključivog rasta za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi te za brigu o prirodi, u okviru svojih predizbornih obećanja predložila pokretanje posebnog programa. Za njegov početak je u 2022. godini osigurano 100 tisuća kuna.
Želimo realizirati strategiju „od polja do stola“ uz skraćivanje lanca dostave robe s naglaskom na to da najprije žitelji naše županije, a potom i turisti kupuju domaći proizvod. Na tome posebno radim te ćemo se zamjenik župana Ognjen Vukmirović i ja, uz angažman svih službi i RRA potruditi poticati poljoprivrednike da sve svoje mogućnosti stave u funkciju ekološke i zelene proizvodnje jer smo primarno turistička županija, ističe Iris Ukić Kotarac.
Na početku, treba ažurirati podatke o svim proizvođačima hrane na području Županije, pružiti pomoć u brendiranju lokalnih OPG-ova, osmisliti stvaranje posebnog i učinkovitog opskrbnog lanca te dostave hrane kupcima do kućnog praga.
U narednoj fazi projekta, kada se poveća proizvodnja zbog očekivane povećane potražnje u suradnji s jedinicama lokalne samouprave organizirat ćemo otkupne stanice, te u nekoj od poslovnih zona osigurati prostor i uvjete za skladištenje robe s hladanjačama i sušionicama.
U posljednjoj fazi, prodaja svih domaćih proizvoda ŠKŽ odvijat će se na jednom mjestu, u jedinstvenom lancu svih proizvođača, računajući ribare i školjkare, iznosi Ukić Kotarac.
Nadalje, za potrebe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Županija je Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije prijavila 200 projekata iz svih područja uključujući i poljoprivredu koji bi se mogli financirati iz NPOO. Projekti će se prijavljivati sukladno uvjetima budućih natječaja.
Iz perspektive „velikih poljoprivrednih investicija“ i velikih projekata, za županiju takvima pripada i sadašnji projekt Sustava navodnjavanje Donje polje –Jadrtovac kao i budući projekti Inovacijsko središte Veleučilišta Marko Marulić, zatim Centar za marikulturu te Hereditas - zaštita suhozidne tradicijske gradnje.
Zadnja tri navedena projekta direktno se naslanjaju na iskorištavanje potencijala malih poljoprivrednih proizvođača, bilo kroz stvaranje novih proizvoda, sustav kvalitete proizvoda, finalizacije proizvoda ili kroz sinergiju sa turizmom i lakši pristup tržištu. Također, provođenjem tih projekata investirat će se u znanje, inovacije i ekologiju, nastavlja sugovornica. Dodaje kako je od velikih projekata od iznimne je važnosti Inovacijsko središte u Zvjerincu, Općina Biskupija koji će poslužiti kao tehnološki park i edukativni dio Veleučilišta u Kninu.
Planirana je izgradnja objekta za pilot postrojenje za proizvodnju i preradu uljarica, grožđa i vina, jakih alkoholnih pića, meda, voća i povrća, mlijeka, žitarica i proizvoda na bazi žitarica uključujući kavovine, zatim različite vrste mesa te aromatskog i ljekovitog bilja
Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2015. godine, poljoprivredno zemljište u našoj županiji zauzima 60,3 posto površine, od čega obradivo zemljište zauzimaju 26,5 posto te površine a livade i pašnjaci 73,5 posto. Obradivo zemljište, vinogradi i voćnjaci nalaze se na 44.011 hektara zemljišta (obradivo zemljište 32. 713 ha, vinogradi 5413 ha, voćnjaci/maslinici 5885 ha, dok se pašnjaci i livade steru na 134.875 ha.) U ARKOD sustavu upisano je ukupno 12.044 hektara zemljišta.
Poljoprivreda u županiji ima stanovita ograničenja poput konfiguracije vlasništva, poznije dobi poljoprivrednika, malenih poljoprivrednih površina i fragmentirane proizvodnje. To su segmenti na koje županija kao institucija može pokušati utjecati putem osmišljenih projekata koje će potaknuti domaću proizvodnju i pozicioniranje Županije Šibensko-kninske kao ne samo turističkog bisera već i središta ekološke i održive proizvodnje, zaključuje Iris Ukić Kotarac.