PORAZNA RAZMJENAHrvatska kao pustinja: na uvoz hrane otišlo čak 4,6 milijardi kuna!

Prema u ponedjeljak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) vanjskotrgovinski deficit države povećan je u prvih pet mjeseci ove godine za dvije milijarde i 635 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje iz 2017.

U prvih pet ovogodišnjih mjeseci, objavio je DZS, uvezli smo roba i usluga u vrijednosti 70 milijardi i 568 milijuna kuna, što je povećanje od 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Izvoz nam je, s druge strane, uspoređujući spomenuta razdoblja, rastao po stopi od samo 1,2 posto, dosegnuvši krajem svibnja ove godine iznos od 42 milijarde i 134 milijuna kuna.

Iako su hrvatski izvoznici u prvih pet mjeseci ove godine ostvarili rast vrijednosti plasmana roba i usluga u ostale članice Europske unije od 7,6 posto, značajno je, čak 11,6 posto u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, podbacio hrvatski izvoz na tržišta izvan EU-a.

Najviši pad u izvezenim iznosima, naše tvrtke bilježe na susjednim tržištima BiH i Srbije, ali i u neke udaljenije zemlje poput Rusije i Katara.

Kad je u pitanju rast uvoza, povećan je pritok roba na naše tržište i iz ostalih članica EU-a i iz zemalja izvan EU-a. Najveći je rast uvoza iz Austrije (140 milijuna kuna više nego u 2017.) i Njemačke, odakle smo u prvih pet mjeseci uvezli roba i usluga u vrijednosti 615 milijuna kuna ili 90 milijuna kuna više nego u istome razdoblju lani.

Gledajući gospodarske djelatnosti i ostvarene iznose u njima, najveći rast uvoza u usporedbi spomenutih razdoblja, bilježi se u uvozu automobila (700 milijuna kuna), kemikalija (400 milijuna kuna) i električne opreme (330 milijuna kuna), dok nam je najviše rastao izvoz duhana (140 milijuna kuna) uz stopu rasta od čak 243 posto.

Zanimljivo da je i izvoz automobila, opreme i dijelova za automobile rastao čak 28 posto, što, kada se spoji s podacima o rastu uvoza automobila, upućuje na zaključak da je povećana praksa uvoza automobila za kupce iz drugih članica EU-a.

I dalje najviše uvozimo hranu (4,6 milijarde kuna u prvih pet mjeseci ove godine), ne računajući automobile (4,8 milijardi kuna), a iza hrane i automobila slijedi uvoz strojeva, uređaja, kemikalija, računala, odjeće i farmaceutskih proizvoda.

Među domaćim izvoznicima, najviše iznose na inozemnim tržištima u prvih pet mjeseci ostvarili su prehrambena industrija, proizvođači metala, farmaceuti i proizvođači strojeva te električnih uređaja. Osim prehrambene industrije, ni jedna od spomenutih izvoznih grana nije u prvih pet mjeseci ove godine izvezla više od dvije i pol milijardi kuna.

Prema najnovijim podacima DZS-a, pokrivenost izvoza uvozom u prvih pet mjeseci ove godine bila je 59,7 posto, što je za dva posto manje od pokrivenosti u istome razdoblju prošle godine.