StoryEditorOCM

otrov i novacBiljana Borzan šokirana i ljuta: Ministarstvo poljoprivrede RH izravno lobira u Bruxellesu da EU odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida!

Piše PSD, T. P., S. T., J. L.
8. lipnja 2022. - 11:25

Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, izravno lobira u Bruxellesu da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Razvodno je to iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće kojeg, između ostalih, potpisuje i hrvatska Vlada, navela je Biljan Borzan, eurozastupnica SDP-a u Europskom parlamentu. 

Dopis je u posjedu hrvatske eurozastupnice Biljane Borzan koja se, kao izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju "Od polja do stola", zalaže za smanjenje upotrebe kemijskih pesticida.

"Šokirana sam i ljuta, u čije ime Vlada lobira protiv smanjenja pesticida? U ime građana Hrvatske, koji su valjda zadovoljni što izumiru pčele i što su tragovi pesticida sveprisutni na hrani? Pozivam ministricu neka se očituje i objasni javnosti zašto nije u njihovom interesu da se hrana manje prska kemijom!," tražila je Borzan.

I dok Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da pesticidi očito i nisu tako štetni, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (koju je osnovala država) pak kaže:  

- Gotovo svi pesticidi svrstani su u određenu skupinu otrova (mnogi su i dokazano kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični te vrlo štetnog utjecaja na okoliš i podzemne vode) pa su tako potencijalna opasnost za ljudsko zdravlje i iziskuju naš pojačan oprez, kao i strogo pridržavanje uputa o njihovoj primjeni - navodi Agencija, uz napomenu: 

- Kako bi se spriječilo da ostaci pesticida u hrani budu veći od maksimalno dozvoljenih koncentracija, koje nisu štetne za zdravlje potrošača, potrebno je provesti niz mjera prije, tijekom i nakon vegetacije. Najvažnija preventivna mjera je pravilna uporaba pesticida uz strogo pridržavanje uputa o primjeni. Daljnja mjera koje se koristi u svrhu zaštite potrošača je i sustavna kontrola uz provođenje godišnjeg programa praćenja ostataka pesticida (monitoringa) s ciljem uvida u pridržavanje dobre poljoprivredne prakse i osiguranja sukladnosti sa maksimalnim razinama ostataka pesticida te procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Jedna od dodatnih mjera koja se provodi je i obvezna edukacija korisnika pesticida te vođenje dnevnika tretiranja za sve registrirane OPG-ove u Republici Hrvatskoj - navodi Agencija. 

No, i na toj obuci se varalo proteklih godina, a o čemu smo već pisali

Pesticidi su otrovi. Rukovati bilo kojom vrstom otrova, pa tako i s pesticidima može samo znalac. Do ove godine svatko tko je to želio mogao je u poljoljekarnama kupiti pesticid najveće otrovnosti, a da nikome nije trebao polagati računa za što mu to treba i je li osposobljen za pravilnu upotrebu. Još krajem 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede je na osnovi direktiva EU-a donijelo "Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida".

Temeljem toga pravilnika poljoprivrednici – korisnici pesticida morali su u školske klupe, na izobrazbu o održivoj uporabi pesticida. Uvjeti za upis na tu vrstu izobrazbe, tečaja u trajanju od dva-tri dana, bili su poslovna sposobnost i najmanje završena osnovna škola polaznika.

U cetinskom kraju provedeno je na desetke takvih tečajeva. Provodili su ih djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe i privatne tvrtke registrirane (i) za tu djelatnost. Danas se može sa 100-postotnom sigurnošću ustvrditi da je to bila izobrazba koju su uspješno završili svi upisani kandidati – koji su platili ili za koje je plaćeno po 380 kuna. Ali dok su se na jednoj strani, bez iznimke kada je riječ o djelatnicima Poljoprivredne savjetodavne službe, istinski trudili da polaznici njihovih tečajeva doista usvoje osnovna znanja, oni drugi su se trudili samo zgrabiti što više novca.

Tako je u jednoj općini cetinskog kraja u jednoj grupi tečaj pohađalo 250-300 polaznika, a testiranje koje je predstavljalo ispit održano je u sportskoj dvorani. Kako se, nakon dvodnevnog predavanja na kojemu se nije provjeravala nazočnost kandidata ispit odvijao kazao nam je jedan od polaznika.

Evo njegove priče: - Sjeli mi u dvorani na stolice u gledalištu. Kako nas je bilo više negoli je kapacitet gledališta, donijeli su dodatne stolice i postavili na parket. Ispred nas za jednim stolom sjedila su dvojica ispitivača. Podijelili su nam testove. Prije toga smo upozoreni da ako nemamo vlastite, uzmemo i olovke. Kad su utvrdili da baš svi, a bogami bilo nas je oko 300, imamo testove i olovke, počeo je ispit kroz koji nas je vodio jedan od one dvojice ispitivača.

Na svako pitanje bilo je ponuđeno po nekoliko odgovora. Taj ispitivač je najprije zatražio da prestanemo s međusobnom pričom, a onda je počeo: prvo pitanje, jeste li svi pronašli, jeste, zaokružite odgovor pod b. Drugo pitanje, e tu zaokružite odgovor pod a. Treće pitanje, zaokružite odgovor pod d. Četvrto pitanje...

Evo s ovim pitanjem, ako ste sve zaokružili kako sam vam rekao, imate 60 posto točnih odgovora, a to je dovoljno za prolaz. Ostalo rješavajte sami. I zapamtite, svi ćete prema prijavama koje smo već napravili dobiti kartice na osnovi kojih ćete u poljoljekarnama moći kupovati sve potrebne pesticide.

Ako je netko došao na ispit, a do sada nije prijavljen, a to znači da nam nije platio, tome se ispit neće priznati. Ako se prijavi i plati, hoće. Eto, tako ti je bilo kod nas, a kako je bilo na drugim mjestima ne znam. To nam je ispričao poznanik polaznika tečaja. Unatoč tomu, brojni poljoprivrednici, među njima i oni kojima je poljoprivreda osnovni posao, iz raznoraznih razloga nisu pohađali spomenute tečajeve, pa su danas onemogućeni nabavljati zaštitna sredstva.

Tako na jednoj strani imamo "stručnjake" s iskaznicama kojima dokazuju da su znalci, pače "profesionalni korisnici" mada se neki od njih s pesticidima nikada nisu susreli, a na drugoj osobe koje su godinama, čak desetljećima, uredno upotrebljavale pesticide, u pravilu savjetujući se s istinskim stručnjacima, a danas samo zbog toga što nisu zadovoljili formu ne mlogu do potrebnih zaštitnih sredstava. A mi se onda pitamo tko nas truje i zašto nas truju!?

Agencija za hranu savjetuje kako smanjiti ostatke pesticida u namirnicama?

- Razina ostataka obično se smanjuje pranjem, guljenjem, kuhanjem i cijeđenjem. Razina ostataka pesticida u krajnjem konzerviranom proizvodu, može se smanjiti postupcima pranja, blanširanja, guljenja, kuhanja, ali njihova se razina može i povećati tijekom obrade. Povećava se, na primjer, proizvodnjom ulja iz uljarica i maslina ili u procesu sušenja voća i proizvodnje koncentrata rajčice zbog gubitka vode tijekom procesa.

Većina pesticida primjenjuju se direktno na usjeve, što znači da se većina ostataka pesticida nalazi na vanjskim površinama, a mogu biti uklonjeni ljuštenjem, pranjem ili guljenjem. Na primjer, većinu ostataka pesticida općenito sadrže ljuske žitarica, kora voća i vanjski listovi povrća, kao što je zelena salata. Njihovim uklanjanjem možemo smanjiti razinu ostataka u pripremljenoj hrani. Ispiranjem se također smanjuje razina ostataka koja se nalazi na površini ploda.

Preporučljivo je stoga poduzeti mjere opreza kojima se mogu smanjiti ostaci pesticida u hrani kao što su:

- temeljito ispiranje voća i povrća vodom: potrebno ih je očistiti pomoću spužvice/četke i oguliti ih – ovi sigurnosni koraci uklonit će većinu postojećih, površinskih ostataka, zajedno s preostalom prljavštinom (! površinsko čišćenje  neće ukloniti ostatke pesticida koji su apsorbirani tijekom rasta voća ili povrća, kada su sredstva za zaštitu bilja primijenjena prije berbe)

- kuhanje ili pečenje namirnica može dodatno smanjiti ostatke nekih pesticida,

- uklanjanje masti od mesa (ostaci nekih pesticida koncentriraju se u masti, ukoliko su životinje hranjene hranom tretiranom pesticidima),

- uklanjanje kože od ribe,

- odvajanje masti i ulja iz juha te masti od pečenja.

Dopis kojeg smo spomenuli na početku teksta, a kojeg potpisuje Hrvatska i još 11 država članica, izražava neslaganje s ciljem da EU kroz strategiju "Od polja do stola" prepolovi upotrebu kemijskih pesticida sredstava do 2030. Nadalje, smatraju kako za to ne postoji znanstvena osnova te kako su ciljevi nedostižni.

Pogotovo se protive novom zakonu o održivoj upotrebi pesticida kojeg bi Europska komisija trebala predstaviti 22. lipnja, a za kojeg je Borzan nedavno upozorila da je upitan radi žestokog lobiranja.

"Ispada da ministarstvo poljoprivrede u Bruxellesu lobira protiv ekoloških ciljeva, a u isto vrijeme u Hrvatskoj otežava život proizvođačima eko-hrane smanjenjem potpora i apsurdnim propisima. Kada smo se mi kao država odredili u tom smjeru? Kada je Sabor o tome raspravljao, jesu li građani za to glasali? Nedavno sam provela istraživanje javnog mnijenja na tu temu i čak 91 posto ispitanika je odgovorilo da podržava smanjenje upotrebe pesticida, što pokazuje da je svijest građana o njihovom utjecaju na zdravlje i okoliš velika," upozorila je Borzan.

I što reći kao zaključak, nego da je najvažnija zarada. A zdravlje? Ma koga briga za male ljude - bogati se ionako sami za sebe pobrinu. Ili u prijevodu - imaju dovoljno novca da kupuju eko-neprskano voće i povrće.  

Rade nevjerojatnu štetu

Pesticidi nanose ogromnu štetu sićušnim stvorenjima koja održavaju tlo zdravim i podupiru sav život na kopnu, pokazala je prva sveobuhvatna analiza tog problema, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da su izmjereni utjecaji poljoprivrednih kemikalija na gliste, kornjaše, razne druge insekte i ostale organizme u velikoj mjeri negativni. Drugi su znanstvenici rekli da su nalazi alarmantni, s obzirom na važnost ovih 'neopjevanih heroja'.

Analiza je upozorila da se organizmi iz tla rijetko uzimaju u obzir pri procjeni utjecaja pesticida na okoliš. SAD, na primjer, kemikalije testira samo na medonosnim pčelama koje možda nikada neće doći u kontakt s tlom, što je pristup opisan kao 'lud'.

Izvješće UN-a objavljeno u prosincu otkrilo je da budućnost tla izgleda prilično 'mračna' ukoliko se ne poduzmu hitne mjere za zaustavljanje degradacije, s obzirom da su potrebne tisuće godina da bi nastala nova tla. Smatra se da tla sadrže gotovo četvrtinu sve biološke raznolikosti planeta.

Razina štete veća od očekivanja

Nathan Donley iz Centra za biološku raznolikost u SAD-u i autor nove recenzije, kaže: 'Razina štete koju vidimo mnogo je veća nego što sam mislio da će biti. Tla su nevjerojatno važna. Ali o šteti koju pesticidi nanose beskralješnjacima u tlu, puno se manje govori nego o šteti koju nanose oprašivačima, sisavcima i pticama - nevjerojatno je važno da se to promijeni.'

'Bube i razni drugi insekti imaju ogroman utjecaj na poroznost tla i uništava ih se u velikoj mjeri. Gliste su također jako pogođene', rekao je. 'Mnogi ljudi ne znaju da se većina pčela gnijezdi u tlu, pa su tako i one izložene pesticidima.'

Profesor Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex u Velikoj Britaniji, koji nije dio istraživačkog tima, rekao je: 'Otkrića štetnih učinaka velike većine testiranih pesticida na organizme u tlu su alarmantni, s obzirom na vitalnu važnost ovih neopjevanih heroja u održavanju tla zdravim.'

Analiza objavljena u časopisu Frontiers in Environmental Science sustavno je pregledala gotovo 400 studija o učincima pesticida na beskičmenjake koji barem dio svog života žive u tlu. Obuhvaćeno je više od 275 vrsta i 284 pesticida, ali nisu analizirane kemikalije koje su trenutno zabranjene u SAD-u.

Studije su pružile više od 2.800 'testnih parametara', pri čemu je određeni pesticid testiran na određenom organizmu radi određenog svojstva, poput smrtnosti, brojnost, ponašanja, razmnožavanja te biokemijskih i morfoloških promjena.

Znanstvenici su otkrili da 71 posto testiranih parametara pokazuje negativne učinke izloženosti pesticidima, dok 28 posto nema značajne učinke, a jedan posto pokazuje pozitivne učinke. Na primjer, na 84 posto ispitivanih parametara kod glista negativno su utjecale najčešće klase insekticida. Neki herbicidi i fungicidi također su štetili glistama.

Donley je rekao: 'Nisu samo jedan ili dva pesticida štetni, rezultati su zaista vrlo konzistentni u cijeloj klasi kemijskih otrova.'

Negativni učinci

Pregled iz 2012. pokazao je da pesticidi također mogu naštetiti životu mikroba u tlima.

Na revizijske studije može utjecati takozvana 'pristranost objavljivanja' ako su istraživači nastojali objaviti ​​samo one eksperimente koji pokazuju zapanjujući rezultat. Ali Matt Shardlow iz dobrotvorne udruge Buglife u Velikoj Britaniji kaže: 'Ovdje je odgovor jasan - raspodjela rezultata u objavljenim studijama mahom naginje na negativnu stranu.'

'Visoka razina negativnih učinaka na oplodnju jedan je od najvažnijih rezultata koje analize ističu', rekao je. 'Također se pokazuje da su fungicidi gotovo jednako loši kao i insekticidi za životinje u tlu. To nije iznenađujuće jer se gliste i razni drugi organizmi uglavnom hrane gljivicama na raspadnutoj biljnoj tvari.'

'Svi želimo plodno poljoprivredno tlo, ali pokazalo se da pesticidi koje primjenjujemo uništavaju plodnost životinja koje žive u tlu', rekao je Shardlow. 'Ako želimo zaštititi zdravo tlo, moramo uzeti u obzir organizme u tlu kada odlučujemo je li pesticid siguran za upotrebu.'

U SAD-u se pesticidi ispituju jedino na medonosnim pčelama, rekao je Donley: 'Suludo je analizirati jednu vrstu koja možda nikada neće doći u kontakt s tlom tijekom cijelog svog života, a zanemariti sve kopnene beskralješnjake. Mogli smo onda analizirati i ribe.'

Regulacija pesticida općenito je još manje stroga u manje razvijenim zemljama, unatoč tome što poljoprivreda čini veći dio njihovih gospodarstava.

Propisi Europske unije o pesticidima uključuju ispitivanja jedne vrste grinja, neke kukce i gliste te aktivnosti mikroba. Također se razmatraju daljnja ispitivanja šumskih gljiva i simbiotskih gljiva. 'To je dobro, ali svejedno bih volio vidjeti još', rekao je Donley.

CropLife America, koja zastupa tvrtke za proizvodnju pesticida, nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Ministarstvo poljoprivrede odbacilo tvrdnje Biljane Borzan

Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je odbacilo tvrdnje SDP-ove eurozastupnice Biljane Borzan da Vlada izravno lobira i zalaže se da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane.

"Ministarstvo poljoprivrede u potpunosti odbacuje netočne, politikantske i zlonamjerne tvrdnje zastupnice Borzan, koja dezinformira hrvatsku javnost tvrdeći da Vlada RH izravno lobira i zalaže se da EU odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane, pri čemu ne priznaje hrvatske uspjehe na EU razini i djeluje protiv vitalnih interesa Hrvatske", izvijestili su iz Ministarstva.

Iz Ureda eurozastupnice Borzan u srijedu su naime priopćili da Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede izravno lobira u Bruxellesu da EU odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Razvidno je to, kako su naveli, iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće koji, između ostalih, potpisuje i hrvatska vlada.

Iz Ministarstva poljoprivrede u priopćenju navode kako je Hrvatska, uz  Bugarsku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Austriju, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, podržala komunikaciju Poljske u kojoj je iskazana zabrinutost po pitanju ostvarenja EU cilja koji se odnosi na smanjenje korištenja sredstva za zaštitu bilja na način da EU članice smanje korištenje istog za 50 posto na nacionalnoj razini, naglašavajući potrebu za uvažavanjem pojedinačnih razlika država članica.
Na samom sastanku AGRIFISH Vijeća u ožujku istu informaciju usmeno su podržali i svoje razumijevanje iskazali još Cipar, Portugal, Finska, Grčka, Irska i Nizozemska.

Zajednički dokument, kako objašnjavaju iz Ministarstva, ne osporava EU cilj iz strategije "Od polja do stola“, ali naglašava da se on mora postići uvažavanjem razlika u pogledu količine korištene aktivne tvari po hektaru poljoprivrednog zemljišta i već postignutih rezultata na razini država članica.

Uz ostalo, navodi se kako ciljevi smanjenja korištenja pesticida ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili prehrambenu sigurnost EU i povećali ovisnost o uvozu hrane.

"Ukoliko zastupnica Borzan smatra da jednaka pravila trebaju vrijediti i za Hrvatsku, koja koristi upola manje pesticida po hektaru od europskog prosjeka, ili ne razumije navedenu problematiku ili svjesno radi protiv interesa hrvatskih poljoprivrednika i hrvatske proizvodnje hrane", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Ti su navodi u skladu s već ranije usvojenim nacionalnim stajalištima ili stavovima institucija EU, pri čemu je ovo okvirno stajalište Vlade RH bilo raspravljeno u Hrvatskom saboru te su ga podržali saborski odbori za poljoprivredu, okoliš i europske poslove, s obzirom da Hrvatska koristi upola manje pesticida, 1,04 kg/ha, od prosjeka EU koji iznosi 2,05 kg/ha, stoji u priopćenju.

Iz Ministarstva također podsjećaju kako i Vijeće EU u svojim zaključcima iz listopada 2020., u ime svih članica navodi da u ostvarenju zajedničkih EU ciljeva treba voditi računa o već postignutom uspjehu te o različitim polazišnim točkama, okolnostima i uvjetima državama članica.

Napominju i kako je i Europski parlament u svojoj rezoluciji o strategiji "Od polja do stola“ pozvao Komisiju da pojasni kako će osigurati da individualni doprinosi država članica ciljevima smanjenja korištenja pesticida budu utvrđeni na način da uvažavaju njihove različite startne pozicije, kao i raspoloživost alternativnih sredstava i njihov učinak na sektor, prihode poljoprivrednika i na prehrambenu sigurnost.

To su sve pitanja na koja su države članice tražile dodatne odgovore te smatramo opravdanim ukazivati na njih i tražiti obrazloženja prije preuzimanja dodatnih obveza kroz novi EU zakonski okvir, istaknuli su iz Ministarstva.

Naglašavaju kako "to ne znači da Vlada Republike Hrvatske podržava neekološke metode proizvodnje, kako maliciozno i populistički implicira zastupnica Borzan, kao uostalom ni Hrvatski sabor, Vijeće EU ili Europski parlament, koji su svi ukazali na slične probleme koji mogu nastati u provedbi ciljeva strategije Od polja do stola".

Iz Ministarstva su odlučno odbacili tvrdnje da se Hrvatska protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima, osobito s obzirom da je Hrvatska po mnogim okolišnim pokazateljima iznad prosjeka EU i primjer drugim državama članicama.

Ministarstvo poljoprivrede, kako navode, već niz godina provodi i financira mjere kojima se unaprjeđuje okolišna održivost poljoprivredne proizvodnje te su u skladu s nacionalnim i EU ciljevima spremni i na veći iskorak.

Pritom, kako su istaknuli, imaju odgovornost istovremeno osigurati opstojnost hrvatske poljoprivrede, njezinu veću konkurentnost i veću prehrambenu sigurnost hrvatskih građana te utjecati na donošenje pravila koja su ključna za ostvarivanje strateških interesa Hrvatske.

27. studeni 2024 02:00