Polovicom šestog mjeseca, odmah kad su počeli rasti plodovi masline, uočio sam da ih nešto "glođe". Isti štetnik ih i do sada konstantno uništava. Nakon što ih malo pojede, nakon nekog vremena plod masline se osuši i opada. Molim da mi netko odgovori na pitanje o kakvim štetnicima se radi i čime se mogu suzbiti. U privitku se nalazi fotografija oštećenih maslina.
Unaprijed hvala na odgovoru.
Lijep pozdrav,
Joso
Štetu na vašim maslinama čine skakavci, najvjerojatnije se radi o dalmatinskom skakavcu (Metarhizium acridum). Plodove mogu izgristi i neki drugi štetnici – ličinka jasminova moljca ili ptice. Pritom jasminov moljac pravi udubljenja oštrih rubova na svježim mladim plodovima, dok neke ptice kljucaju ili raznose plodove u fazi zriobe.
Izbrazdani ugrizi, široka oštećenja, pri kojima može biti izgrizena i koštica prije otvrdnjavanja, znak su prisutnosti skakavaca u krošnji. Znao sam ih viđati u mladim nasadima koji se nalaze blizu šuma ili zapuštenih površina u okolici, kada znaju izgristi još zelene plodove masline, ali to je uglavnom bila povremena pojava, na mladim stablima i u uvjetima suše, kada nemaju druge hrane i kada su plodovi malobrojni.
Skakavci naseljavaju sva topla područja u svijetu, isključivo su biljojedi i u određenim razvojnim fazama mogu biti vrlo proždrljivi. Prema nekim procjenama, u svijetu razni skakavci pojedu više od 400.000 tona hrane dnevno.
Problem izazivaju kad se prenamnože, što se događa svakih desetak godina, pri čemu se okupljaju u velika jata i uništavaju sve pred sobom pa od usjeva koje čovjek uzgaja ostane samo pustoš. Tada mogu dnevno pojesti višestruko veću količinu hrane od vlastite težine. Na sreću, takvih pojava nema kod nas, ali događaju u sjevernoj Africi i nekim drugim toplim krajevima.
Skakavci kod nas žive samačkim načinom života, jedu šumske ili livadne biljke, a ponekad dođu i u voćnjake, maslinike i vinograde, ali tu do sada od njih nisu zabilježene značajnije štete, što ne znači da je u budućnosti ne mogu nanijeti.
Skakavci pripadaju podredu Caelifera, koji obuhvaća 18.000 vrsta, ali u Hrvatskoj živi tek oko 70 vrsta. Na njihovo ponašanje, pa i na izgled, znatno utječu okolina u kojoj žive, temperatura i brojnost jedinki.
Nisu aktivni na temperaturama nižim od 15 ºC ni na višim od 35 ºC. Razmnožavaju se tako što jaja odlažu plitko u zemlju u nakupinama – ootekama, ukupno do stotinjak po jedinki i u tom obliku prezime. Onaj "rog" na zatku nekih skakavaca je leglica za polaganje jaja, imaju je samo ženske jedinke.
Izlazak ličinki iz jaja događa se u kasno proljeće, nakon čega mali skakavac prolazi pet razvojnih stupnjeva, od kojih je posljednji oko mjesec i pol kasnije, tijekom lipnja, kada nastaju odrasli oblici koji sljedećih mjesec dana jedu puno hrane, da bi ojačali i postali spremni za reprodukciju.
Odrasli oblici uginu prije zime, a imaju i mnoge prirodne neprijatelje koji im populaciju drže pod kontrolom (ptice, gušteri, zmije, pauci, rovke, ježevi i dr.).
U slučaju većih šteta i potrebe suzbijanja, treba znati da korištenje pesticida ima slabe efekte jer su oni vrlo pokretni, a i brzo postaju otporni na njih, a ptice, ako bi ih u tom slučaju jele, lako se mogu otrovati.
Jedina djelotvorna mjera je obrada tla u rano proljeće ili na jesen na mjestima gdje polažu jaja, čime se ona uništavaju. Može ih se pokupiti ili spaliti dok su neaktivni na temperaturama nižim od 15 stupnjeva.
Dobro je znati da ne podnose buku nastalu lupanjem o metalne predmete, te ih vibracije tjeraju dalje. Ne vole miris koprive, metvice, bazge i lavande pa ih se na manjim površinama prskanjem s njihovim ekstraktima može potjerati. Oslabljene napada i dovodi do uginuća entomopatogena gljivica Metarhizium acridum.
Postoje i insekticidi koji ih suzbijaju, na primjer na bazi aktivne tvari spinosada ili neki piretroidi, ali njihovo je korištenje krajnja mjera koju ne bih u ovom slučaju preporučio jer su djelomičnog učinka, a veoma narušavaju prirodnu ravnotežu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....