Maslinu napada veliki broj štetnih kukaca, gljivice, bakterije, fiotoplazmoze i virusi koji su uzročnici raznih bolesti. Neki predstavnici iz navedenih štetnih grupa najčešći su uzročnici sušenja grančica, grana i cijelog stabla masline.
Smeđi maslinin potkornjak
Smeđi maslinin potkornjak ili u narodu nazvan vrtač ili grizac, te crni maslinin potkornjak ili šupljar tamni, prisutni su u svim maslinicima mediteranskog uzgojnog područja. Također su prisutni na crnom i bijelom jasenu, kalini, širokolisnoj i srednjoj zeleniki i jorgovanu.
Smeđi i crni maslinin potkornjak imaju zdepasto tijelo jajolikog oblika. Dugi su do 2,5 mm. Prvom je cijelo tijelo pokriveno smeđim čekinjama, a drugom je tijelo crno, pa su po tome dobili i hrvatsko stručno nazivlje.
Stručnjaci ih razulikuju po obliku ticala. Ticala na glavi crnog maslinina potkornjaka imaju kijačasti, a smeđeg lepezasti oblik. Jaja su im ovalnog oblika, svijetlo slamnate boje sa bisernim odsjajem, duga 0,8 mm.. Ličinka (crvić) im je bez nogu, valjkasta, savijena u obliku luka, bez očiju i s jakim usnim ustrojem.. Koncem svog razvoja duga je do 3,5 mm. Kukuljica je mliječno-bijele boje i sliči odraslom obliku.
Prezimi u račvama grana
Navedeni štetnici, iako po obliku vrlo slični, imaju način života različit. Odrasli smeđi maslinin potkornjak prezimi u rupici koju napravi u račvama grana i grančica. Koncem veljače pa sve do sredine svibnja odrasli kukci napuštaju mjesto prezimljenja i ubušuju se u odrezane grane maslina ostavljene u masliniku nakon rezidbe.
Mužjak i ženka potkornjaka prave hodnik ispod kore odrezanih grana. Zgotove ga za 20-ak dana. Nakon parenja i polaganja jaja, mladi potkornjaci izlaze iz odrezanih grana za oko 70-ak dana. Odlaze na stablo masline i ubušavaju se u osnove pazušaca listova i cvjetnih resa s mladim plodićima. Tu se hrane i odrastaju.
Koncem ljeta sele se iz hodnika za odrastanje i odlaze na prezimljenje bušeći hodnik između račvi dviju grana ili grančica.. Ipak, u ovisnosti o klimatskim čimbenicima i ljeti dostupnim odrezanim granama masline, u našem klimatu može ostvariti i drugu generaciju.
Sušenje ploda i grančica
Općenito štete rade mladi i stariji oblici potkornjaka, a one mogu biti izravne i neizravne. Mladi potkornjaci, bušeći hodnik za hranjenje i odrastanje ispod i poviše peteljke lista i na osnovu peteljke ploda, izazivaju njihovo sušenje tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja. Odrasli potkornjaci, praveći hodnik za prezimljenje između račvi grančica, izazivaju njihovo potpuno sušenje.
U suzbijanju smeđeg maslinina potkornjaka koristi se metoda lovnih snopića. Metoda lovnih snopića koristi odrezane grane masline, promjera od 1 do 5 cm. Od odrezanih grana masline naprave se lovni snopići koji se objese u krošnju masline. Potkornjaci ulaze u grane lovnih snopića u kojima započinju reprodukcijski ciklus.
Koncem travnja i početkom svibnja, a prije izlaska mladih potkornjaka, ove se grane iznose iz maslinika i spaljuju. Veći broj snopića jamči i bolju zaštitu.
Crni maslinin potkornjak
Cjelokupni razvoj crnog maslinina potkornjaka odvija se na zelenim i sočnim grančicama u krošnji masline. Odrasli oblici se javljaju koncem travnja i u svibnju. Nakon parenja ženke na granama i grančicama od jedne do tri godine starosti provrte rupice kroz koru i uvuku se u drvo.
Ženka pravi horizontalni hodnik duljine nekoliko centimetara i na taj način prstenuje granu masline. Poput prethodne vrste ulaže jaja u stranice hodnika. Iz jaja nakon tjedan dana izlaze ličinke koje prave vijugave hodnike. Kroz jesen i zimu ličinke miruju, a u proljeće se u posebnim komoricama napravljenim na kraju hodnika preobraze u kukuljicu. Iz kukuljica sljedeće godine koncem travnja i u svibnju izlaze odrasli oblici crnog maslinina potkornjaka.
Kako se boriti
Štete prave odrasli oblici i ličinke. Simptomi napada se lako prepoznaju. Osim rupice kroz koju je ušao kukac, kora je poviše majčinog hodnika malko utisnuta, suha te crvenkasto-smeđe boje. Grane i grančice poviše napadnutog mjesta se suše.
Borba protiv navedenog štetnika provodi se odrezivanjem zaraženih grana na kojima su vidljivi simptomi napada. Kod rezidbe treba paziti da se odreže i dio u kojemu su prezimljujuće ličinke.
Mušica maslininih grančica
Mušica maslininih grančica je crne boje, prozirnih krila, dužine tijela do 3 mm. Jaje je eliptičnog oblika, a ličinka i kukuljica su narančaste boje. Štetnik prezimi u stadiju ličinke ispod kore grančica. Najčešće se nalaze u grančicama promjera do 2 cm. U proljeće, nakon kukuljenja, izlaze odrasli oblici štetnika. Odrasli oblik živi samo 3 dana. Oplođena ženka mušice polaže od 10 do 30 jaja u pukotine ili u razna sitna oštećenja na granama i grančicama masline.
Iz jaja izlaze ličinke. One se hrane tkivom masline u kojem prave kratke hodnike. Cijeli sustav hodnika ima izgled dvostranog češlja za kosu. Ličinka koncem svog razvoja izlazi iz grana i grančica, pada na tlo i u njemu se kukulji. Iz kukuljica proljetne generacije izlaze odrasli oblici mušice koji daju ljetnu generaciju. Ljetna generacija mušice maslinine kore ima isti razvojni ciklus, osim što se njezine ličinke ne kukulje u tlu već prezime ispod kore grančica.
Štete rade ličinke. Na mjestu napada kora masline poprima ljubičasto-smeđu boju, suši se u dužini od 3 do 4 cm i širini od 1 do 2 cm. Zbog izlaska ličinki navedeno mjesto ima češljasti izgled. Iznad mjesta napada grane i grančice masline se suše. Borba protiv navedenog štetnika provodi se odrezivanjem i uništavanjem zaraženih grana na kojima su vidljivi simptomi napada. Kod rezidbe treba paziti da se odreže i dio u kojemu su prezimljujuće ličinke.
Granotoč
Granotoč je leptir i štetnik je na preko 150 biljnih vrsta. Među voćkama najrađe napada jabuku, krušku, orah, maslinu, kesten, šljivu, trešnju i šipak. Štetnik je maslina u svim zemljama Mediterana. Leptir je dugačak 40 mm. Tijelo mu je duguljasto, bijelo s mnogim crnim ili modrim pjegama. Ličinka (gusjenica) koncem razvoja duga je 60 mm, žućkaste boje i crne glave. Na tijelu ima crne kvržice iz kojih izlazi po jedna dlačica.
Leptir se javlja koncem lipnja pa sve do konca kolovoza. Nakon parenja, ženka snese od 100 do 300 jaja, svako za sebe ili u grupicama, u podnožju pupova vršnih mladica. Nakon 7 do 10 dana iz jaja izlaze gusjenice. Jedno vrijeme se hrane na grančicama skupljene u pamučaste niti. Nakon prve prehrane, a u ovisnosti od temperature zraka, buše hodnike u tanjim grančicama masline.
Kada gusjenica naraste, ovaj hodnik postaje joj pretijesan, izlazi iz grančice, ubušuje se u deblje grane. U područjima uzgoja masline s umjerenom klimom, gusjenica u svom hodniku prezimi dvije zime. Koncem svog razvoja gusjenica se vraća na ulaznu rupu, gdje se i kukulji. Iz kukuljice izlazi leptir i ponavlja svoj način života.
Grane se lome i suše
Uslijed gusjeničina bušenja hodnika grane masline se lome i suše. Moguće štete se prosuđuju na osnovi broja ubušenih gusjenica i godina starosti masline. Prisutnost samo jedne gusjenice u krošnji dvogodišnje masline dovodi do njezina propadanja. Starije masline mogu podnijeti napad većeg broja gusjenica, ali svakako treba provesti bilo koju mjeru borbe protiv navedenog štetnika.
Borba se provodi odrezivanjem zaraženih grana, pri čemu treba paziti da se odreže i dio s gusjenicom. Mjesto gusjeničina ulaska uočava se po smolastim nakupinama koje se gotovo uvijek izlučuju na ulazni otvor. Pretraga napadnutih grana, radi uništenja gusjenica, provodi se tijekom rujna.
Gusjenice koje su ušle dublje u grane masline uništavaju se, ako je hodnik ravan, uvlačenjem žice. U protivnom, kroz ulaznu rupu se u hodnik uštrcavaju otopine insekticidnog pripravka na osnovi deltametrina. Moguće je još u tu svrhu koristiti i limenke spreja koje se u kućanstvima koriste za suzbijanje komaraca, muha, mrava itd. Nakon provedene radnje, ulazna rupa od hodnika zatvori se voćarskim voskom.