Posljednih nekoliko godina ekstremno sušna i vruća ljeta gotovo pa postaju pravilo. Uz smanjenu količinu oborina i visoku temperaturu, jake sunčeve zrake čine izravnu štetu u vidu ožegotina koje nastaju na plodovima. Posebno je to izraženo na kulturama poput jabuke, rajčice, paprike, ali dijelom i kod masline i drugih kultura.
Ako sušno razdoblje potraje, biljke izvlače i aktiviraju sve rezerve vode, počevši iz grana i plodova, što za posljedicu ima velike gubitke u proizvodnji u vidu sušenja, smežuravanja i u konačnici opadanja plodova.
Osim potencijalnih problema s ekstremnim temperaturama i sušom, maslinarima je i dobro znan štetnik, maslinina muha, koja se ovisno o godini javlja u slabijem ili jačem intenzitetu, i sve se ovdje najviše odvija upravo zbog muhe.
Ekološko maslinarenje u ozbiljnoj kušnji
Iz godine u godinu sve više insekticida u zaštiti maslinine muhe gubi dozvolu, ne nalaze se više na tržištu, ostalo je samo nekoliko dostupnih, slabije djelotvornosti, dok štetnik postaje sve agresivniji.
Nevolja je, ili sreća, u tome što je velik broj maslinika u sustavu ekološke proizvodnje, a kasnojesenska crvljivost bitno utiče na kvalitetu ulja. Što činiti da se uspješno zaštiti maslina, a da se zaobiđu insekticidi, da je vuk sit, a sve koze na broju.
MANISOL je kaolinska glina plus ...
Kaolin nije posve novi proizvod, čak ni u zaštiti bilja, samo što nije ušao u široku primjenu. MANISOL je na svoj način posve novi proizvod, koji zadovoljava sve ekološke karakteristike. Osnovni sastojak je kaolin-glina, ojačana s 4,5% bakra i 0,5% cinka, a sadrži i potrebnu količinu kalcija kao neutralizatora.
Ovime MANISOL dobiva i određene karakteristike zaštitnog sredstva protiv biljnih bolesti, a istovremeno i gnojiva mikroelementima.
Ovaj je proizvod zadnjih godina doživio ekspanziju u maslinarskim zemljama, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, a i kod nas je življe krenuo u Istri, jer se u tim regijama uvelike širi ekološko maslinarenje. Evo se i mi priključujemo spomenutim perjanicama, s vrlo malo zaostatka, posredstvom uvoznika SJEME iz Splita.
Široki dijapazon primjene
Manisol jednako učinkovito štiti od napada maslinine muhe, ali i štetnih sunčevih zraka, i to na potpuno prirodan način. Kaolin (glina) u kombinaciji s bakrom nalazi višestruku primjenu u zaštiti maslina, ali i drugih kultura, jabuka, kruška, vinove loze, citrusa, rajčica, paprika i dr.
Primjerice, poljski proizvođači u zaštiti jabuka navedeni preparat već godinama koriste i imaju velik utjecaj na smanjenje štetnika (savijača, crveni pauk, lisne uši…), ali i na smanjenje pojedinih gljivičnih bolesti. Kod istih kultura uveden je i u Međimurju.
Kaolin doslovno fizički štiti biljku od štetnih vanjskih utjecaja, kao i štetnika, a kad u jednom proizvodu imamo dodatak bakra, cinka i kalcijeva karbonata, onda dobijemo i gnojivo i višestruku zaštitu u jednom, što dosadašnji kaolinski proizvodi nisu imali.
Način djelovanja Manisola
Manisol se, rastopljen u vodi, folijarnim putem prska po cijeloj biljci - maslini, listovima i plodovima, čime se biljka doslovce okupa. Otopina je fine strukture, tako da ne začepljuje dizne prskalica. Zaštitni sloj dobiva izgled bjelkaste boje, koji podsjeća na tragove pustinjske kiše, što fizički štiti plod i list, odbija muhu ili druge štetnike.
Maslinina muha osobito u zadnjoj generaciji, kolovoz-rujan, dovodi do crvljivosti, što degradira kvalitetu ulja. Zaštitni sloj koji se stvara na plodu muhi postaje neprivlačan, ubodi su otežani, a time i potencijalno odlaganje jaja, pa štetnik ubrzo odustaje i traži drugog domaćina. Nije zanemariv učinak na ublažavanju štetnog UV zračenja, što može uzrokovati ožegotine, osobito na plodovima.
Koncentracija primjene
Manisol je preparat prirodnog karaktera koji ne ostavlja štetne rezidue, pozitivno utječe na fotosintezu, prinos i kvalitetu ploda jer biljka manje trpi posljedice suše, a ujedno je i hrana bakrom, cinkom i kalcijem.
Svi spomenuti elementi spadaju u ekološke sastojke, ne prodiru u biljno tkivo, nego kao omotač biljku štite izvana, što znači da ih je relativno lako moguće isprati, a kada dospiju u zemlju, postaju biljna hrana.
Kod masline je koncentracija 3-4%, 3-4 kg/100 litara vode. Obaviti 2-3 tretmana u sezoni počevši od zametanja plodova. Preporučeni početak prskanja Manisolom je sredina prema kraju lipnja, što se poklapa s početkom leta maslinine muhe. Budući da jako dobro prianja na tretirane dijelove, ne ispire se lako, treba 80-100 litara kiše. Lagani pljuskovi neće smanjiti djelovanje.
U našim uvjetima, budući da se radi o mediteranskoj klimi, potrebno je još jedno tretiranje krajem kolovoza ili prije očekivanog leta i infekcije od strane muhe. Rjeđe je potrebna i treća intervencija, obično u rujnu.
Ispiranje
Na plodovima zbog procesa prerade nema nikakvih štetnih rezidua, što ga čini potpunim prirodnim rješenjem i novom metodom zaštite u maslinarstvu. Naravno da je proizvode na koncu potrebno dobro isprati. U uljarama se to danas odvija posve automatski.