Nekim svojim maslinama dodajem treset kao organsko gnojivo. Zahvaljujući humuficirajućim tvarima u svom sastavu bogat je huminskim kiselinama koje stimulativno djeluju na rast korijena.
Preporučljivo je stavljati ga u sadne jame prilikom sadnje maslina, kao izvor organske tvari uz koji nema opasnosti od štetnog djelovanja na korijen. Dapače, huminske kiseline stimuliraju razvoj i rast korjena kao i ukorjenjivanje.
Maslinari kojima su maslinici i položaji izloženi jakim udarima bure trebali bi koristiti treset prilikom sadnje. Ostale mjere zaštite maslinika od bure su:
- izgradnja zidova i burobrana kao vjetrobranskog zaštitnog pojasa
- rano prorjeđivanje krošnji maslina od sadnje 3 do 4 godine
- niski uzgojni oblik (grmolika vaza ili grm) s niskim težištem budućeg račvanja primarnih grana do najviše 30 cm od zemlje. Kod visokih uzgojnih oblika s razvijenom krošnjom, osim izvrtanja masline, postoji opasnost da u budućim godinama bura pobere masline.
- na takvim položajima preporučena je sadnja sorti maslina nacjepljenih (navrnutih) na podlozi od mastrinke ili oblice.
- dobri i kvalitetni kolci od npr. akacije (drače) ili smreke igraju zaštitnu ulogu, pomažu da ne dođe do izvrtanja i čupanja maslina samo prve dvije, tri godine od sadnje masline. Kasnije postaju samo ukras nekadašnje sadnje. Maslina počinje zbog razvoja krošnje pridržavati kolac, a ne obrnuto.
Nakon što poberem masline, huminske kiseline razrijeđene u vodi omjerom 1:100 putem orošavanja pošpricam po maslinama. Koristit će za predstojeću zimu, ne samo za čvrstoću njihovog korijena, nego i za izdržljivost za eventualnih niskih temperatura.
Kada su huminske kiseline dobre kakvoće, pružaju znatne prednosti u poljoprivredi. Lako se vežu na minerale gline tvoreći organo-mineralne komplekse.
Nadalje, budući su topive, prenose sekundarne elemente (oligoelemente) u otopinu, pa oni postaju pristupačni biljci. Hranjive elemente vezane na molekule huminskih kiselina biljke mogu lako iskoristiti.