Pročitao sam znanstvena istraživanja Arbuscularne mycorrhize molekularnog biologa Mohameda Hijrija. U svojim istraživanjima on naglašava da korijeni biljaka teško dolaze do fosfora u zemlji ako im ne posreduju gljivice mikorize.
Korijenov sustav viših biljaka, uključujući i maslinu, iskorištava samo dva do tri posto fosfora unesenog u zemlju. Sav ostali uneseni višak fosfora ne iskoristi se i ide u podzemne vode i zagađuje rijeke, jezera i mora. Hife mikorize rastu mnogo brže od korijena i imaju bolju sposobnost privlačenja – hvatanja fosfora.
Mikorize su evoluirale i savršeno su se prilagodile hvatanju fosfora u zemlji, kao i svih ostalih mikro i makro elemenata u interakcijama s bakterijama, dok u interakciji s korijenom biljaka arbuskularna mikoriza prodire u stanice korijena.
To razmnožavanje između stanica mikorize u korijenu biljke formirat će tipičnu strukturu pod nazivom arbuskule. To su mjehurići i hife (niti) u koje se pohranjuje sve ono što bez posredovanja bakterija i gljivica sam korijen viših biljaka ne može doseći.
Arbuskularne mikorize prisutne su u kopnenim ekosustavima i važne su jer one poboljšavaju rast i otpornost biljaka na bolesti povećanjem unosa fosfora i rezistenciju protiv biljnih patogena.
Budućnost racionalnog korištenja mineralnih gnojiva, kao i jačanje otpornosti biljaka, sigurno će se unaprjeđivati biotehnologijom proizvodnje i disperzije arbuskularnih mikoriza. Čudesno je da ih je priroda stvorila, a evolucija usavršavala 400 milijuna godina.
Pored tog prirodnog patenta, čovjek i dalje uporno gura frankenštajnski GMO uz objašnjenje da će samo tako nahraniti svijet.
Uvijek kad sam iščupao samoniklu malu maslinu za buduću podlogu, vidio sam da joj je korijen pun hifa mikoriza. Vjerujem da upravo zahvaljujući tim gljivicama dobrim dijelom opstaju u prirodnim uvjetima i bez njege čovjeka.
Čudesan je taj podzemni svijet masline. Što je bolje umrežen pod zemljom mikorizama, to je stabilniji i sigurniji iznad zemlje. Zato nemojte devastirati tlo i pretjerivati u njegovoj mineralizaciji. Benjamin Franklin je napisao da je najštetnije za svako ljudsko zdravlje pretjerana briga o njemu! To vrijedi i za biljke!