Obilnija kiša duž cijelog jadranskog područja prema sezonskim prognozama vremena očekuje se tek u prosincu
Prateći ovu maslinarsku godinu u biti smo iz mjeseca u mjesec pratili količinu oborine i kako je godina odmicala prema svom toplijem dijelu konstatirali njezin sve veći manjak prema višegodišnjem prosjeku. Ni ranojesenske kiše nisu bile izdašne, barem ne posvuda. Bilo je područja koja su rujanske kiše dobro natopile kao Ploče 260 mm, Dubrovnik 134 mm, Rab 131 mm ili Zadar 110 mm. Za razliku od ovih područja, napose srednja Dalmacija je žeđala, što pokazuju izmjerene količine oborine za rujan u Komiži 18 mm, Hvaru 20 mm, Lastovu 27 mm ili u Splitu 28 mm. Još žešće sušno razdoblje nastavilo se i u listopadu, ponegdje je mjesec bio bez i jedne kapi kiše, tek možda s nedostatnom kojom kapi rose, i to na cijelom jadranskom području, što se posebno osjetilo tamo gdje su rujanske kiše bile slabašne.
Napomenimo da u hladnom dijelu godine (od listopada do ožujka) na jadranskom području padne od 64 posto do 72 posto ukupne godišnje količine oborine. Ovo oborinsko šarenilo ostavilo je jednako šaren trag u maslinicima. Plodove koje je suša iscijedila i svela na smežuranu bobicu ponegdje su kiše napunile i uljepšale krošnje koje su se svijale pod teretom plodova.
Nažalost, gdje su kiše izostale, a nije bilo nikakvog navodnjavanja, plodovi su se pretvorili u mumificirane, tvrde neprepoznatljive koštice. Kakvo li će se ulje dobiti iz ovogodišnjih plodova maslina tek će se vidjeti. Jedino je sigurno, mnogi će zbog suhoće ploda imati visok randman (iskorištenje), a i izdaci za preradu prema masi donesenih plodova bit će znatno manji. Možda slaba, ali kakva takva utjeha.
Prema posljednjim proračunima sezonske prognoze vremena ni prosinac ne prijeti nekim dugotrajnijim zahladnjenjem. Ukupno gledajući cijeli mjesec očekuje se da će biti do 1 °C topliji od prosjeka gotovo na cijelom maslinarskom području. To pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature zraka od prosjeka tek će malo blaže biti izraženo na području Istre i Kvarnera. Što se tiče količine oborine čini se da bi ovaj mjesec mogao, i to u Dalmaciji, nadoknaditi kišnicu "izgubljenu" u proteklih jedanaest mjeseci.
Naime, predviđa se da će količina oborine u sjevernoj Dalmaciji biti veća od mjesečnog prosjeka za oko 20 mm (prosjek oko 95 mm), u srednjoj i dijelu južne Dalmacije veća i za 40 mm (prosjek oko 110-130 mm), a južno od Pelješca čak veća od prosjeka i za 60 mm (prosjek oko 80-130 mm). Na području Kvarnera (prosjek oko 100 mm) i Istre (prosjek oko 85 mm) očekuju se prosječne količine.
U kišovitom i relativno toplom prosincu očekivati je češće vrijeme po jugu, a to znači i češće prolaze ciklona duž Jadrana. U ciklonalnom "prometu" na Jadranu u ovo doba godine vjerojatne su i duboke ciklone koje će za sobom ostaviti ili olujnu, pa i orkansku buru, pogotovo na sjevernome Jadranu, ili u drugome slučaju na moru razornu pulentadu. Stoga zaštitite nasade i materijalna dobra i budite na oprezu.
Eto, obilnija kiša duž cijelog jadranskog područja prema sezonskim prognozama vremena očekuje se tek u prosincu.