Četvrtina privatnih donacija za političke stranke u Europskoj uniji ide krajnje desničarskim, krajnje ljevičarskim i populističkim pokretima koji tako podebljavaju budžete za nekoliko milijuna eura prije ključnih izbora za Europski parlament, piše Jutarnji.hr. Studijom je također utvrđeno kako nedostatak transparentnosti kod financiranja može povećati rizik od korupcije.
Uz ankete koje predviđaju veću potporu konzervativnim, euroskeptičnim i proruskim strankama, Guardian predvođen istraživačkom skupinom Follow the Money objavio je dosad najopsežniju analizu političkog financiranja u Europskoj uniji. Analizirani podaci prikupljeni su iz godišnjih izvješća više od 200 stranaka u 25 zemalja.
Čak 150 milijuna eura, odnosno četvrtina ukupnih privatnih donacija između 2019. i 2022. godine, otišlo je populističkim strankama i onima s najekstremnijim političkim stavovima. Krajnje desničarske skupine zaradile su više od 97 milijuna eura što je sedmina svih privatnih donacija.
Većina zemalja obvezuje stranke da prijave svoje ukupne prihode iz privatnih i javnih izvora, no pravila se uvelike razlikuju tako da je u nekim državama članicama financiranje i dalje obavijeno velom tajne. Tri četvrtine stranaka ne objavljuju nikakve ili objavljuju tek djelomične podatke o tom tko su pojedinci ili tvrtke koje stoje iza donacija.
Nedostatak transparentnosti postoji čak i kad stranke slijede pravila svoje zemlje. Unatoč tome, istraživanjem nisu pronađeni znakovi zloupotrebe, no ustanovljeno je da nedostatak transparentnosti može povećati rizik od korupcije.
Kad se uključe i drugi oblici financiranja na populističke stranke otpada petina ukupno prikupljenog novca između 2019. i 2022., što iznosi gotovo 500 milijuna eura. Krajnje desničarskim strankama od tog iznosa pripada 200 milijuna eura.
U Francuskoj postoje tri stranke na ekstremnim krajevima političkog spektra - Reconquête i Nacionalni skup Marine Le Pen na desnici i La France Insoumise na ljevici. U 2019. ove tri stranke uzele su samo 13% prikupljenog nejavnog novca, dok su u 2022. dosegle 38% kad se Emmanuel Macron suočio s Le Pen u drugom krugu predsjedničkih izbora.
U Latviji, za koju se očekuje da će sljedeći mjesec doživjeti nagli porast antieuropskih i populističkih zastupnika u Europskom parlamentu, nejavno financiranje tih stranaka poraslo je s 9% na 36% u samo četiri godine. Analiza je pokazala da stranke krajnje desnice, krajnje ljevice i populističke stranke privlače više od polovice nejavnih sredstava u Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Mađarskoj, Portugalu i Grčkoj.
Vladajuća mađarska stranka Fidesz, koja je na vlasti 14 godina, uzela je 55% cjelokupnog nejavnog novca u 2022. godini. Ankete pokazuju da su nacionalističke i krajnje desničarske stranke na putu da pobjede u Mađarskoj kao i osam drugih država EU - uključujući Austriju, Francusku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku.
U Poljskoj krajnje desna stranka Pravo i pravda, koja je bila vladajuća stranka do travnja ove godine, preuzela je 44% udjela u svim nejavnim sredstvima u 2022.
U Italiji su četiri populističke stranke, uključujući Braću Italije Giorgie Meloni i Ligu Mattea Salvinija – obje s desne strane političkog spektra – s Forza Italiom i Pokretom pet zvjezdica, osigurale 55% nejavnog financiranja 2022. pokazuju podaci.
U nekim zemljama stranke krajnje ljevice također imaju veliki udio. Grčke komunistička stranka uzima više od polovice nejavnih sredstva zemlje, dok je njen portugalski pandan Partido Comunista Portugues preko 50% ukupnog iznosa, javlja Jutarnji.hr.
Novac od države u većini zemalja je najvažniji oblik prihoda, dok nejavni novac predstavlja manje od četvrtine raspoloživih sredstava u Španjolskoj, Mađarskoj i Portugalu te samo oko 15% u Irskoj i Belgiji. U zemljama u kojima dominira privatni novac, državni su doprinosi svejedno značajni.