Među kandidatima za Hrvatsko stablo godine je i čempres Ruđera Boškovića iz Beterine u Mlinima, a predložio ga je župski književnik Vedran Mezei.
Oživjela taraca
- Namjera prijave za „Hrvatsko stablo godine“ bila je najviše u tome da se skrene pažnja na zapušteni povijesni lokalitet u Beterini, a manje na samo stablo koje je izniklo iz fasade ruševnog ljetnikovca. Tako je samom nominacijom glavna svrha već postignuta. U suradnji s Općinom Župa dubrovačka i TZ-om u protekle dvije godine na taraci ljetnikovca organizirani su kulturni događaji, što je pokazalo da čak i ovako zapušteno mjesto ima svoju čar te može biti privlačno za posjetitelje ako se na njemu osmisli prikladan sadržaj. Upravo ovdje održane su promocije hrvatskog i engleskog izdanja knjige „Treći ključ“ čija se radnja velikim dijelom odvija u Beterini, a od ovog ljeta započeo je i program „Šetnje kroz povijest Mlina“ gdje je ljetnikovac krajnje odredište samog događaja. Kroz „Povijesne šetnje“ gosti imaju prilike čuti detalje o Dubrovačkoj Republici i Župi dubrovačkoj s posebnim naglaskom na mjesta, događaje i povijesne ličnosti koji se spominju u knjizi. Također, postoji ideja da se ovaj lokalitet kroz terensku nastavu predstavi i učenicima osnovnih škola ako takve aktivnosti bude moguće organizirati.
Stablo u natječaju nosi naziv „čempres Ruđera Boškovića“ jer je naš proslavljeni znanstvenik kao dijete dolazio ovdje u posjet svom ujaku Ruđeru Betteri. Prema nekim izvorima Bošković je u Beterini boravio i za svog jedinog dužeg posjeta Dubrovniku od kako je iz njega otišao na školovanje u Rim, a pretpostavlja se da je upravo tada ovdje napisao i jedan znanstveni rad.
Snaga čempresa
- Ova prijava je sama po sebi oprečna jer je „čempres Ruđera Boškovića“ jedino stablo iz natječaja za kojeg bi mnogi odobrili njegovo uklanjanje, odnosno sječu, ukoliko bi to značilo obnovu ladanjskog zdanja starog više od pet stoljeća. Naravno, teško je očekivati da bi se obnova mogla dogoditi u skorije vrijeme, ali siguran sam da bi se u Župi našli volonteri koji bi zbog sječe ovog čempresa zasadili barem još deset takvih kako bi prirodi nadoknadili njezin gubitak.
Čempres svojim izgledom svakako nije najdojmljivije stablo među prijavljenim kandidatima, ali je posebno po nečemu drugom: svojim postojanjem jasno pokazuje snagu i moć prirode te nas podsjeća na vlastitu prolaznost. Pored toga, razotkriva i naš nemar prema kulturnoj baštini, barem kada je riječ o ovom povijesnom lokalitetu.
Za mene je „Boškovićevo“ stablo još po nečemu posebno. Naime, čempres je vezan za radnju romana „Treći ključ“ i spominje se u suvremenom dijelu priče gdje glavni likovi zahvaljujući njemu na posredan način otkrivaju svitak pergamenta pod nazivom „Charta Libertatis“, a upravo taj povijesni dokument predstavlja jednu od glavnih tema romana.
Koristim priliku pozvati čitatelje Dubrovačkog vjesnika da odvoje nekoliko sekundi i daju glas jednom od predloženih stabala, jer svako je od njih posebno na svoj način, a glasati možete OVDJE, poručio je Mezei.
Donosimo i video čiji je autor Luka Rašica.