U predloženoj trasi buduće ceste Dubrovnik – Zračna luka čija se studija utjecaja na okoliš nalazi u javnoj raspravi potpuno je zaboravljeno župsko selo Klokurići poviše Mlina i njegov izvor pitke vode Klanjevica!
Klanjevica, izvor preko kojega izravno prolazi planirana trasa ceste je kao i svi izvori pitke vode u Europskoj uniji zaštićen direktivnom EU o vodama, jedini je izvor vode za selo koje nema vodovoda i sada će biti uništeno! To je samo dio primjedbi i razloga zbog čega dubrovački odvjetnik Dubravko Arapović u prigovoru upućenom tijekom javne rasprave, traži da se trasa ceste izmjesti uz sam rub granice s BiH.
Čitav je niz prigovora koji se navode samo u ovom dopisu upućenom za javnu raspravu Studije o utjecaju na okoliš ceste Dubrovnik-Zračna luka. Planiranu trasu kroz Rijeku dubrovačku već su odbili mještani Komolca peticijom, a i za druge dijelove kojima je planirana trasa u javnosti se nižu prigovori i iz Župe i iz Konavala. Zaštita izvora pitke vode u ovoj su studiji glavni razlozi dosadašnjih primjedbi, gdje se i u slučaju izvora Klanjevica podvlači kako direktiva o vodama svim državama članicama nameće okvir za zaštitu kopnenih površinskih voda, prijelaznih voda, obalnih voda i podzemnih voda. Njome se želi spriječiti i smanjiti onečišćenje, promicati održivu uporabu vode, zaštititi i poboljšati vodni okoliš te ublažiti učinke poplava i suša. Također, ovaj izvor vode, kao i svi ostali izvori vode koji se nalaze na planiranoj brzoj cesti i pristupnim cestama, spada pod Plan zaštite europskih vodnih resursa, dugoročnu strategiju koju je Komisija usvojila 2012. čiji je cilj zajamčiti dovoljnu količinu kvalitetne vode na raspolaganju za sve legitimne uporabe građanima Europske Unije, ističe u prigovoru Arapović.
Pita i zašto nije napravljena varijanta koridora s tunelom kroz cijelu Župu Dubrovačku zbog specifičnosti terena,odnosno najužeg teritorija Republike Hrvatske? Niti studija o utjecaju varijante proboja tunela? Niti je napravljan utjecaj oborinskih voda kod stogodišnjih kiša?
Pravo na čist okoliš je jedno od elementarnih ljudskih prava tako da stanovništvo područja kroz koje prolazi ova brza cesta ima pravo na sudjelovanje u svakom vidu rasprave, ističe, naročito imajući na umu okolnost da sama cesta i zahvati vezani uz izgradnju brze ceste prolaze na desetke metara od naselja, poljoprivrednih zemljišta i raznih gospodarskih aktivnosti svih stanovnika zahvaćenog područja. Građani i stanovnici gube na prilici ispuniti osnovna ljudska prava ovom nerazumno projektiranom trasom ceste, navodi u prigovoru Arapović.
Prema ovoj studiji, brza cesta i pristupne prolaze preko ili u neposrednoj blizini arheoloških zona, te u neposrednoj blizini (ponekad do par desetaka metara) evidentiranih i zaštićenih kulturnih dobara (ljetnikovci, crkve, groblja) što uzrokuje trajnu devastaciju njihovog kulturnog konteksta i ambijenta. U studiji nisu navedeni rizici opasnosti od poplava i rizik od poplava, kao ni karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava, u studiji nisu navedene direktne prijetnje koje cesta ima na bioraznolikost, nije naveden negativni socioekonomski efekt na lokalnoj razini posebice u smislu glavnih gospodarskih grana kao što su poljoprivreda, turizam, malo i sitno poduzetništvo i obrtništvo uslijed izrade planiranog zahvata. Očekivani negativni utjecaji na tlo i poljoprivredno zemljište također nisu navedeni, vezani uz pripremu i izgradnju planirane ceste, od kojih su najznačajniji trajna prenamjena tla. Studija ne navodi veće površine pod vinogradima i maslinicima koje tvore specifičnu sliku južnodalmatinskog krajolika te se zaštićuju i kao djelatnosti i kao slika krajolika, koje je potrebno dodatno zaštititi, kao što je i navedeno u Prostornom planu Dubrovačko neretvanske županije i Prostornim planovima uređenja Gradova i Općina.
U studiji je navedeno kako je područje planiranog zahvata područje erozije tla, no jedine mjere sprječavanja erozije su planirane samo nakon završetka faze izgradnje. Prilikom procjene rizika nisu uzeti u obzir čimbenici tla (propusnost tla za vodu, struktura tla i dr.), klima, zastupljenost bujičnih tokova, pokrov zemljišta, način korištenja zemljišta, nagib terena, kao ni digitalno modeliranje u QGIS programu.
Budući da izgradnja cesta ima značajne negativne ekološke posljedice apsolutno je nevjerojatno kako je u studiji napisano kako se „ukupni utjecaj zahvata na klimatske promjene procjenjuje kao pozitivan“.
Navedena studija negira naputke Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije te izgradnjom planiranog zahvata u prostoru kulturno/kultiviranih krajobraza prijeti ozbiljno narušiti agrarnom prostoru ruralnih naselja na način da ta izgradnja trajno mijenja postojeće gospodarske i tradicionalne osobitosti šireg prostora trasirana tla namijenjena poljoprivrednim kulturama zastupljena u Postrani ispod niza sela do polja, rijetko, za krajobraz jedinstveno Župsko polje, naselja u Postranju, (Martinovići, Makoše, Buići, Petrača, Krstac, Klokurići) koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim površinama, čine jedinstveni kultivirani krajobraz u pejzažu Župe dubrovačke.