Znanstvenici Instituta za more i priobalje (Sveučilište u Dubrovniku) i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, doktori znanosti Nenad Jasprica (biolog), Vinicije Lupis (povjesničar i povjesničar umjetnosti) i Katija Dolina (biolog), objavili su rezultate interdisciplinarnog istraživanja baroknih umjetnina na poluotoku Pelješcu.
Naime, deset godina trajalo je istraživanje kojima je cilj bio analizirati biljke na baroknoj sakralnoj umjetnosti na poluotoku Pelješcu, utvrditi odnos između lokalne samonikle flore i biljaka prepoznatljivih na umjetničkim djelima te doznati više o odnosu čovjeka i okoliša u tom razdoblju.
Za početak je bilo potrebno evidentirati barokne umjetnine (slike, oltarne slike, predoltarnike, i dr.) na poluotoku, a zatim odrediti kriterije za odabir umjetnina koje će biti obrađene i prikazane u radu. Nakon toga je slijedila detaljna botanička analiza biljaka. Umjetnine su iz Kućišta, Podgorja, Orebića, Trpnja, Janjine, Žuljane i Putnikovića. Najčešće biljke su bijeli ljiljan, akant, krizanteme, ruže, i dr. Autori zaključuju da su biljke odabrane zbog dekorativnosti (slikovitosti) i estetike, kao i zbog njihovog simboličkog značenja.
Jedinstvenost te vrste istraživanja jest u tomu što je provedeno po prvi put u Hrvatskoj te, uopće, na istočnoj obali Jadrana i u jugoistočnom dijelu Europe. Interdisciplinarnim pristupom postignut je znatan pomak u poimanju kulturne baštine dubrovačkog kraja, upisavši ga na do sada potpuno nepoznato područje etnobotanike. Rezultati su objavljeni u svjetski najprestižnijem (čimbenik odjeka 4.658, razvrstan u najveći kvartil Q1) botaničkom časopisu Plants (Basel).
Znanstveni rad Botanical Analysis of the Baroque Art on the Eastern Adriatic Coast, South Croatia možete pročitati OVDJE.