Ovakvu zavrzlamu ne bi smislio ni Miljenko Smoje u 'Našem malom mistu': Sve je počelo pismom pelješko-korčulanskog iseljenika u Škotsku, uzbunilo duhove u turistički najuspješnijem mjestu tijekom pandemije te vjerojatno dodatno zategnulo odnose među fetivim i doseljenim mještanima Vignja, prelijepom mjestašcu na Pelješcu.
Naime, mještanin Mladen Grbin požalio nam se na stanje u Vignju gdje je suvlasnik nekretnina. Grbin je, kako kaže, ogorčen neučinkovitošću državnih institucija, u prvom redu Općine Orebić, koja ništa ne poduzima kako bi se spriječila devastacija javnog, ali i privatnog dobra. Uzalud je pisanje, obraćanje, pa i prijave na razne nadležne službe, ukratko 'divlji su istjerali pitome', iščitava se iz njegovih redova, koje ćemo citirati u nastavku.
'Bez poštivanja zakona'
U dopisu naslovljenom s 'prijava protupravnih radnji', Mladen Grbin iznosi kako na svoj dopis načelniku Općine Orebić Tomislavu Ančiću nije dobio odgovor, pa mu je pisao ponovo jer je 'Viganj postao neka vrsta divljeg zapada'.
– U Vignju se događaju protupravne radnje, u jednom dijelu na terenu i u nadležnosti Općine Orebić, bez reakcije od strane nadležnih – piše Grbin, pa proziva izvjesnog Mirka Čančara 'koji je na lokaciji u Vignju urušio dio općinskog puta na prilazu čestice zemlje 134 te 132 k.o. Viganj, tijekom protupravne obnove na čestici zemlje 130 k.o Viganj'.
– Čestica zemlje 130 u nominalnom je vlasništvu njegove sestre, da bi po završetku građevinskih radova istu nekretnnu odmah prodao gđi. Staudenmaier iz Njemačke. Mirko Čančar je porezni dužnik u značajnom iznosu, a njegovi građevinski pothvati su simptomatični izbjegavanju/utaji poreza. Ovakove radnje urušavaju povjerenje građana u naš sustav, a osobito ako se naše javne službe oglušuju na ovakve pojave – ističe Grbin u svom pismu. – Tijekom građevinskih radova nije izvješena tabla s pojedinostima projekta, a radovi su djelomično vršeni stranom radnom snagom bez dozvole. Slično ovome, njegov sin Zoran je uzurpirao dio javnog seoskog puta u zaseoku Čikatića selo u Vignju. Isti je probio kolni pristup do svojih nekretnina preko tuđe zemlje, a sve bez potrebitih dozvola ili privole vlasnika i posjednika istih. Izvodi i građevinske radove za g. Staudenmaier na lokaciji Podac u Vignju bez dozvola i bez table o projektu. Iako je upućena prijava državnom građevinskom inspektoratu, do sada, po mojem saznanju, inspektor nije izašao na teren – piše Grbin, te nastavlja – Iako u jednom dijelu protupravne radnje nisu u nadležnosti Općine Orebić, sve se događa na lokalnoj razini. Navedeno je samo jedan dio radnji bez poštivanja zakona, običaja i prednika u višestoljetnoj izgradnji tradicije našeg područja. U nedostatku aktivnosti javnih službi te političke volje, devastacija se nastavlja u fizičkom i moralnom smislu gdje se gubi naša osebujnost te jedinstvenost koja stvara i potvrđuje naš identitet – zaključuje Grbin, koji je isti dopis poslao i županu.
Nijemac uhvaćen u nelegalnoj gradnji
I drugi mještani Vignja potvrđuju njegovu priču. Protiv mlađeg Čančara 2017. podnesena je i kaznena prijava Državnom odvjetništvu, koje je podiglo optužnicu, ali do danas nije rezultirala presudom. Razgovarali smo s nekoliko starosjedioca, također ogorčenih neučinkovitošću institucija koje su, kako kažu, plaćene kako bi uvele red, ali uporno 'žmire' na probleme koji nisu mali. Podsjećaju na slučaj iz 2016., kada je Nijemac Bernd Receveur, umirovljenik iz Hamburga, na dubrovačkom Općinskom sudu kažnjen s devet mjeseci zatvora zbog protupravne izgradnje u Vignju na priobalnom području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Zbog poodmakle životne dobi i dotadašnje neosuđivanosti, kazna zatvora zamijenjena je uvjetnom, uz rok kušnje od dvije godine. Iako dolaze iz uređenih europskih zemalja, neki investitori brzo poprime odlike 'balkanskog načina poslovanja', kažu naši sugovornici, a takvih je slučajeva sve više i sve su drskiji jer ih očito nema tko zaustaviti. Kad sami žele nešto obnoviti u svom dvorištu, treba im 'tona papira', a oko njih se radi što tko hoće, žale nam se.
Sela su trebala zaštitu
- Viganj ima zaseoke ispod brda, stare par stotina godina, gore su se naši preci skrivali od gusara. Te su kuće u skupinama, različite veličine. Ovo pomorsko mjesto bogate kulture doživjelo je puno grubih situacija u povijesti, a u ovoj skorijoj povijesti dogodio se potres 1963. koji je porušio mnoge od tih kuća. Tada su se ljudi počeli seliti bliže moru te je nastao Viganj uz more – pojašnjavaju nam Vignjani. – Turizam je ovdje uvijek bio jako cijenjen, a odlično se radilo i usred pandemije jer smo specifični.
- Poslije potresa dosta je kuća kupljeno od Beograđana, koji su ih obnovili, ali ne i devastirali. Nakon tragičnog požara 1998. u kojem su prilično izgorjele i te kuće, stavljene su na prodaju, a mahom su novi vlasnici postali Englezi. Obnavljali su kuće bez ikakvih papira, a radili su ih lokalni majstori, bez dozvola. I neki od nas tamo imaju kuće. Ministarstvo kulture davalo nam je sugestije kako ih obnoviti, a tom su prilikom istaknuli i da selo nije pod njihovom zaštitom. Rekli su da su ta sela pod općinskom zaštitom, a imamo i karte gdje se vidi da to piše. No, ta zaštita zapravo ništa ne znači, osim moralno. Nestajale su cijele fasade, štokovi i kamen s obalina. To se radi po noći, dovezu kamion i pokupe što mogu. Kuće su gore rađene od klesanih kamenih blokova, imale su svoj arhitektonski sklad.
Danas ih je samo nekoliko koje nisu prodane od originalnih vlasnika. Ako ćemo pravo, ta su sela morala biti zaštićena, jer su te kamene kuće stare preko 200 godina. No, ako je selo pod zaštitom, za njega odgovara Ministarstvo kulture, ali to košta. I tako su Englezi radili što su htjeli. Kuće su iznajmljivali, plaćaju li poreze, ne znamo, lokalne žene im čiste i svi šute – kažu naši sugovornici. – Na jednom je mjestu u javnom putu čak napravljena i septička jama, da bi komunalni redar rekao da on nije ništa vidio, da je sve poravnano i da se radi o čestici koja je privatna, a ne javni put!– kažu naši sugovornici, od kojih su neki, kako kažu, imali problema s obitelji Čančar, koji su u Viganj doselili iza Domovinskog rata, ali najteže im je što Općina ni druge institucije ništa ne poduzimaju, a morale bi. Kamen još redovno nestaje, ugrađuje se u tuđe kuće, ali nikoga da tome stane u kraj, iako su počinitelji čak i zaticani na djelu i prijavljivani policiji, govore.
Obnovio put s Nijemcem koji je poslije - osuđen
- Netko je čak izvadio kamen iz starog puta zvanog Granica, a koji je bio motiv jedne slike poznatog slikara Ljuba Babića. Kasnije je popločana s pločama kao u Benkovcu – zgroženi su mještani. – Općina to, naravno, ništa nije vidjela...
Nazvali smo i prozvanog Zorana Čančara, koji je detaljno iznio svoju stranu priče:
- Taj gospodin Grbin ima problema s cijelim mjestom. Koga god pitate u Vignju, on je uvijek imao neke kontra stvari, ne želi surađivati... U suvlasništvu je nekog dijela i nema šanse ni da bi iznajmio ni prodao, jako je konfliktna osoba. Koga god pitate o njemu, neće Vam reći ništa dobro. Ja nikakav put nisam urušio... Ne mogu se sjetit... – rekao je Zoran Čančar, pa smo ga podsjetili na urušavanje puta koje je navodno počinio njegov otac Mirko. – Sad sam se sjetio. To je put između dvije čestice, to je javni put koji nisam ja urušio, nego je iskopano da bi tim putem prošla struja i telefon. Došao je komunalni redar Tonči Čulina i rekao izvođačima od Telecoma da mogu kroz taj put proći s kabelom od telefona, a poslije je Elektrojug prošao s kabelom od struje istim putem. On piše nekakve ludosti!
Na pitanje što je s javnim seoskim putem u Čikatića selu, Čančar je rekao: - Postoji javni put u Čikatića selu koji sam ja uz pomoć Nijemca Bernda Receveura i tih stranaca koji su kupili te kuće obnovio prije pet godina, a Općina mi je dala materijal – rekao je Zoran Čančar. Podsjetimo, spomenuti Nijemac kažnjen je prije pet godina kaznom zatvora od devet mjeseci zbog nelegalne gradnje, koja mu je zbog poodmakle dobi preinačena u uvjetnu.
Zoran Čančar ponovio je da mu je za radove 'Općina dala materijal za obnovu', a da je on 'našao stari kamen da bi izgledalo kao da je to stari put jer je to staro selo'. – Općina je dala sve ostalo, cimenat, željezo, žalo, oni su sve dali, a ja sam prije 7-8 godina obnovio taj put – naglasio je. Pitali smo i za prijave protiv njega...
Navukli 60 centimetara
– To se može provjeriti na Općinskom sudu u Dubrovniku, trenutno sam u procesu sa Matkom Žuvela za jedan kamen od 60 centimetara. Znači, taj mještanin me optužio da sam mu ja ukrao nekakav kamen, a ja sam radio na kući od Engleza blizu njegove kuće i tko zna tko mu je i kad ukrao taj kamen. To je kamen od 60 centimetara dužine i sad i sutkinja i odvjetništvo pokušavaju da navuku tih 60 centimetara na dvije tisuće kuna, da bi se mene kazneno gonilo! Ali neće to uspjeti. Čak su govorili da će taj kamen vještačiti neki vještaci iz zaštite spomenika, a oni su im rekli da ih ne zovu za to. Pa su zvali privatnika, a mi smo rekli da nećemo privatnika jer tako to onda svatko može procijeniti – rekao je Čančar, pa se vratio na početak priče. - Ma samo pitajte na sudu u koliko je već procesa taj Mladen Grbin, kao što je mene sad tužio, i samo šalje neka pisma na institucije, policije, općine i sve mu se to odbije. Nikad nikog nije dobio na sudu, njemu je u interesu samo da nekoga, tko nešto radi, opstruira. Dobio je neko nasljedstvo, jako voli Viganj, a cijeli život živi u Škotskoj. Gdje god prođeš preko njegovog, ide ti neka tužba. Ja nikad nisam devastirao nikakav put – zaključio je Zoran Čančar.
