Lovište ‘Sveti Ilija Orebić‘ na području Dubrovačko neretvanske županije prostorno je smješteno iznad Orebića i omiljeno je lovcima na muflone, glavnu divljač na ovom prostoru.
DOLAZE LOVCI IZ CIJELOG SVIJETA
Populacija je u punom kapacitetu i stabilna, a lov je dozvoljen na muška grla tijekom cijele godine, kaže nam dipl.ing.šum. Boris Šabić, rukovoditelj odjela lovstva u upravi Hrvatskih šuma, podružnica Split koja pokriva područje Dalmacije, tj. 4 županije i u svakoj županiji po jedno lovište.
- Lovište na Svetom Iliji proteže se na 3600 hektara te je vrhunsko lovište i stanište muflonske divljači otvorenog tipa. Hrvatske šume njime gospodare od 1995. godine i posvećuju mu osobitu pažnju. Muflona ima 130 u matičnom fondu, koliko stanište, po struci, može podnijeti. Populacija je stabilna i lovom je kontroliramo - istaknuo je Šabić.
- Lov na muflona je jedan od najzahtjevnijih i najatraktivnijih. Nama dolaze lovci iz cijelog svijeta baš radi muflona koji obitava na području Mediterana, a Pelješac je, uz Biokovo, jedno od najljepših lovišta za lov muflonske divljači - naglasio je Šabić, te odgovorio i na pitanje kako se lovci slažu s planinarima:
- Nema uopće razgovora da bi te dvije aktivnosti došle u sukob, jedino ako nema razumijevanja. Što se tiče lovaca, to su ljudi koji koriste puške i treba maksimalno obratiti pažnju prilikom korištenja na sigurnost ljudi i okoline, koja je uvijek u prvom planu. U našim lovištima to je pravilo broj jedan. Što se tiče planinara, naravno da su i oni na istom području isprepleteni s lovcima, ali svi znaju svoje rute. Planinari bi se trebali pridržavati označenih planinarskih staza i voditi se planinarskim pravilima i običajima. Svima nam je sigurnost na prvom mjestu. Nijedan hitac iz lovačke puške u našim lovištima nije ispaljen ako uz lovca nije lovni pratitelj koji ga je odobrio. Lovac nikad ne ide sam, to je takva vrsta lova. Ako se svatko pridržava pravila, ne bi trebalo doći do problema, a do sada ih nije ni bilo. Osim toga, kada imamo lov, tada je to i propisno označeno na ulazima u lovište - istaknuo je naš sugovornik.
HELIKOPTERI I LAKOMISLENI TURISTI
Što se tiče gradnje puteva na Svetom Iliji, Šabić ističe da se devedesetih godina dogodio veliki šumski požar koji je za posljedicu imao dva tragična smrtna slučaja u naselju ispod Ilije, poslije čega je probijen protupožarni put kako bi se takvi požari spriječili u budućnosti, a ujedno je lovište postalo pristupačnije. Druge vrste puteva, o kojima smo pisali kao mogućima u cilju apartmanizacije vrha planine iznad Orebića, nisu njihova domena, naglasio je.
Prije su im probleme stvarali česti preleti helikoptera koji su tražili lakomislene turiste na Iliji, bez planinarskog iskustva, opreme, a ponekad i u japankama i bez vode.
- Pohvalio bih Turističku zajednicu Orebića jer su educirali ljude koji idu na Svetog Iliju, postavivši table s jasnim upozorenjima, da ne idu neadekvatno obučeni, bez vode i da ne napuštaju označene planinarske staze. Prošle godine nije bilo nijednog takvog slučaja, a nama se to odmah pozitivno odrazilo na divljač. Naime, nitko ne misli koji su to problemi i što se događa s prirodom kad netko neodgovoran ode u planinu, pa HGSS helikopterom danima prelijeće isto mjesto i rastjera svu divljač na Svetom Iliji koji je srce Pelješca - ističe Boris Šabić. - Imali smo prije ogromnu štetu u prirodi koju nitko ne vidi. Glavni neprijatelj muflonima i divokozama je orao, i njih helikopter podsjeća na njega, uz samu buku koja je nesnošljiva, pa je rastjerivanjem divljači u lovištu napravljena ogromna šteta. Lani se nitko nije izgubio u Iliji pa smo imali izvanrednu lovnu sezonu - dodaje naš sugovornik. Vratio se mir u lovište, a mi smo stvorili sve uvjete da se divljač zadržava u svom staništu. Imamo sedam pojilišta kapaciteta preko 10.000 litara koja se kontinuirano nadopunjuju, a to je posebno važno tijekom ljetnih mjeseci u našem području. U lovištu imamo 5 čeka, 6 automatskih hranilišta koje kontrolira lovočuvarska služba - naglasio je Šabić.
SNIMILA JE LOVAČKA KAMERA
Osim muflona, na Svetom Iliji živi i druga divljač - divlje svinje, zečevi, jarebice, šljuke, čagljevi koji se čak spuštaju u naseljena mjesta, što dobro znaju u Trpnju, ali i u Hrvatskim šumama:
- Čagljevi su prisutni na cijelom Pelješcu. I nama rade probleme, ali radimo na tome da ih držimo u podnošljivom broju, da nam ne prave štete, prvenstveno na muflonskom pomlatku. Lovački savez Dubrovačko-neretvanske županije trebao bi se pozabaviti s tim da se njihova populacija smanji jer svi znamo kakve su to scene bile na odlagalištu u Trpnju. Kad bi dolazio smetlarski kamion, iza njega bi trčali čagljevi kao mačke za ribarima. Sad je to sanirano, ali populacija je ostala i raširila se na sve strane.
I sad šeću po Trpnju u pola bijela dana, o čemu je Dubrovački vjesnik pisao nedavno, uz snimku čaglja koji bez straha prolazi ispred kuća.
Na pitanje ima li vukova na Svetom Iliji, Boris Šabić rekao je da ga njihove kamere nisu zabilježile, iako je, kako kaže, ‘čitao sve i svašta‘, ali napominje da je u prirodi sve moguće jer se priroda, kao i klima, brzo mijenjaju, čemu smo svjedoci.
- Čitao sam da su vuk i ris na Pelješcu, slušao jednog ozbiljnog čovjeka kad je opisivao susret s risom, ali mi ga dosad nismo registrirali u našem lovištu, ni risa ni vuka. Naše lovačke kamere pokrivaju cijelo lovište i registriraju sve aktivnosti. Spominjani medvjed na Pelješcu u našem području nije zabilježen, ali jest divlja mačka koju je jako teško vidjeti jer se ne izlaže pogledu. Imamo je zabilježenu na kameri - rekao je Boris Šabić, te apelirao na posjetitelje Sv. Ilije da uživaju u njegovoj ljepoti, ali za sobom ne ostavljaju ništa osim svojih tragova cipela.
- Mi iz Hrvatskih šuma ćemo se kao i do sada nastaviti brinuti za prosperitet muflonske populacije po kojoj je Sv. Ilija poznat u svijetu, na zadovoljstvo svih nas. Svi domaći i strani lovci koji su zainteresirani za lov u lovištu XIX „Sv.Ilija Orebić“ mogu to ostvariti javljanjem Hrvatskim šumama - rekao je na kraju.