StoryEditorOCM
NeretvaLovci Oprez

Za pucanje olovnom sačmom u močvari kazna do dvije tisuće EUR-a

Piše Stanislav Soldo
23. veljače 2023. - 12:41

Korištenje pa čak i samo nošenje streljiva s olovnom sačmom u močvarnim staništima i 100 metara oko njih protuzakonito je i novčano kažnjivo u svih 27 zemalja Europske Unije (EU) kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu. U Hrvatskoj je korištenje olovne sačme zabranjeno već deset godina, ali zabrana se nije poštivala jer nisu bile propisane kazne.

Kazne u Hrvatskoj propisuje Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije. Novčanom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura (od 50.000,00 do 100.000,00 kuna) kaznit će se lovoovlaštenik. Novčanom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura (od 10.000,00 do 15.000,00 kuna) kaznit će se i odgovorna osoba kod lovoovlaštenika (najčešće je to predsjednik lovačkog društva) i sam počinitelj (lovac koji krši zabranu). Nadzor će obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

image
HANZA MEDIA

Prestanak korištenja olovne sačme, prema procjeni, spasit će život čak milijun ptica močvarica koje svake godine umiru od trovanja olovom. Okončat će se kontinuirano trovanje močvarnih staništa i divljih životinja koje o njima ovise. Zabranom će se smanjiti i sekundarna trovanja grabljivica i strvinara, vrsta ptica koje se redovito truju jedenjem plijena kontaminiranog olovnom sačmom.

Procjenjuje se da se močvare u Europi godišnje zagađuju s 4.000 do 5.000 tona olovne sačme. Olovna sačma posebno je problematična za ptice močvarice koje gutaju zrna sačme (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima. Olovo iz sačme predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divljači. Olovo negativno utječe na gotovo svaki organski sustav, a simptomi trovanja su nezamjetni, dok već male količine imaju negativan učinak na zdravlje.

Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u općoj uporabi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom.

image

Ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita)

Gipsy već duže vrijeme obitava u neretvanskim močvarama

HANZA MEDIA

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije upravlja s jednim od pet Ramsarskih područja u Hrvatskoj, Deltom rijeke Neretve, gdje se kontinuirano, u suradnji s Policijskom upravom dubrovačko-neretvanskom, Državnim inspektoratom i Udrugom Biom provode nadzori u borbi protiv krivolova. Također, područje doline rijeke Neretve prepoznato je na međunarodnoj razini kao dio ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve značajno za očuvanje stanišnih tipova i vrsta (HR5000031) te područje očuvanja značajno za ptice (HR1000031) koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.

Za potrebe zabrane koristit će se definicija močvarnih područja koja se upotrebljava u Konvenciji o močvarnim područjima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija) jer je ta definicija sveobuhvatna i obuhvaća sve vrste močvarnih područja: morsko-obalne močvare (obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), ušća rijeka (područja riječnih delta, plimne močvare), vlažna staništa uz jezera, rijeke i potoke, močvare (vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i cretovi) te antropogenske močvare (rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici). Korištenje i posjedovanje olovne sačme u jednom od mavadenih močvarnim staništima strogo će se kažnjavati-priopćeno je iz Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

image
HANZA MEDIA
06. studeni 2024 09:33