Dolina Neretve, nekada prozvana hrvatskom Kalifornijom, uskoro bi mogla postati beživotna slana pustinja. Naime, zbog prodora slane vode u podzemne vodotokove suše se pojedine sorte mandarina, a zaslanjenje tla smanjuje obradive poljoprivredne površine namijenjene intenzivnoj sadnji povrtlarskih kultura, piše Slobodna Dalmacija.
Zaslanjenju doline Neretve nedvojbeno pridonose i "Gornji horizonti", koji smanjuju dotok slatke vode od Metkovića do Ušća, a dogovori vlasti Republike Srpske i Kineza oko izgradnje hidroelektrane Dabar korak su k crnom scenariju za neretvansku dolinu.
Ugrožene i školjke
Vlada Republike Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala ugovor s Kinezima o financiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, snage 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije, čija je vrijednost 190 milijuna dolara. Hidroelektranu će, prema tom dogovoru, graditi kineska kompanija "China Energy Gezhouba Group", a kreditirat će je kineska državna banka Eskim, na osnovi jamstava Republike Srpske.
Podsjetimo, projektom hidroenergetskoga korištenja voda "Gornji horizonti" predviđena je izgradnja triju hidroelektrana – Dabar, Nevesinje i Bileća. Riječ je o projektu koji je izazvao veliku zabrinutost u Hrvatskoj, poglavito u dolini Neretve, jer se strahuje da će preusmjeravanje slatke vode uništiti neretvansko ušće i kompletan donji tok.
Ekolozi i ljubitelji prirode s obiju strana granice slažu se kako će hidroelektrana Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak ljudi na ovim prostorima.
Uz neretvanske poljoprivrednike, "Gornji horizonti" ugrožavaju i malostonske školjkare. Naime, zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev remeti se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula.
Osim što su ugroženi poljoprivredna proizvodnja i školjkarstvo, bez pitke vode moglo bi ostati više od 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije, jer zbog niskog vodostaja Neretve, poglavito u ljetnim mjesecima, presušuju brojna krška vrela i izvori koji su povezani sa izvorom u Prudu, s kojega se napaja Regionalni vodovod Neretva- Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet.
Prodor mora
Upravo je hidroelektrana Dabar najveći elektroenergetski projekt Republike Srpske, koja je prošlo ljeto objavila i međunarodni javni poziv za financiranje te hidroelektrane, čija je vrijednost veća od milijardu kuna, a koja bi mogla puno koštati neretvansku dolinu. Projekt predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, zbog čega rijeka Neretva ostaje bez vode.
Da je Neretva zaslanjena, potvrđuju i ribari koji sve češće čak i uzvodno od Metkovića love lignje, meduze i iverke, organizme koji žive isključivo u morskoj vodi, a klin slane vode dopire uzvodno čak do Počitelja.
Uzaludni su dosadašnji apeli ekologa da je na djelu namjerno i planirano skretanje voda iz njihova prirodnog toka, da će gradnjom brana neretvanska dolina postati potpuno slana, Hutovo blato će nestati, Čapljina i Metković će ostati u središtu slane pustinje, a bit će uništen i Malostonski zaljev.
Ono čega se ekolozi najviše pribojavaju događa se: presušuju krška vrela, a neka su zasoljena, poput izvorišta u Doljanima, s kojega se pitkom vodom napaja grad Metković, a prije dvije godine u zimskom razdoblju presušilo je i Jablaničko jezero.
Posljedica je to preusmjeravanja vode iz rijeke Neretve u slijev Trebišnjice, kako bi mogle raditi i struju proizvoditi tri hidroelektrane u istočnoj Hercegovini, u sklopu famoznog projekta "Gornji horizonti".
Nedostatak vode u Neretvi nužno povlači problem zaslanjenja tla, s čime se Neretvani godinama bore, a što bi u konačnici pitomu i plodnu dolinu moglo pretvoriti u slanu pustinju. To je ipak najcrnji scenarij, koji se ne bi trebao dogoditi, ali sudeći po napredovanju projekta "Gornji horizonti", koji "krade" vodu iz Neretve za proizvodnju struje, potpuno se remeti podzemni vodni režim pa je, osim zaslanjenja tla, ugrožena i vodoopskrba pitkom vodom ne samo doline Neretve, nego i Dubrovnika, jer je i izvorište rijeke Omble dio sustava krških vrela.
Stari projekt
Riječ je o projektu iz prošlog stoljeća, starom pedesetak godina, kojim se planira korištenje hidroenergetskih potencijala Trebišnjice i Neretve, a koji se, po najnovijem teritorijalnom ustroju, danas nalazi na području Republike Srpske. Za njegovu realizaciju rijeci Neretvi i pritokama treba godišnje oduzeti šest milijardi prostornih metara vode i preusmjeriti ih tunelima u Bilećko jezero, dakle u slijev Trebišnjice. Sve to za posljedicu ima smanjenje vode u Neretvi, ali i na brojnim izvorima.
Kada bi se Neretvi oduzelo tih šest milijardi kubika vode, bio bi to kraj poljoprivredne proizvodnje u dolini Neretve i školjkarstva u Malostonskom zaljevu.
Zanimljivo je podsjetiti da je upravo Most na krilima ugroze od projekta "Gornji horizonti" krenuo u svoje političko djelovanje. No, nažalost, kada su dobili mandate u Saboru i izvršnoj vlasti, nisu se previše iskazali po ovoj temi, premda su u dvije vlade držali resor zaštite okoliša, koji je vodio tadašnji ministar Slaven Dobrović.
U tom razdoblju nisu se previše spominjali "Gornji horizonti" niti su se povlačili konkretni potezi kako bi se zaustavila za dolinu Neretve štetna izgradnja hidroelektrana. Tek su povremeno podizali svoj glas, jednako kako je to ovaj put zastupničkim pitanjem ministrima Ćoriću i Grliću Radmanu učinio saborski zastupnik Mosta Nikola Gromoja.
Ostaje nam vidjeti kako će se hrvatska vlast postaviti prema HE Dabar, koja, već je svima jasno, dugoročno ugrožava dolinu Neretve, koja bi od pitome i plodne doline mogla postati slana pustinja.