StoryEditorOCM
NeretvaAgrarna reforma |

Što izmijene Zakona o poljoprivrednom zemljištu donose OPG-ovima, mladim poljoprivrednicima i dosadašnjim posjednicima državnih parcela

Piše Stanislav Soldo
16. listopada 2021. - 08:50

Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu koji je u saborskoj proceduri donosi čitav niz novina u raspolaganju državnim parcelama na terenu. Poljoprivredni stručnjaci posebno pozdravljaju odluku da se državno poljoprivredno zemljište daje u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina, ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganjima koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika.

- Zakon o poljoprivrednom zemljištu je jedan od najznačajnijih zakona koji je temelj za rješavanja brojnih strukturnih dugogodišnjih problema hrvatske poljoprivrede. Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta nužno je za razvoj produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, koja može konkurirati razvijenoj proizvodnji u EU. Hrvatska je zemlja malih i rascjepkanih poljoprivrednih posjeda kod kojih je otežano poboljšanje ekonomike korištenja zemljišta. Prosječna veličina poljoprivrednog posjeda je mala, iako je zadnjih godina došlo da rasta, pojašnjavaju u konzultantskoj tvrtci SMARTER.

Hrvatska u ovom trenutku raspolaže sa 1.563.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Procjenjuje se da je državnog zemljišta gotovo 740.000 ha, a slobodnog državnog zemljišta za raspolaganje oko 400.000 ha. Prije ulaska u EU prosječna veličina posjeda bila je oko 5,6 ha, a zadnjih godina ona narasla na 11,6 ha. No poljoprivredni posjedi su i dalje znatno manji nego što je u drugim zemljama EU, gdje je prosjek 16,6 ha, dok većina razvijenih zemljama ima prosječne posjede iznad 50 ha. Hrvatska ne može slijediti nužnost smanjenja troškova po jedinici proizvoda, tako da su domaći proizvodi u proizvodnji relativno skuplji u odnosu na svjetske cijene. Upravo zbog toga hrvatska poljoprivreda nije konkurentna na zahtjevnom EU tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Stručnjaci Ssmartera ocjenjuje da je dobro što su izmijenjene odredbe koje su do sada izazivale najviše nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača - ozbiljnih tržišnih sudionika, koji su se namjeravali baviti intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom koja bi mogla konkurirati u EU okvirima. Prije svega to je odredba koja propisuje da maksimalna površina za zakup može biti veća od 50 hektara, što je dobar preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova, koji daju poticajna i najčešće nepovratna sredstva ozbiljnim proizvođačima a nikako hobistima koji proizvode za vlastite potrebe pa viškove iznose na tržnice. Još jedno novo kvalitetnije rješenje je uvođenje kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup u kojem se uvodi sustav bodovanja, a prednost ostvaruju ponuditelji koji stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada poljoprivrednih proizvoda), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

- Smatramo da je dobro što je uvrštena promjena koja predviđa da prednost kod natječaja imaju poljoprivrednici koji su do sada koristili to zemljište, te koji su u mirnom posjedu zemljišta na temelju valjane pravne osnove, kao i odredba o potrebi dodatnog vrednovanja za one proizvođače kod kojih udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30 posto ukupnih prihoda ili primitaka. To je veliki pozitivni iskorak u ovom zakonskom rješenju. Tako je Ministarstvo dalo prednost kvalitetnim proizvođačima koji i sada koristi zemljište, a drže se propisanih uvjeta iz natječaja, na temelju čega su dobili zemlju u zakup, te koji najveći dio svojih prihoda ostvaruju od poljoprivredne proizvodnje, a ne od potpora. Ministarstvo je pokazalo trajno opredjeljenje da se zakonima moraju poduprijeti poljoprivredni proizvođači koji proizvode, odnosno stav da su poljoprivrednici ponajprije sudionici na tržištu a nikako socijalna kategorija, naglašavaju u SMARTER-u.

Kvalitetna promjena je i to što se u novim zakonskim rješenjima potiče poljoprivredne proizvođače da se okrenu proizvodnji proizvoda s većom dodanom vrijednošću (proizvodnja trajnih nasada i proizvodnja povrća). Sve ove izmjene idu u smjeru više puta isticanog jačanja sektora koji donosi višu dodanu vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji su znatno složeniji i traže značajno veće proizvodne napore, veća ulaganja, radno su intenzivniji te složeniji po tehnologijama i tržišnim uvjetima, mišljenje je poljoprivrednih konzultanata.

Gradovi i općine više neće moći odugovlačiti s provedbom programa raspolaganja državnim zemljištem, kako je to bio slučaj primjerice u gradu Opuzenu. Nova zakonska rješenja daju im rok od tri mjesecau kojem će morati donijeti program raspolaganja, a ako to ne učine raspisivanje natječaja za zakup preuzet će Ministarstvo poljoprivrede.

21. studeni 2024 21:38