Na veliko iznenađenje ornitologa i ljubitelja prirode u laguni Prila prije tri godine pojavio se ružičasti nesit (Pelecanus onocrotalus). Riječ je o ptičjoj vrsti za koju se pretpostavljalo da je izumrla na čitavom području Republike Hrvatske još pedesetih godina prošlog stoljeća i to zbog nekontroliranog lova i ribolova te melioracija močvara čime su narušena ornitološka staništa. Međutim, pelikani se unatrag pet godina znaju pojaviti na ušću Neretve, koja ponovno postaje ptičji raj. Tako je zamijećeno više vrsta ptica močvarica, najviše raznih vrsta pataka, gnjuraca, lisaka, čaplji, žličarki.
Sredozemna močvarna područja globalno su poznata po iznimnoj raznolikosti i bogatstvu ptičjega svijeta. Nažalost, zbog preintenzivnog lova i nebrige, dolina Neretva ispala je iz popisa najpoznatijih i najbogatijih mediteranskih močvarnih područja poput Camargue u Francuskoj, Donana u Španjolskoj, nekoliko laguna u Italiji, Turskoj, Tunisu.
– Delta Neretve je usprkos svim problemima – požari trščaka, invazivne vrste poput mungosa, krivolov, reguliranje toka rijeke (hidroelektrane i kanaliziranje toka), smanjenje dotoka slatke vode (zahvati u BiH), ilegalne melioracije i dr., i dalje jedna od najboljih destinacija za promatranje ptica u Hrvatskoj. U dolini Neretve možete vidjeti prekrasne ptice kamenjara – jarebicu kamenjarku, primorsku bjeloguzu ili ogromnu sovu ušaru. Zbog velikih trščaka Neretva je značajna kao gnjezdilište močvarica poput bukavca i štijoka. Pješčane lagune na ušću Neretve su žive tijekom cijele godine i tamo se mogu vidjeti mnoge vrsta ćurlina – malenih ptica koje hodajući u plitkoj vodi traže beskralježnjake u mulju. Više od 300 zabilježenih vrsta ptica za takvo malo područje je impresivna brojka i stvarno ima potencijala za privlačenje turista tijekom čitave godine – govori Iva Rajković Alendar iz udruge "Biom".
Katastrofa
Ipak, na terenu su primjetne promjene nabolje kada je ptičji svijet u pitanju. Promjene se sporo događaju, ali je bitno, događaju se. Jedna od pozitivnih promjena je proglašenje novih rezervata.
– Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne", Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" i Posebni ornitološki rezervat "Kuti. Sada je bitno da se u postojećim rezervatima uspostavi prava zaštita, da ne ostanu samo rezervati na papiru. Ono što ne poboljšava situaciju su, primjerice, požari. Ove godine opet su izgorjeli gotovo čitavi rezervati "Pod Gredom" i "Prud" kod Metkovića. Ovo je velika katastrofa za ptice koje ovise o slojevima stare trske i zbog kojih su rezervati bili osnovani – ističe Iva. I dok ornitolozi muku muče s požarima, na svu sreću smanjen je broj krivolovaca, premda u Neretvi generalno prevladava mišljenje da močvare pale lovci kako bi osigurali plane za lov. No to su više puta demantirala lokalna lovačka društva.
– Ono što se može sigurno primijetiti je smanjen broj krivolovaca. Kad smo počeli 2017. naglašavati problem, u delti Neretve već desetljećima u, recimo, prosincu na jezeru Parila, u Neretvanskom kanalu i u uvali Galičak koja se nalaze na samom Ušću, mogli ste vidjeti 11 do 15 osoba koje love neprestano od 20 sati do ponekad 11 ujutro. Danas su to dvije do tri osobe. No, broj pucnjeva i dalje je zabrinjavajući. Prosječno se na jezeru Parila u rezervatu "Ušće Neretve" izbroji 150 pucnjeva u jednoj noći, a krivolov se odvija skoro svaku noć kad nema kiše. Ima pomaka u rezervatima "Prud" i "Pod Gredom" kod Metkovića. Broj ilegalnih plana je puno manji, no i dalje se puca u rezervatima, ali se rjeđe čuju vabilice što je pozitivno. No, dok postoji velika potražnja za mesom jedne divlje ptice, upitna je održivost svakog pomaka u borbi protiv krivolova. Na Neretvi smo proveli socioekonomsku analizu kroz koju smo utvrdili da 56 posto anketiranih konzumira lisku. Nadalje, 29 posto anketiranih je konzumira redovito. Liska se jede prilikom druženja s prijateljima i obitelji ili prilikom važnih blagdana. U nekim mjestima kad dođete u goste, na stolu mora biti liska. Potražnja za mesom pernate divljači stvara relativno veliko tržište koje se zadovoljava pticama iz protuzakonitog lova.
Unatoč svemu u Neretvu dolaze nove ptičje vrste
– Delta Neretve je posebna po pitanju ptičjeg svijeta. Vrste koje su rijetke u drugim dijelovima Hrvatske, ovdje su redovne preletnice ili zimovalice. To su brojne vrste patki, prutki, žalara, čigri, sabljarke, oštrigari. Neretva je također na rubu areala nekih u potpunosti južnjačkih vrsta, poput voljića maslinara. Lokalna udruga "Brkata sjenica" iz Neretve zabilježila je na gniježđenju ćukavicu (Burhinus oedicnemus), što je bitan podatak jer je hrvatska populacija ugrožena.
Potencijal
Sve u svemu, nije nam cilj privlačiti nove vrste, nego je bitno očuvati staništa za ove koje već dolaze. A onda zaštititi i njih dok su tu, smatra naša sugovornica. S obzirom na bogat ptičji svijet, delta Neretve ima izniman potencijal za razvoj takozvanog birdwatchinga – promatranja ptica, što je u svijetu rezervirano za goste dubljeg džepa. Ne treba zaboraviti da je dolina Neretve jako blizu Dubrovniku, čiji su najbrojniji posjetitelji upravo Britanci – najzagriženiji promatrači ptica u svijetu. Većina njih trenutno kroz dolinu Neretve samo prolazi prilikom izleta u Mostar. Na Neretvi se ptice mogu promatrati tijekom čitave godine, a promatranje ptica jedna je od grana turizma koja se može odvijati tijekom čitave godine. Međutim, području doline Neretve tek predstoji kreiranje turističkog proizvoda i njegova promocija na tržištu. Umjesto da se to realizira, već godinama se raspravlja je li Neretva sa svojim ptičjim bogatstvom područje povoljno za promatranje ptica.
Što bi trebalo učiniti pa da birdwatching zaživi u dolini Neretve?
Ključno je da ga trebaju prihvatiti i promovirati stanovnici doline Neretve, a važno je i brinuti se, tj. podizati svijest o očuvanju ovog vrijednog resursa u lokalnoj zajednici. Područje treba promovirati na događanjima poput BirdFair u Engleskoj i drugim sajmovima. BirdFair je jedan ogroman sajam posvećen promatranju ptica. Mogu se organizirati različita događanja i na nivou države kako bi se dolina Neretve aktivno promovirala kao raj za promatrače ptica. Udruga "Brkata sjenica" aktivno radi na razvoju promatranja ptica u Hrvatskoj. Od 2016. godine su organizirali više od deset treninga prepoznavanja ptica i tako, kako kažu, šire zajednicu sugrađana koji također dolaze turistički na deltu Neretve promatrati ptice.
U svijetu je mnoštvo sličnih primjera. Najbolji su, naravno, brojni engleski rezervati kojima upravljaju nevladine organizacije kao što su Wetland&Wildfowl Trust ili Royal Society for the Protection of Birds (RSPB). U našem najbližem susjedstvu možemo navesti primjer Škocjanskog zatoka u Sloveniji, gdje je nađen kompromis između očuvanja priobalnih močvarnih staništa i pomorske luke. Škocjanski zatok je uz dobru infrastrukturu postao jako popularna lokacija za promatranje ptica. Tako je to u Sloveniji, a južnije u Crnoj Gori, Albaniji, pa i kod nas, još uvijek treba objašnjavati zbog čega je važno očuvati bioraznolikost i kako je ona važan resurs.