Poljoprivrednici će moći koristiti cidokor do kraja ove godine, nakon toga moraju tražiti nova manje štetna sredstva

Istraživanja i studije ekoloških udruga donose dramatične brojke prema kojima je Hrvatska među najlošijima u Europi po pitanju ostataka za zdravlje štetnih pesticida u voću i povrću. Za zaštitu od sive plijesni i truleži salata se na hrvatskim poljima masovno tretira fungicidima na bazi cyprodinila čija je karenca (vrijeme od tretiranja pa do konzumacije) najmanje 14 dana ili insekticidom lambda-cihalotrinom (karenca od 21 dan). I nakon protoka tog roka razina ostataka pesticida na listovima salate je prevelika i ne može se isprati pod mlazom vode. Osim u zelenoj salati i povrtlarstvu lambda- cihalotrin (poznatiji pod imenima Karate Zeon, Estrelaa, Ascot) koristi se za suzbijanje štetnike u voćarstvu, na vinovoj lozi, šećernoj repi, uljanoj repici, nadalje krumpirovu zlaticu. Ovaj preparat javnosti je poznatiji kao insekticid koji je korišten za suzbijanje moljaca koji su brstili i uništavali šimšire diljem Europe u čemu se pokazao kao najučinkovitiji. Međutim, nije isto primijeniti ga na ukrasnom bilju i povrću ili voću za ljudsku ishranu.

U jabukama podrijetlom iz Hrvatske često puta se pronađe povećana količina pesticida dimetoata i omeotata koji nisu dopušteni u EU- Riječ je o insekticidu pod nazivom "Rogor" koji se naširoko koristi u maslinarstvu, povrtlarstvu i voćarstvu kao sredstvo za zaštitu bilja a po ocijeni Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), može biti iznimno štetan za ljudsko zdravlje. Neka istraživanja pokazuju da pesticidi imaju posebno štetan učinak na djecu jer je njihovo tijelo još u razvoju. Zbog izloženosti pesticidima djeca mogu razviti poremećaj hiperaktivnosti, autizam, slabo pamćenje i lošije motoričke vještine.

Međutim, poljoprivrednici sa kojima smo razgovarali ističu da se ne mogu odreći nekih pesticida bez kojih jednostavno poljoprivreda nije moguća. Naglašavaju da na tržištu nema dovoljno sredstava za zaštitu bilja a i oni koji su registrirani kao zamjenski nemaju odgovarajuću učinkovitost.

Nakon kampanje u EU o štetnosti herbicida na bazi glifosata, na tržištu su se pojavile nove pročišćene verzije Cidokor plus, Ouragan System 4, Boom Effect, "Glifokor 360 TF".

Međutim, nevladina udruga Zemljane staze objavila je izvješće "Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova" kojim poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo zdravstva da podrže zabranu korištenja glifosata kojem produljeni rok za odobrenje korištenja ističe u prosincu ove godine. Međunarodne agencije za istraživanje raka utvrdila je da glifosat ima negativan učinak na zdravlje ljudi i okoliš, poput neurotoksičnosti, poremećaja rada hormonalnog sustava.

Poljoprivrednici su desetljećima ovisni o pesticidima, jer su mnoge nekemijske metode zanemarene zbog ustaljenih praksi u konvencionalnoj poljoprivredi, temeljenih na upotrebi umjetnih gnojiva i pesticida. Rašireno je pogrešno mišljenje da su herbicidi sigurni za ljudsko zdravlje i da imaju mali utjecaj na okoliš, a zahvaljujući intenzivnom marketinškom radu proizvođača herbicida.

- Kombiniranjem i integracijom širokog spektra nekemijskih metoda upravljanja korovom (npr. preventivnih i mehaničkih) s poznavanjem bioloških i ekoloških karakteristika korova i usjeva, današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu uspješno upravljati korovom bez uporabe herbicida, uz održavanje dobrih prinosa, sprječavanje razvoja otpornosti na herbicide, zaštitu bioraznolikosti tla, smanjenje erozije i smanjenje emisija stakleničkih plinova, rekla je Tara Glaser iz udruge Zemljane staze.

I građani Europske unije također traže radikalno smanjenje upotrebe pesticida. Godine 2022. Europska građanska inicijativa Spasimo pčele i poljoprivrednike prikupila je više of 1,1 milijun važećih potpisa. Građani Europske unije pozivaju na postupno ukidanje uporabe sintetičkih pesticida: smanjenje uporabe za 80% u poljoprivredi EU-a do 2030 godine, te potpunu zamjena sintetičkih pesticida održivim alternativama, temeljenim na Integriranoj zaštiti bilja do 2035. godine.