Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede objavilo natječaj za sufinanciranje nabavke zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva) za sprječavanje štete od divljači ukupne vrijednosti oko četiri milijuna kuna uz mogućnost povećavanja javili su nam se stočari koji tvrde da je ta mjera neprovediva na terenu.
Najveći iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinoj prijavi je 50 tisuća kuna (6.636,14 Eura). Novčana sredstva namijenjena su isključivo za podmirenje troškova kupnje zaštitnih sredstava - električnih ograda (pastira) i žičanih ograda (mreža/pletiva). Prihvatljivi prijavitelji su pravne i fizičke osobe (obrtnici) koje imaju valjani ugovor o korištenju prava lova na temelju Zakona o lovstvu – lovoovlaštenici i fizička i pravna osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija. Prijavitelj poljoprivrednik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave, a prijavitelj lovoovlaštenik ima pravo na podnošenje i odobravanje jedne prijave po lovištu. Zaštitna sredstva moraju biti postavljena i služiti svrsi za koju su namijenjena najmanje pet godina od dana kupnje. Natječaj je otvoren od 20. prosinca 2022. do raspodjele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. listopada 2023.
- Mjera je populistička, minorna je, neće umanjiti štete od vuka a za veliku većinu poljoprivrednika je neprovediva-ističe Ivan Tešija predsjednik udruge Hrvatski krški pašnjaci koja okuplja stočare koji se bave ekstenzivnim uzgojem goveda.
Naime, skoro svi poljoprivrednici napasaju svoje blago na državnim pašnjacima i ne mogu doći do zakupa zemljišta. Sasvim mali broj ima sklopljen ugovor o zakupu. Poljoprivrednici su žrtve nesređenog sustava jer jedno ministarstvo uvjetuje postavljanje žica električnog pastira da bi se dobila odšteta za zaklanu životinju, dok drugo ministarstvo kroz Hrvatske šume zabranjuje postavljanje električnog pastira na državnom zemljištu pa čak i za one rijetke koji imaju sklopljen ugovor o zakupu-ističe Tešija.
U zakupu imamo oko 30 000 hektara s obzirom na prisutni broj stoke trebalo bi dati u zakup preko 500 000 hektara-smatra Tešija.
Drugi problem je taj što Hrvatske šume ne dozvoljavaju sjeći nisko raslinje ni smreku pa je kroz obrastao krški pašnjak nemoguće postaviti električni pastir bez prethodnog čišćenja terena.
Treća stvar je, ako bi se to i zakonski reguliralo, što se time i nameće obaveza starijem stanovništvu za dodatnom radnom snagom koja bi krčila područje gdje ce postaviti električne pastire a ti ljudi jedva krpaju kraj s krajem-rezolutan je Tešija. Privatne parcele su malene i rascjepkane tako da bi svako malo trebalo premještati električne pastire. Nadalje, konfiguracija terena u Dalmaciji je takva da je nemoguće postaviti električnog pastira sa sedam žica.
Kada se to i postavi taj električni pastir neće spriječiti vuka da napada stoku.
Druge zemlje su svoje stočare zaštitile na način što su svim stočarima omogućili davanje pašnjačkih površina u zakup i financiraju im fiksne ograde da mogu zatvoriti svoj pašnjak i na taj način spriječiti napad vuka-pojašnjava Tešija.
Njihovo blago je 24 sata na pašnjaku, dok mi moramo svaku večer skupljati blago i zatvarati ga zbog najezde vukova, zaključuje stočar Ivan Tešija.