Jučer je u Korčuli, u organizaciji Europe Direct centra Korčula i platforme Pokret Otoka, održana međunarodna Konferencija Zajedno na putu zelene tranzicije na kojoj su predstavljeni programi, planovi, poslovni modeli i ciljevi zelenih politika. Podužoj listi političkih dužnosnika pridružili su se predstavnici otočnih jedinica lokalne samouprave i institucija, stručnjaci i otočani, a odjeci Konferencije odigrat će važnu ulogu u tranziciji presudnoj za budućnost Korčule.
Da je otok Korčula već na putu zelene tranzicije svjedoči poveći broj različitih sudionika Konferencije koja je u dinamičnom i angažiranom tonu potrajala od 9 sati ujutro sve do 15 sati. Započela je pozdravnim govorima, u ime Europske komisije online putem okupljene je pozdravila Carmen Gruber, voditeljica odjela za komunikaciju, partnerstva i mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević te zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo.
O REPowerEU programu govorio je Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Razgovornim jezikom, RePoweEU je program Europske komisije za prestanak oslanjanja na ruska fosilna goriva prije 2030. kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine. Kako je istaknuo tajnik Bujanović, REPowerEU u Hrvatskoj znači veća energetska učinkovitost za otoke, ulaganje u solare, osnaživanje kapaciteta te, najvažnije, jačanje energetske infrastrukture.
Zanimljivo izlaganje o Teritorijalnoj strategiji razvoja otoka održala je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Spomenka Đurić. Prisjetila se osnivanja Otočnog partnerstva u istoj konferencijskoj dvorani hotela Liburna u travnju ove godine. Entuzijazam kojim su započeli provođenje realizaciju strategije kroz natječaje i projekte naišao je na niz izazova.
„Dogovorili smo raspisivanje javnih poziva za svaku od sedam otočnih županija u Hrvatskoj. Odlično smo to zamislili, no kad smo tu zamisao spustili na tehničku razinu, odnosno provedbu, shvatili smo da nismo dovoljno transparentni. Ne možemo raspisati javni poziv za sve dok su u sklopu poziva projekti koji smo unaprijed dogovorili s otočanima u okvirima strategije i otočnih prioriteta. Bili smo previše entuzijastični, sad nas čeka još intenzivnija komunikacija s otocima“, objasnila je državna tajnica ističući kako do kraja godine planiraju zaključiti koji su strateški projekti dovoljno veliki, a da odgovaraju prioritetima te da dobiju odobrenje županijskog partnerstva.
Da su prostorni planovi i zelena tranzicija usko povezani potvrdio nam je Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tijekom predavanja Otključavanje tranzicije kroz prostorne planove upoznao je okupljene s pojmom brownfield. Industrijska revolucija 20. stoljeća ostavila je velike posljedice na prostor, posljednjih nekoliko desetljeća javlja se potreba za sanacijom i revitalizacijom napuštenih industrijskih predjela, tzv. brownfield područja, koji imaju negativni utjecaj na okoliš, no istovremeno predstavljaju i potencijal za budući razvoj. Ravnatelj Linardić ističe kako većina takvih prostora u Hrvatskoj nisu iskorišteni u mjeri u kojoj te lokacije zaslužuju te da je revitalizacija i obnova neiskorištenih zgrada prioritet.
Međunarodnu notu Konferenciji dali su Aida Liha Matejiček, voditeljica Ureda za publikacije EU i to online putem iz Bruxellesa upoznavši publiku s DG REGIO politikama, odnosno dijelom Europske komisije koji je zadužen za provođenje kohezijske politike EU te Riccardo Novo iz Tajništva za čistu energiju EU otoka prezentirajući plan 30 europskih otoka koji će do 2030. godine predstaviti svoju viziju održivosti. Inače, Novo se oduševio brojem sudionika i njihovim angažmanom ističući pojedinačno svakog otočanina kao važnog kotačića zelene tranzicije.
Oduševljenje i pljesak okupljenih zaslužio je Ivo Gavranić, ravnatelj Srednje škole Ivo Padovan iz Blata sažetom prezentacijom projekta kojeg možemo nazvati mini zelenom revolucijom na otoku. Tijekom školske godine 2021. – 2022. došli su na ideju gradnje školske solarne elektrane u sklopu projekta Digital green kako bi jedinstvenom porukom obilježili stoti rođendan škole. Danas je blatska srednja škola druga u Hrvatskoj i prva na jadranskim otocima koja proizvodi vlastitu električnu energiju pomoću školske solarne elektrane snage 10 kW s mogućnosti rasta do 50 kW. Za taj im je projekt uručena Nacionalna nagrada za zaštitu okoliša iz područja obrazovanja, a proglašeni su i najboljim projektom 2022. godine u području obrazovanja u Hrvatskoj.
Petra Pomper iz Energetske zadruge KLIK iz Križevaca predstavila je razgovornim jezikom nekoliko poslovnih modela uključivanja lokalne zajednice u zelene projekte. Kako je objasnila, energetske zadruge su, među ostalim, poveznica između građana koji žele investirati u solarne elektrane te lokalne vlasti koja izdaje natječaje i potrebnu dokumentaciju. Ljudi bi rado izgradili i instalira fotonaponsku elektranu, ali ne znaju kako, navodi Pomper, nisu dovoljno educirani, ne znaju gdjee započeti, zato je potrebno obratiti se najbližoj energetskoj zadruzi koja pomaže, povezuje, usmjerava i educira.
Održana su dva vrlo dinamična i zanimljiva okrugla stola koja su moderirali Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka i Ivan Zoković iz korčulanske energetske zadruge Novi otok. Prvi je okrugli stol okupio gradonačelnicu Korčule Niku Silić Maroević i dvije otočne načelnice, Mariju Klisuru iz Lumbarde i Katarinu Gugić iz Vele Luke koje su govorile o zelenim projektima koje provode i dosadašnjem iskustvu s tranzicijom. Primjere dobre praske dali su gradonačelnik Makarske Zoran Paunović i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, a službeni okvir raspravi Gorana Margetić voditeljica Odjela za pripremu i provedbu strateških dokumenata DUNEA-e. Drugi okrugli stol predstavio je niz investicijskih mogućnosti i benefita za izgradnju otočnih elektrana o čemu su govorili investitori Peter Kumer i Boris Čujkević te Franjo Toić iz Energetske zadruge Apsyrtides kao i spomenuta Petra Pomper iz zadruge KLIK. Doznali smo da će se na otoku u narednih nekoliko godina izgraditi dvije solarne elektrane, jedna na području Općine Vela Luke, a druga na području Grada Korčule, projekti su trenutno u fazi prikupljanja projektne dokumentacije.
Poseban trenutak koji je izmamio okupljenima osmijeh na lice jest dodjela priznanja i prigodnih poklona, zelenih sukulenata i različitog promo materijala, projektima održivog razvoja na otocima Korčuli i Lastovu. Voditeljica Europe Direct centra Korčula Katarina Slejko tako je priznanja pripremila za tri otočne škole, OŠ Smokvica za projekt Naš zeleni početak, OŠ Petra Kanavelića iz Korčule za projekt Djelujemo zajedno zelenije i zdravije, SŠ Ivo Padovan iz Blata za revolucionarni projekt Digital green. Priznanje je uručeno i trima jedinicama lokalne samouprave na otoku, Gradu Korčuli za projekt Energetska obnova javne rasvjete, Općini Orebić za Uređenje pješačke i biciklističke staze Podvlaštica-Vlaštica te Općini Lumbarda za projekt Izrada projektne dokumentacije za pješačke i biciklističke staze na Ražnjiću. Dvije udruge okitile su se zelenim priznanjem, udruga KAP za projekt Korčulanski vrtal i udruga Val za vrlo ambiciozni i važan projekt Watchdog-otok Lastovo. Uprava za otoke Dubrovačko-neretvanske županije nagrađena je priznanjem za projekt Mimosa-Maritime and multimodal sustainable transport solutions kao i Nacionalni park Mljet za projekt Elektrifikacija pomorskog transporta uz korištenje OIE.
Sad je već jasno da je naša generacija ta koja mora provesti energetsku tranziciju, a izvjesno je također da će ona biti manje bolna nego smo očekivali, današnja je Konferencija to i potvrdila.