Završila je dvodnevna Think Tank 2024 Korčula „School“ na kojem se raspravljalo se o mnogim temama kroz prizmu rodne politike. Tijekom rasprave posebno je istaknuto kako bi bilo korisno da se lijeve stranke više angažiraju na temama rodne ravnopravnosti kao odgovoru na ideološke napade i redefiniranja pristupa feminističke agende.
Na temu rodne ravnopravnosti iz perspektive popularne kulture govorile su Pravobraniteljice za rodnu ravnopravnost Višnja Ljubičić (Hrvatska) i Brankica Janković (Srbija). Sesija pod nazivom „Gender equality politics – addressing the ideological backlash and responding to the feminist agenda“ organizirana je u suradnji sa S-Kvinnor iz Švedske. Ključne poruke prenijela je Tanja Fajon, ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, bivša predsjednica SD, putem video poruke. Uvodne napomene dali su Andrasz Pulai, direktor strategije Publicus Research iz Mađarske, Nina Űnesi, glavna tajnica S-Kvinnor iz Švedske, te Lola Milojević, stručnjakinja iz CEE Gender Networka.
Interaktivna rasprava uključivala je sudjelovanje Sonje Lokar, bivše izvršne direktorice CEE Gender Networka putem ZOOM-a, Martine Naumovske, glavne tajnice SDSM-a iz Sjeverne Makedonije, Sonje Kovač, potpredsjednice PESW-a iz SDP-a Hrvatske, Dragane Rašić Jovanović, predsjednice WF-a iz Demokratske stranke Srbije, te Lene Ag, osnivačice i članice upravnog odbora CEE Gender Networka.
Otvorenu raspravu moderirala je Zita Gurmai, predsjednica PESW-a, zastupnica u parlamentu Mađarske i članica upravnog odbora CEE Gender Networka.
Koncept rodne ravnopravnosti je pod napadom desničarskih političkih krugova diljem svijeta, uključujući i Istočni Balkan. CEE Gender Network je mnogo puta adresirao pitanje rodne ravnopravnosti i rodne integracije kroz sveobuhvatnu i multidisciplinarnu perspektivu, kao i postupno političko nazadovanje. Poljska i Mađarska predvode napad na ljudska prava žena i rodnu ravnopravnost. U Hrvatskoj, desni centar traži povlačenje iz Istanbulske konvencije o nasilju nad ženama. Femicid i nasilje nad ženama su u porastu, rodni jaz u plaćama i dalje postoji, a religijske i patrijarhalne vrijednosti su sve izraženije. Politički kvotni sustavi u socijaldemokratskim strankama još uvijek se bore za provedbu.
Sve su se teme razvijale kroz rodnu prizmu, uključujući i temu „Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu“, koja se zapravo tiče preodgoja čitavog društva i porasta svijesti. Ovo je svakako jedna od tema koja je ključna za razvoj društva, kao i ekonomska prava. Predstavljen je projekt CEE Gender Networka o seksualnom uznemiravanju, a prezentaciju je održala Lovorka Marinović, predsjednica CNI-a i članica upravnog odbora CEE Gender Networka. Prikazan je i video, a u raspravi su sudjelovali Nebojša Paunović, savjetnik u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, Radojka Kraljević, profesorica na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, te Danijela Stanojević, menadžerica komunikacija CEE Gender Networka. CEE Gender Network je partner brojnim organizacijama civilnog društva iz Grčke, Cipra, Bugarske, Italije, Belgije i Španjolske na zajedničkom projektu o seksualnom uznemiravanju. Mreža je provela niz radionica u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, koje su uključivale sudjelovanje glavne hrvatske TV postaje (HRT), gospodarskih komora, poslodavaca i sindikata. Odziv je bio vrlo pozitivan, s velikom potražnjom za nastavkom projekta.
Predstavljena je i FES Youth Study Southeast Europe 2024, a prezentaciju je održala Emina Adilović, viša znanstvena suradnica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu. U raspravi su sudjelovali Ana Pirtskhalava, savjetnica za politiku PESW-a, te Jure Zubčić iz SDP-a Hrvatske. Pozitivnu socijalnu priču, u koju nitko nije vjerovao, ispričao je Demir Mahmutćehajić iz Stoca. Grupa entuzijasta iz tog grada u Hercegovini odlučila je skupiti svo smeće i razvrstati ga kako bi korisni otpad mogli upotrijebiti za kupnju hrane, goriva i lijekova.
„Otkupili smo 100.000 komada ambalaže, plastične boce, limenke i staklenke. Onda smo organizirali prijevoz više tvrtki da se prebace te ambalaže iz Stoca u Sarajevo. Sve smo napravili jasno, glasno i transparentno, sve smo zabilježili,“ rekao je Mahmutćehajić, aktivist za ljudska prava iz Stoca, koji je došao na Korčulu kako bi ispričao ovu socijalno inspirativnu priču. U provedbi ove inicijative pomažu mu njegova obitelj i ljudi oko njih.
„U ova tri mjeseca smo na račun boca i plastike podijelili 18.000 maraka. Nema neke velike filozofije i politike, osim što želimo raditi ono što sistem neće, a to je spojiti socijalne potrebe s ekološkim,“ kazao je.
Unatoč tome, put zemalja Zapadnog Balkana prema EU ostaje spor i pun prepreka. Kada se raspravlja o proširenju, često se zanemaruje aspekt društvenih promjena koje bi proces pristupanja trebao donijeti zemljama kandidatkinjama. Priprema za članstvo u EU ne bi trebala biti samo ekonomska i institucionalna prilagodba. Građani su ti koji bi trebali imati koristi od reformi provedenih u državama članicama. Međutim, ono što trenutno doživljavaju su demokratsko nazadovanje, masovna emigracija i povećane nejednakosti. Na kraju se diskutiralo o promjenama i pozicijama Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije i Albanije, što je bilo organizirano od strane Fondacije za europske progresivne studije, koju je predstavljao Laszlo Andor, glavni tajnik FEPS.
U sesijama se raspravljalo o tome kako osigurati da proces rezultira, u skladu s Europskim stupom socijalnih prava, jačanjem socijalnih prava, solidarnosti i zaštite, uključivim tržištima rada i gospodarskim rastom te osnaživanjem građana Zapadnog Balkana. U diskusiji su sudjelovali Mirna Jusić iz Bosne i Hercegovine (Fakultet političkih znanosti), Ledjon Shahini iz Albanie (izvršni direktor Qemal Stafa Foundation), Tamara Trpić iz Srbije (članica odbora CEE Gender Network).
Ova radionica je organizirana u suradnji s Fondacijom Max van den Stoel, koju je moderirao direktor fondacije Kido Koenig. Projekt prima financijsku potporu Europskog parlamenta, ali ne predstavlja stavove Europskog parlamenta.
Na kraju se Daša Šašović Šilović, predsjednica CEE mreže za rodnu ravnopravnost, zahvalila svima na sudjelovanju, posebno istaknuvši Lovorku Marinović, dugogodišnju nositeljicu i voditeljicu organizacije škole na Korčuli. Zahvaljujući njenom trudu i predanosti, ovaj događaj je postigao značajnu vidljivost. Zahvalama su se pridružili i predstavnici Olaf Palme International centra iz Švedske.
Zaključak škole je da postoji potreba za daljnjim okupljanjem i nastavkom duge tradicije slobodne lijeve misli, koja zahtijeva podršku i redefiniciju u kontekstu trenutnih političkih promjena. Ove promjene, koje uključuju reviziju i potiskivanje antifašističkog naslijeđa Europe, naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja lijevih socijaldemokratskih stranaka. Također, već su započele pripreme za iduću godinu na Korčuli.