Gradonačelnica Korčule: „Vijećnik Fabris umjesto da se srami, on se hvali!“
S malim zakašnjenjem donosimo najzanimljivije trenutke 19. sjednice Gradskog vijeća Korčule koja se održala prošlog utorka s deset točaka Dnevnog reda.
Aktualni sat
Zamolili smo gradonačelnicu Korčule Niku Silić Maroević da istakne najzanimljivije pitanje aktualnog sata koji je protekao u uobičajeno žustrom tonu. Gradonačelnica je bez puno razmišljanja navela pitanje vijećnika HDZ-a Andrije Fabrisa o ilegalnom reciklažnom dvorištu građevinskog otpada Zlopolje koje je nastalo dok je spomenuti vijećnik bio gradonačelnik, a koje je sadašnjoj vlasti donio brojne probleme. Otkad je došla na vlast, Gradonačelnica Silić Maroević pokušava veliku količinu otpada nepoznatog podrijetla na zemljištu koje nema potvrde niti dozvole za gospodarenje otpadom staviti u zakonske okvire što je donekle i uspjela na što se odnosilo pitanje vijećnika Fabrisa.
„Vijećnik Fabris bahato postavlja pitanje o mogućnosti da Grad Korčula proda dio građevinskog otpada insinuirajući kako je Zlopolje nešto dobro i pozitivno za Korčulu. Zapravo se radi o ozbiljnom problemu, o velikoj količini iskopa bez podrijetla uz koji se vežu ilegalne insinuacije. Otežao nam je registraciju dvorišta, ishodovanje dozvole, opteretio nas velikom količinom materijala, umjesto da se toga srami, on se time hvali“, oštro je komentirala gradonačelnica koja je pronašla način kako djelomično iskoristiti divlji građevinski otpad.
„Pokušavamo to zemljište registrirati kao reciklažno dvorište za odlaganje građevinskog otpada kako bi olakšali građevinarima na otoku i kako bi pazili na ekologiju. Građevinski otpad na Zlopolju je napokon registriran i sad je vlasništvo RH, iz ministarstva su poručili da će materijal darovati za projekte u tijeku. Problem je što se radi o zaista velikoj količini materijala s kojim se država neće detaljno baviti budući da smo sami krivci pa smo i odgovorni i moramo taj problem riješiti. Dobili smo upit za korištenje materijala za izgradnju Nove luke Polačište, poslali smo prijedlog ministarstvu. Sve je to nepotrebno gubljenje vremena radi nečijeg neodgovornog rada“, uvjerena je gradonačelnica Nika Silić Maroević.
Vijećnica platforme Možemo! Ivana Pačić Unković postavila je pitanje o digitalnom sadržaju za nedavno otvoreni Interpretacijski Marko Polo centar na koji je potrošeno oko 300 tisuća kuna, ali nije isporučen pa je većina LED ekrana u centru ugašena.
„Radi se o poslovima koji su ugovoreni prije mog mandata. Koliko sam upoznata, za otvaranje centra osnovana je radna skupina stručnjaka koja navodno nije sudjelovala u narudžbi digitalnog materijala. Kad su pregledavali materijal, uočili su brojne nedostatke, tražili su da se isprave. Zadali smo rok isporučitelju za korekcije sukladno ugovoru, nadamo se da će to biti riješeno do sljedeće sezone“, komentirala je gradonačelnica.
Vijećnica Pačić Unković istaknula je kako je jedini kriterij za odabir isporučitelja bila cijena što je površno i neprofesionalno. Neslužbeno doznajemo kako je posao ugovorio bivši gradonačelnik Fabris s tvrtkom iz Siska.
Vijećnik MOST-a Silvano Kapor pitao je gradonačelnicu gdje je skupocjeni laptop od 17 tisuća kuna kojeg je javnim novcima kupio bivši gradonačelnik Fabris za vrijeme svog mandata. Laptop je navodno vijećnik Fabris zadržao, no gradonačelnica nije potvrdila taj navod ističući kako ga prvo treba provjeriti te da će vijećniku Kaporu odgovoriti pismenim putem.
Zašto je obrisana 11. točka Dnevnog reda?
Prije prelaska na Dnevni red obrisana je 11. točka, Statut Gradskog muzeja Korčula. Radi se o problemu koji već duže vrijeme prati korčulanski Gradski muzej, a na njega je ukazala vijećnica Pačić Unković. Prijedlog Statuta kojeg je ravnateljica Gradskog muzeja dr.sc. Marija Hajdić predložila pun je pogrešaka zbog čega je vijećnica zatražila njegovo povlačenje.
„Članci Statuta su u međusobnom prijeporu, neki se članci ne poklapaju sadržajno, dokument obiluje pravopisnim i gramatičnim pogreškama, u nekim člancima nedostaju pojedine riječi, u članku 4. pogrešno se navodi ime muzeja“, stoji, među ostalim, u zahtjevu vijećnice Pačić Unković.
Osim toga, Gradski muzej Korčula trenutno ima sedam zaposlenih što znači da, prema Zakonu o muzejima, treba imati Upravno vijeće koje još nije osnovano, ističe vijećnica platforme Možemo!. Gradonačelnica je zatražila da se točka Dnevnog reda obriše budući da se ravnateljica opravdala zdravstvenim poteškoćama.
Što je gradonačelnica radila prvih šest mjeseci?
Treća točka Dnevnog reda izazvala je polemike i rasprave, a tako i treba biti ističe Nika Silić Maroević budući da se radi o polugodišnjem izvješću o radu gradonačelnice za prvi dio godine koje je usvojeno.
„Pozdravljam rasprave, trebamo što više raspravljati. Prvih šest mjeseci godine je razdoblje tijekom kojeg smo intenzivno radili na prijavama projekata. Prijavili smo tri velika projekta od čega je razvojna agencija KORA pripremila je prijave za dva. Samo ta tri projekta vrijedna su desetak milijuna eura, radi se o prijavama na NPOO. Športski objekti Korčula prijavili su Sportsko-rekreacijski centar, a Grad Korčula Južni zid i Park šumu Hober. Rezultati natječaja jako kasne“, objasnila je gradonačelnica.
Grca li Grad Korčula u dugovima?
Raspravljalo se i o četvrtoj točki, odnosno Polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna kojeg je na sjednici prezentirala pročelnica Bernarda Tomić. Predsjednica Gradskog vijeća iz redova SDP-a Marija Šegedin pitala je pročelnicu može li se Grad više zaduživati budući da je bivša vlast ostavila brojne dugove, a nedavno se aktivirao i dugoročni kredit HBOR-a koji Korčulu košta 11 tisuća eura mjesečno. Korčula otplaćuje još jedan kredit HBOR-a i beskamatni zajam državnog proračuna. Godišnje kreditne i kamatne obaveze Grada iznose vrtoglavih 271 tisuću eura.
Pročelnica Tomić ističe kako Grad Korčula trenutno ima otprilike 17 milijuna kuna nedospjelih financijskih obaveza te kako je manjak, koji je u jednom trenutku bio čak 9 milijuna kuna, ipak sve manji i manji. Zaključila je kako bi Grad trebao izbjegavati dodatna zaduženja. Dio tih dugova su penali za kapitalne sufinancirane projekte koje je provodila bivša vlast i to nespretno i aljkavo pa nisu uspjeli povući sva sredstva poput renovacije Gradskog muzeja Korčula i Šetališta Tina Ujevića, odnosno Hobera.
„Pitanje je je li Grad donosio odluke racionalno ili ne, vidite i sami koliko je Grad zadužen. Ipak, ne volim retoriku to su moji projekti – to su tvoji projekti, sve su to naši projekti. Netko ih započne, netko ih nastavi. Ako je Grad uložio milijune u projektnu dokumentaciju i dozvole, zašto bih ja rekla to nije moj projekt? Ako projekt ima smisla, naravno da ćemo ga nastaviti. Vijećnik Fabris me proziva zašto mi je za građevinsku dozvolu je jedan projekt trebalo dvije godine, a sam zna i svjestan je da natječaja za projekt nije bilo, a kad je raspisan morali smo projekt i dozvolu prilagoditi novim uvjetima“, objašnjava strpljivo gradonačelnica.
Nika Silić Maroević istaknula je kako je znatan dio sredstava iz proračuna potrošen na iznimno važnu sanaciju dva ispusta sustava odvodnje Puntin i Dominče koji su financirali u suradnji NPKLM Vodovoda i KTD-a Hober. Prošlog su ljeta medijske stupce na vrhuncu turističke sezone punile fotografije fekalija ispred starogradske jezgre.
„Ove godine takvih fotografija nije bilo. Radi se o dva ogromna i važna komunalna zahvata, zašto nisu odrađeni prije? Taj problem postoji godinama? Očito nije bilo volje, jer je novaca bilo, mogli smo sami sebi uštedjeti više godina sramote“, nezadovoljna je gradonačelnica.
Prioritet je zaštita tradicionalnih praksi
Zanimljiva je bila i sedma točka, Prijedlog Odluke o redu na pomorskom dobru. Novi Zakon o pomorskom dobru na snazi je od srpnja ove godine, a nadležno ministarstvo još nije donijelo pravilnike koji će biti ključ provođenja novog zakona u jedinicama lokalne samouprave. Brojne su novosti koje očekuju Korčulane, no neke će detalje u Odluci, koja je na javnom savjetovanju dobila pohvale i uzeta za primjer, ipak morati mijenjati u hodu. I ovog je puta najbolje pripremljena bila vijećnica Ivana Pačić Unković koja je u ime Možemo! uložila amandman na Odluku pokušavajući zaštiti tradicije i prakse građana. Amandmanom koji je usvojen traži se definiranje i razlikovanje pojmova uređena i neuređena plaža kako ne bi bilo zabranjeno noćenje Korčulana npr. na škojima ili kupanje sa životinjama na neuređenim plažama. Također je zatraženo uvođenje pojma izvlačenja brodica u nuždi. Gradonačelnica pozdravlja ovakve prijedloge ističući kako je strah da novi zakon ne ugasi tradicionalne prakse opravdan.
„Ipak poručujem svim građanima da se ne boje, napravit ćemo sve da tradicionalni način života zaštitimo, samo što će sad biti sve jasno definirano. Manjkavosti u Odluci ćemo nadopunjavati, imat ćemo pomorskog redara i naravno da će građani moći izvlačiti na obalu barke zimi na mjestima na kojima su to radili i prije, samo ćemo sad imati popis lokacija gdje je to točno dozvoljeno“, objasnila je gradonačelnica.
Sljedeća, okrugla 20. sjednica Gradskog vijeća Korčule očekuje nas uskoro, a sudeći prema najavljenom Dnevnom redu, među kojim je i izglasavanje proračuna, bit će još žustrija.