StoryEditorOCM
KorčulaOPASAN HOBI|

Naš iskusni ronilac nakon tragedije na Korčuli: Ići na dah i nišaniti ulaz u špilju duboku 30 metara veliki je pothvat čak i za mene

Piše Dora Lozica, Marko DIdić
12. kolovoza 2021. - 11:04
SPECIAL OTVORENO MORE Mali Losinj, 100715. 24. pojedinacno prvenstvo RH u podvodnom ribolovu. Prvi dan natjecanja odvijao se u akvatoriju otoka Ilovika. Na fotografiji: Stjepko Kesic iz kluba Tribunj sa ulovljenom tabinjom.Bozidar Vukicevic/Cropix

Korčulane je u utorak šokirala vijest o smrti 46-godišnjeg francuskog državljanina, koji je oko 16 sati ronio na dah u uvali Zaklopatica, na zapadnom dijelu otoka, piše Otvoreno more.

Pokušavao je zaroniti u špilju koja se nalazi na dubini od oko 30 metara, kako stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Raspitali smo se kod lokalnih ronilaca i ribara o kojoj je špilji riječ, a svi su nam rekli isto – Zaklopatica, ona je najopasnija.

Divlje uvale na tom području, okrenute prema otvorenom moru, pune su morskih špilja, ali neke od njih je jako teško pronaći pod morem. Pogotovo špilju Zaklopaticu, u kojoj je Francuz nastradao. Jedan je ronilac pretraživao špilju nekoliko puta, no pri svakom zaronu ponovno je traži i jedva je pronalazi. Kako ju je onda Francuz pronašao?

– To znači da mu je neka budala rekla za tu opasnu špilju, sad ga nosi na duši – zaključio je jedan lokalni ronilac.

SIN U BAROKOMORI

Špilja Zaklopatica duboka je 22 metra, a od sedmog je metra vertikalna, poslije čega se ulazi u prvu od tri komore. Dodatni je problem što je špilja mračna i puna sedimenta koji, kad se rasprši, dodatno smanjuje vidljivost. Ima mnogo uskih prolaza i vrlo je komplicirano roniti u takvom okruženju.
 

– U takvu se špilju ne ulazi ako nemaš obuku za špiljsko ronjenje, u takvu se špilju ulazi s potrebnim znanjem i iskustvom, isključivo s bocama, privezan na konop – govori nam ronilac.

Zašto je Francuz odlučio zaroniti na dah na tako zahtjevnoj lokaciji, ostaje misterij, a još je veće iznenađenje činjenica da je sa sobom vodio i navodno 16-godišnjeg sina. Lokalni ronioci ne znaju detalje slučaja, znaju samo da je mladić u barokomori i da se bori za život.

Sukladno tome, pretpostavljaju da je mladić možda pratio oca prilikom zarona te da je, nakon što je otac izgubio svijest, u pokušaju spašavanja prenaglo izišao na površinu te je dobio dekompresijsku bolest, no to su samo pretpostavke.

Plovilom Lučke kapetanije 46-godišnjak je prevezen u Velu Luku, gdje mu je pružena liječnička pomoć, međutim bezuspješno, stoji u policijskom priopćenju.

Trostruki državni prvak u podvodnom ribolovu (i to zaredom) Stjepko Kesić, član DŠR-a "Strožanac", smatra da je glavni problem svakog ronioca što ponekad precijeni svoje mogućnosti.

– Ljudi se preforsiraju, ne znaju što su im granice i dokle. Ja sada imam 37 godina i ronim od svoje desete godine pa mi se opet dogodi da precijenim sebe. Teško je, na primjer, odlučiti se za izron dok ti riba dolazi na domet puške, a kod ronjenja na dah ronilac roni sam i uglavnom mu nitko nije pri ruci. Ronjenje s bocama puno je lakše, ali na taj je način zabranjeno loviti ribu, a i nema učinka po danu jer te riba vidi. Pravi ronioci na dah idu na dubinu od 35 do 40 metara, gdje je more hladno i tu se nalazi najbolja riba, a opet to zna biti vrlo opasno i ja vam odgovorno tvrdim da to sada može učiniti nas deset u Hrvatskoj – govori nam ovaj iskusni ronilac.

Nije to baš za sezonsko ronjenje kojemu pribjegavaju mnogi turisti, pogotovo kod ronjenja na dah.

VELIKI POSAO I POTHVAT

– Čovjek za takvo što mora biti u kontinuiranom treningu i formi, a turisti se uglavnom na godišnjem odmoru susretnu s pravim ronjenjem, no nemaju automatizme kad izroniti i koliko duboko ići, pa se događaju ovakve tragedije kao ova s Francuzom i njegovim sinom na Korčuli. Ići na dah i nišaniti ulaz u špilju duboku 30 metara veliki je posao i pothvat čak i za mene, a ne za nekoga tko je, pretpostavljam, ipak bio samo rekreativac – kaže nam Stipe, koji ne vidi ništa sporno u tome što je s Francuzom ronio i njegov sin.

– Pa mora početi roniti u djetinjstvu, nego kad će, ali treba znati kako i dokle, te da to bude pod nečijim stručnim okom – kaže nam Kesić.

08. studeni 2024 04:56