U subotu je svečanim programom obilježeno otvaranje obnovljenog Gradskog muzeja Korčule. Nakon tri godine, monumentalna palača Ismaeli Gabrielis iz 16. stoljeća u središtu starogradske jezgre zasjala je u novom ruhu s novima muzejskim postavom.
Korčulani su bili strpljivi kao i svi posjetitelji i turisti koji tri godine nisu mogli posjetiti Gradski muzej. Godine su učinile svoje, korčulanski je muzej vapio za obnovom pa je prijavljen je na projekt Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija kojeg provodi Dubrovačko-neretvanska županija s još 11 partnera. Na nešto manje od 600 kvadratnih metara palače potrošeno je gotovo pet milijuna kuna za rekonstrukciju i opremanje, a Korčulani su napokon dobili muzej bogatog postava i s interaktivnim sadržajima.
Sve je to predstavljeno u subotu na Trgu sv. Marka, ispred Gradskog muzeja prilikom svečanog i službenog otvorenja, iako je muzej za posjetitelje otvoren od kraja svibnja.
Ravnateljica Muzeja Marija Hajdić zahvalila je svim političarima koji su obnašali vlast u Gradu Korčuli, a kojima je obnova palače i uređenje muzeja bio prioritet. Muzej se može pohvaliti 64 godina dugom tradicijom prikupljanja i čuvanja materijalne i nematerijalne baštine otoka Korčule, naglasila je ravnateljica Hajdić.
Muzej je službeno proglasio otvorenim župan Nikola Dobroslavić koji je čestitao završetak velikog i važnog projekta obnove muzeja. Muzej će, istaknuo je župan, pridonijeti boljem prikupljanju i predstavljanju bogate kulturne baštine otoka, ali će pružiti i novu kvalitetu turističke ponude naše županije.
Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević istaknula je kako projekt nije pokrenut za vrijeme njenog mandata, ali je radosna da je upravo ona gradonačelnica u trenutku otvaranja muzeja koji će nositi, kako je naglasila, budući kulturni razvoj turizma i Grada Korčule.
Posebno emotivan govor održala je kustosica Sani Sardelić koja u muzeju radi dugih 17 godina.
„Bilo je teško braniti muzeološki koncept pred Hrvatskim muzejskim vijećem u Ministarstvu kulture, ali, vjerujte mi, još mi je izazovnije večeras pred vama govoriti. Ovo je za mene poseban trenutak, pred nama je nova nova, obnovljena zgrada, ali jako stara, posebna i vrijedna kao što je star, poseban i vrijedan i ovaj Grad i sva njegova naselja, i ovaj otok. Upravo smo se to trudili pokazati, što sve imamo i znam da nismo uspjeli jer je to nemoguće. Zato, večeras, pogledajte koliko smo uspjeli, a ne jesmo li, jer znam da jesmo, onoliko koliko smo mogli“, poručila je kustosica Sardelić.
Svečani program izveli su korčulanski glazbenici, duo na mandolini Zrinka Bakić i Lucija Botica, Maja Duhović i Marija Žanetić na violini, Marija Kristina Tomić sopran te Frano Fabris na klaviru. Program se odvijao u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama.
Muzejski postav već dva mjeseca oduševljava sve posjetitelje. U prizemlju je etnološka zbirka, replika Lumbarajske psefizme i korčulanski grbovi. Dio grbova naći ćemo i na prvom katu, poput najstarijeg sačuvanog grba obitelji Kanavelić, grba zanatlija, kruna bunara s grbom obitelji Andrijić, ali i najstariji gradski, građevni ulomak kojeg je 2012. pronašao jedan Korčulanin, a datira iz 11. stoljeća. Na prvom katu postavljena je i interaktivna ploča, maketa starogradske jezgre. Pritiskom na gumb zasvijetlit će građevina na maketi o kojoj se potom mogu pročitati digitalni sadržaji. Svjedočanstvo povijesnog razvoja zgrade nalazi se u uglu prostorije, kameni tunel za vodu, a u sjevernoj prostoriji prvog kata izložene su korčulanske biskupije, komuna u srednjem vijeku, detalji o povijesnim bitkama kao i karte o povijesnom, urbanističkom razvoju Korčule te predmeti koji svjedoče o kamenoklesarstvu i brodogradnji. Tu je izložena i posebno vrijedna donacija Antona Kapora, karta Korčule koju je napravio Camutio iz 1574. godine.
Na drugom katu nalazi se kulturno, povijesna zbirka. Posebno su zanimljivi obnovljeni slojevi zidnog oslika s konca 19. stoljeća s baroknom ornamentikom. Kako doznajemo od ravnateljice Hajdić, nakon 13 slojeva premaza i dva sloja žbuke, restauratori su otkrili ornamentiku koju su onda i obnovili. U južnoj prostoriji drugog kata predstavljeni su korčulanski velikani, a neki od njih će po prvi put dobili stalni postav u Gradskom muzeju. U prvom redu književnik Petar Šegedin i arhitekt i dizajner Bernardo Bernardi, potom Frano Kršinić, Ivo Lozica, Jakov Peručić, Nikola Sessa, Richard Ziegler i Marin Božić.
U južnoj prostoriji trećeg kata nalazi se ambijentalna kuhinja, još jedno svjedočanstvo povijesnog razvoja palače, a preko puta, u prostoriji koja je nekoć bila salon obitelji Gabrielis, posjetitelji mogu doživjeti nekadašnji društveni života Korčule od 16. do 19. stoljeća. Osim Bernardijevog namještaja i ostataka nekadašnje zlatarske radionice Marinović, tu su i portreti i upotrebni predmeti obitelji Boschi, sitnice iz svakodnevnog života, dječje igračke te restaurirani vjenčani plašt iz 16. stoljeća.
Posebno zanimljivo je u podrumu gdje se nalaze prirodoslovna i arheološka zbirka. U prirodoslovnoj zbirci izložen je fosil ribice, donacija Francija Cebala, u Postrani nedavno pronađena čeljust ribe stare 60 milijuna godina kao i glasoviti ostaci nosoroga pronađeni na području Defora.
„Suvremeno i prapovijesno spojili smo u skladbi Silvija Foretića Rhinoceros koju je napisao posebno za muzejski ambijent i može se poslušati jedino u muzeju. Skladba je posvećena nosorogu izloženom kao dio prirodoslovne zbirke, a koji je važan pokazatelj dinamike razvoja života krupnih sisavaca na ovom području“, otkrila nam je kustosica Sani Sardelić, voditeljica prirodoslovne zbirke.
Odmah uz prirodoslovnu zbirku nalazi se arheološka s predmetima koji pripadaju razdoblju od prapovijesti do ranog kršćanstva. Iz neolitika, predstavljena je Vela spila, Žukovica i Jakasova špilja, sitni predmeti iz Gradine, predmeti iz lumbarajskih grobova kao i natpis iz Vrnika koji pripada ranokršćanskom razdoblju. Voditeljica arheološke zbirke je arheologinja Marta Kalebota.
Osim u Korčuli, projekt Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija je realiziran na tri lokacije diljem Dubrovačko-neretvanske županije, pri kraju je izgradnja Muzeja zlata i srebra u Smokvici, a otvorena je i Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja u Slanom. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 34 milijuna kuna, a DNŽ kao nositelj projekta osigurala je nešto više od 27 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Projekt je financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ideja o obnovi Gradskog muzeja Korčule stara je 23 godine, a ove je subote i službeno u potpunosti realizirana.
