Malo je koje javno dobro kompromitirano ovih dana kao što je to tradicionalno, dalmatinsko, a cappella, klapsko pjevanje koje je zbog velike potražnje i težnje da se svidi širim masama kako bi ostvarilo što veći komercijalni uspjeh postalo površni pop proizvod s instrumentima i lakim notama.
Osnivač Proćulića
No, ipak ne za sve zaljubljenike u klapsku pjesmu, a pogotovo ne za Ivana Salečića iz Smokvice. Kad spomenute njegovo ime u klapskim krugovima ili klapu Proćulić koju je osnovao još 2008. godine od članova svoje obitelji, otvorit će vam se sva klapska vrata. Uz oca Ivana, klapu Proćulić čini njegova supruga Jadranka, kćer i akademska sopranistkinja Marija te dva sina, Petar i Jakov koji su također glazbenici, a zabilježili su brojne nastupe na svim prestižnim smotrama pa tako i na FDK u Omišu. Njihov glazbeni projekt u Maločića dvoru već dugi niz godina odolijeva izazovima modernog vremena, ljubomorno čuvajući izvornu klapsku pjesmu kao najveće blago.
Nakon nekoliko godina pauze potaknute koronom, klapski koncert u Maločića dvorima ove je godine doživio deseto izdanje, a šjor Ive se rado prisjetio početaka.
“Supruga i ja smo jednu večer šetali i završili smo u Maločića dvoru. Bilo nam je odmah jasno da prostor ima dušu iako je zapušten. U to je vrijeme u dvoru živjela još samo jedna starija žena, djelovao je zapušteno, ali akustički odličan između kamenih kuća. Tako smo došli na ideju organizacije koncerta, u ovih deset izdanja svaka je godina bila posvećena nekom glazbenom velikanu, imali smo autorsku večer Krešimira Magdića, Duška Tambače, Jakše Fiamenga...”, prisjetio se šjor Ive.
Obljetnica rođenja maestra Dinka Fija, inače rođenog Blaćanina, bila je logični izbor, malo je tko zadužio klapsku pjesmu i naslijeđe Dalmacije kao što je to napravio maestro Fio, vokalni pedagog, dirigent i skladatelj. Da nije bilo Fia, njegovih stručnih obrada i skladbi, tradicionalna dalmatinska muzika bi danas zvučala drugačije. Jedan od najboljih melografa kojeg je Dalmacija iznjedrila spasio je od zaborava brojne narodne napjeve i izvorne pjesme, a kao skladatelj je iz sebe ostavio veliki opus temeljen na tradicionalnoj glazbi.
Fio se proslavio uspjesima i radom s dječjim zborovima i ansamblima, no za otok i za klapsku pjesmu najvažnija i najplodonosnija suradnja zabilježena je s klapom Ošjak. Brojni Fiovi zapisi i obrade lokalnih napjeva u krtom i jedinstvenom načinu pjevanja veloluške klape postavili su standarde i temelje izvorne klapske pjesme, a definirali su otočno klapsko pjevanje kao dozivačko s puno ritma i dinamike te posebno vezano uz pošalice i rugalice.
Pet godina je prošlo od zadnjih Maločića dvora, kutnom koncertu bez komercijalnih tenzija, bez skrivenih motiva, bez natjecanja i uspoređivanja, prijetilo je trajno umirovljenje, no članovi Prvog komina Snježaninog htjeli su drugačije. Vokalni ansambl neobičnog imena osnovan je na inicijativu maestra kao poklon za njegov 80. rođendan. Komin je nešto drugačija vokalna forma nego što je klapa, a Snježana je domaćica koja se uvijek brinula da nikome ništa ne fali.
Sačuvana magija
“Na njihovu je inicijativu dan prije koncerta svečano otvorena i izložba naziva ‘Daleko su moji škoji’ povodom stote obljetnice rođenja Dinka Fija u Kulturnom centru u Blatu, a oni su inzistirali i na koncertu u Maločića dvorima. Kao i inače, nismo pozvali puno klapa, prostor je mali, ali da vam rečem iskreno, više volim manje klapa, bitna je kvaliteta”, objasnio je šjor Ive.
Prošle subote, u starom, romantičnom kamenom dvoru usred Smokvice, narodne napjeve i Fiove skladbe izveli su mješovita klapa Prvi komin Snježanin, ženska klapa Moreška iz Korčule, domaćini muška klapa Smokvica te organizatori, Mješoviti crkveni pjevački zbor don Jakov Salečić na radost oduševljene publike koja se zaželjela malog, ali važnog smokviškog dvora.
Neka je magija sačuvana u narodnom, klapskom undergroundu, pogotovo kad ga se stavi u kontekst starih, kamenih dvora u kojima su ostali duhovi isprepletenih sudbina. Posebno mjesto imaju rugalice koje su Fiu bile izrazito drage, otočani bi u prošlosti sjeli na pižul i rugali se pjevajući onima u susjednome dvoru. Jedan je takav pižul i u Maločića dvoru, a sudeći prema volji i entuzijazmu šjor Iva, njegova vizija o očuvanju klapske pisme ostat će na tom pižulu još koje desetljeće.
“Na kraju koncerta, tijekom klapskog aftera, malo prije nego ljudi idu doma, dogovorimo se koja će tema biti na koncertu dogodine. Uvijek netko iz neke klape dobaci neku dobru ideju, a ove smo se dogodine dogovorili da će to biti Ivo Cetinić. Poznati tekstopisac koji će, ako Bog da, dogodine napuniti okruglih 85 godina, taman njemu u čast”, najavio je šjor Ive.