Nakon što je više od četvrt stoljeća stajala napuštena i neiskorištena nakon odlaska mirotvoraca Ujedinjenih naroda, bivše vojno zdanje na hridima Prevlake dočekalo je novo poglavlje svog postojanja. Prije sedam godina konavoski načelnik Božo Lasić s tadašnjim je predsjednikom Društva prijatelja dubrovačke starine Nikom Kapetanićem potpisao ugovor o prepuštanju upravljanja tvrđavom na poluotoku Prevlaci na rok od 20 godina.
Kapitalni projekt obnove
DPDS se ugovorom obvezalo urediti tvrđavu za muzej austrougarskih pomorskih memorabilija, dok je načelnik Lasić rekao je tad kako se radi o strateškom interesu za Konavle, Dubrovnik i Hrvatsku i svojevrsnoj poveznici europskih zemalja koje su bile sastavnice bivše Monarhije, te točki približavanja Hrvatske i Crne Gore s obzirom na slično povijest u austrougarskoj mornarici. Dokle je stigao projekt obnove nakon prinudne stanke uslijed pandemije, raspitali smo se kod aktualnog čelnika DPDS-a Vedrana Kosovića:
- Tvrđava na Prevlaci, koju je Općina Konavle potpisivanjem Ugovora o ustupanju 24. listopada 2017. godine prepustila Društvu prijatelja dubrovačke starine na korištenje, predstavlja jedan od kapitalnih projekata obnove koji će dati novu dimenziju Prevlaci, Konavlima, ali i cijeloj Republici Hrvatskoj. Trenutno se izvode i planiraju svi radovi koji nisu u koliziji s projektom uređenja unutrašnjosti tvrđave. Samom uređenju unutrašnjosti pristupit će se nakon ispunjavanja svih zakonskih uvjeta, uključujući donošenje Prostornog plana uređenja Općine Konavle i dobivanje građevinske dozvole. Idejni projekt je već izrađen i spreman za proceduru. S obzirom na opseg zahvata, preostaje još mnogo radova koje je moguće izvoditi, a nadamo se da će se u međuvremenu riješiti preostale birokratske prepreke kako bi se osigurao kontinuitet radova – rekao je Kosović.
U novom Dubrovačkom čeka vas poseban prilog ‘Konavle prepune miline‘
Veza s Lukšom Beritićem
Posebno je istaknuo vrijednost obnovljenog lokaliteta kojoj će pridonijeti otvaranje Muzeja austrougarske ratne mornarice s posebnim naglaskom na ulogu i značaj Hrvata u toj mornarici. Važno je istaknuti i njegovu poveznicu s Lukšom Beritićem, osnivačem Društva, koji je i sam služio u austrougarskoj mornarici.
- Zbirka koja se planira izložiti predstavit će sveobuhvatan presjek ratne mornarice, uključujući uniforme, oružje, dijelove brodova i odlikovanja. Time će tvrđava Ponta Oštro, koja je stoljećima bila simbol strateške važnosti i obrane, postati mjesto kulturnog i povijesnog značaja. Vjerujemo da će ovaj veliki projekt, koji provodi Društvo prijatelja dubrovačke starine, postati pokretač uređenja cijelog poluotoka Prevlaka, koji ima izniman potencijal. Potrebno je samo uskladiti njegove razvojne planove sa stvarnim potrebama i pokazati kako brinemo o onome što smo krvavo obranili - zaključuje predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.
Iz bloga Muzeja i galerija Konavala doznaje se kako se utvrda na samom vrhu poluotoka na Ponti Ošto sastoji od četiri razine, od kojih je najdonja razina utvrde okrenuta prema otvorenom moru i zaljevu, druga prema zaljevu, treća prema otvorenom moru, a najviša, četvrta, prema poluotoku. U cijelom kompleksu utvrde nalazi se 40 kazamata, zatvorenh dijelova utvrde gdje je postavljena topnička baterija koja se pomiče lijevo i desno uz pomoć sustava tračnica.
Uloga Lazara Mamule
- Kroz svoju povijest utvrda na Prevlaci najznačajniju je upotrebu imala do kraja Prvoga svjetskoga rata kada više nije mogla obavljati svoju prvotnu funkciju. For na Ponti Ošto bio je osuđen na propadanje, jer je korišten tek u manjoj mjeri kao pomoćni objekt nakon Prvog svjetskog rata. Sve do 2017. godine kada je utvrdu Republika Hrvatska darovala Općini Konavle, činilo se kako će predstavljati još jednu ruševinu nekada bogate povijesti. Ipak, do danas je uz pomoć Društva prijatelja dubrovačke starine utvrda znatno sanirana, a ako sve nastavi teći po planu, za nekoliko godina će Konavle biti bogatije za još jedan muzej, s akvarijem i popratnim uslužnim prostorima - izvijestili su konavoski blogeri, pa se spominju jedne od najzaslužnijih osoba za izgradnju utvrda na ulasku u bokokotorski zaljev, časnika Lazara Mamule (1795-1878.)
- Kao izraziti podupiratelj Monarhije istaknuo se u borbama 1848./1849. godine kada je postao pukovnik, a ban Josip Jelačić imenovao ga je rukovoditeljem "Glavnog vojnog stožera Austrijskog Carstva" u Hrvatskoj. Zbog zasluga u slamanju revolucije odlikovan je s više ordena od Franja Josipa I, ali i od ruskog cara Nikole I, te je uz to dobio titulu baruna 1849. godine. Već iduće godine dobiva čin generala bojnika i zapovjednik je garnizona u Dubrovniku i Kotoru (...). U razdoblju kada je bio zapovjednik garnizona u Dubrovniku i Kotoru, Lazar Mamula posebno se posvetio ideji utvrđivanju Boke kotorske kao sigurne luke. Isprojektiran je sustav triju utvrda na samom ulazu u zaljev. Sa zapadne strane tog sustava prema odluci iz 1856. godine trebala je stajati utvrda Ponta Oštro na Prevlaci. Ona je uz forove na rtu Arzi i otočiću Rondoni osiguravala uplovljavanje brodova u Bokokotorski zaljev. Uz utvrdu je postavljen svjetionik i nekoliko baraka za vojnike. Koliko je Mamula bio važan za izgradnju utvrda govori i to da je otočić Rondona preimenovan u Mamula.
