StoryEditorOCM
KonavleKAMENI IGLUI |

FOTO: Konavljani spašavaju suhozid, trajni spomenik težačkom životu

Piše Kristina Filičić
4. studenog 2020. - 07:23
Kućerice, međe, gumna, lokve, obori, ognjišta... spomenici su konavoskog težačkog života, potvrda nekadašnje vješte suhozidne gradnje. Očuvanje ovog dijela konavoske baštine proteklih godina se posebno intenziviralo, a upravo je završeno premještanje odnosno izgradnja tradicionalne konavoske poljoprivredne kućerice.

- Nova lokacija kućerice je u Pločicama tik uz suhozidnu lokvu koja se spominje još iz doba Dubrovačke Republike. Smještena je na parceli kojom upravlja Općina Konavle,što nam je bila olakotna okolnost – kaže krajobrazna arhitektica Anita Trojanović, članica Udruge Dragodid. Pojašnjava kako je kućericu trebalo razgraditi 'od ploča s krova koje su se ručno skidale, do dvostranih suhozida koji su se prebacivali bagerom'. No, prethodno je trebalo premjeriti kućericu, kako bi na novoj lokaciji ostala u izvornom obliku.

image
Općina Konavle


Inače, to je treća konavoska kućerica građena 'u suho' koja je od zaborava 'spašena' angažmanom članova Udruge Dragodid, Suhozidne baštine Konavala i volontera, a sve pod budnim okom lokalnog meštra od suhozida Iva Antunovića zvanog Mina. Kućerica je 'nikla' u šest dana, a svaki dan na njoj je vrijedno radilo šest volontera. Antunović ima samo riječi hvale za sve volontere, mještane, članove Dragodida, Općinu Konavle koja je financirala premještanje i izgradnju kućerice te za don Tihomira Šakotu koji je volonterima ustupio smještaj u Župnom dvoru.

Podsjetimo, prva kućerica premještena je na Zakrajnicu 2018., a godinu poslije druga na sam ulaz Zračne luke Dubrovnik. Kućerice su u izvornom obliku presložene s područja građevinskih zahvata u Zračnoj luci Dubrovnik, a sačuvane u suradnji Općine, Zračne luke i članova Suhozidne baštine Konavala. Akcija premještanja kućerica koje su služile težacima kako bi se u baštini sklonili od nevremena ili predahnuli, vrijedna je i u kontekstu popularizacije i osvještavanja o povijesnoj i krajobraznoj vrijednosti suhozidnih struktura u životnom prostoru.

image
Suhozidna baština Konavala - razgradnja kućerice u Močićima


Sačuvati jedinstven podsjetnik na mukotrpan rad konavoskog seljaka nit je vodilja mlade krajobrazne arhitektice koja uz kolege Petru Sturicu i Pava Đukana čini trojac okupljen oko imena 'Suhozidna baština Konavala'. Prije četiri godine započeli su s realizacijom ideje o inventarizaciji suhozidne baštine u Konavlima. Godine istraživanja, bilježenja, snimanja dronom, obilaska cijelih Konavala uzduž i poprijeko, rezultiralo je pronalaskom i fotodokumentiranjem suhozidnih oblika diljem Konavala.
- Negdje oko 40 kućerica, 20-ak lokvi, stotine kilometara podzidnih i ogradnih suhozida i janika, prostora gdje su se držale pčele. To nam je bilo nešto potpuno novo, najčešće smo na to nailazili u selima konavoskih brda. Pa obori, ognjišta... – nabraja Anita Trojanović sve što će se dokumentirati i u monografiji suhozidne baštine Konavala.

- Nakon završetka gradnje kućerica, možemo se u miru posvetiti bazi podataka i pisanju teksta za monografiju koju očekujemo dogodine – kaže Trojanović pa nastavlja:
- Cilj nam je sve dokumentirati da ostane zapamćeno i kroz knjigu senzibilizirati ljude da obrate pozornost na to. Djelomično smo kroz ove četiri godine uspjeli potaknuti stanovništvo na razmišljanje. Javljaju nam se Konavljani s brojnim upitima, žele nam pokazati suhozide u svojoj baštini, mnogi su nas odveli do kućerica, što nam je puno pomoglo. Održali smo brojna predavanja, radionice, posvetili smo suhozidu jedne godine i Festival moba (moba u narodu znači – ići u polje, u radnu akciju). Uspjeli smo u društvu popularizirati tu temu.

image
Anita Trojanović


Sugovornicu pitamo o očuvanosti tog dijela konavoske povijesti u samom prostoru.
- Ona jest vidljiva, posebice u Konavoskim brdima gdje je vegetacija škrtija, dok je u donjem dijelu Konavala sve jako zaraslo i veća je zastupljenost životnih promjena, tako da je u Donjoj bandi suhozid puno lošije očuvan. Ipak gdje su manje njive, doci pa i u Konavoskom polju održavaju se kanali i međe sve ono što određuje vlasništvo. Dijelovi uz more i terase gdje su prije bili vinogradi i nasadi maslina, nažalost su zapušteni.

image
Suhozidna baština Konavala gumno


U listopadu se u Konavlima trebao održati i Međunarodni suhozidni kongres, no odgođen je zbog aktualne situacije s Covidom.
- Ideja je bila tri dana obnavljati suhozidnu lokvu na Pločicama blizu koje je izmještena kućerica, pa nakon praktičnog dijela odraditi predavanja u Čilipima, a kongres bi završio suhozidnom turom od najjužnijih do najsjevernijih dijelova Konavala – otkriva Anita Trojanović plan koji bi se, vjeruje, mogao ostvariti dogodine kroz međunarodni kongres u organizaciji Udruge Dragodid i u suradnji s Općinom Konavle, na kojem bi predstavili i spomenutu monografiju.
24. studeni 2024 03:41