Danas je na blagdan Tijelova - koji se u našem kraju naziva Korosante - bilo svečano u Čilipima. U 10 sati započela je sveta misa, a poslije 11 procesija u kojoj su djeca u konavoskim nošnjama bacala cvijeće, pripremajući put Presvetom oltarskom sakramentu.
U Konavlima se po veličini tijelovske procesije ističu cavtatska, grudska i čilipska koje su se kružno kretale ulicama samoga mjesta, stoji na blogu Muzeja i galerija Konavala. Čilipska procesija se, za razliku od druge dvije, nakon izgradnje magistrale održavala oko matične crkve svetog Nikole, a zadnjih nekoliko godina do magistrale, te se kretala uz njen nogostup.
Župa svetog Nikole u Čilipima obuhvaća sela Čilipi, Močići, Komaji s južne strane Konavoskog polja te naselja Gabrile i Uskoplje sa sjeverne strane, kao i dio Zvekovice. Svako selo, a među njima i čilipski zaseoci, ima svoju seosku crkvicu i titulara, a time i svoje bratstvo. Starješine svih bratstava sudjeluju u tijelovskoj procesiji s unaprijed određenim ulogama. Na čelu procesije prvo ide raspeće Kristovo, veliki križ s figurom raspetog Krista kojeg nosi član pastoralnog vijeća matične crkve, prate ga braćinski barjaci s križem koje nose starješine, a vjernici sa svećenikom ih slijede, odnosno idu za križem. Svako bratstvo ima svoj križ i navezenu bandjernu na križu ili kupovnu, a redovno su pravokutnog oblika, širih ili užih dimenzija, s ravnim ili cik-cak dnom, poučavaju nas sa stranice Muzeja i galerija Konavala.
Sve bandijere krasi bogato izvezen konavoski vez po rubovima tkanine koja je opet žutim opletom omeđena s pripadajućim dvjema ili više kita. Unutrašnji prostor bandijere rezerviran je za isticanje križa, naziva bratstva, naziva ili slike titulara bratovštine ili nekih detalja poput kaleža, po odabiru i vještini vezilje. Barjake prate muškarci, a slijede ih djeca, ponajviše djevojčice koje, kako nekad tako i danas, oblače konavosku nošnju i ponosno koračaju među mnoštvom obasipljući put cvijećem. Noseći u rukama zelenilom i ukrasnim trakama okićene kopice, nekoć napunjene laticama žukve, vrijesa, poljskog cvijeća, a danas najčešće laticama ruža, pripremale su put Presvetom oltarskom sakramentu.
Kako je bilo, pogledajte u našoj velikoj fotogaleriji!