Svi pokazatelji ukazuju na porast broja samačkih kućanstava i razvoda u Dubrovniku. Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. godini, na 195 sklopljenih brakova zabilježeno je čak 86 razvoda! Godinu ranije, na 192 sklopljena braka bilo je 75 rastava.
Što bi tek bilo da je provedena najavljivana ideja o brzom sporazumnom razvrgnuću bračne zajednice kod javnog bilježnika koja je lani najavljivana kroz izmjene Zakona o izvanparničnom postupku. Ideja je propala zbog, kako je objašnjeno, visoke društvene vrijednosti instituta braka ili partnerske zajednice. Stvarnost govori da je brak sve manje na cijeni.
Treća sreća!
Prema posljednjem popisu stanovništva, 35 posto muškog stanovništva u Dubrovniku je neoženjeno, a pet posto rastavljeno. Oko 26 posto Dubrovkinja u dobi od 15 godine naviše, nije sklopilo brak, a sedam posto je razvedeno. U ženskoj populaciji u Dubrovniku, 16 posto je udovica, a tri posto muškaraca su udovci. Samo su tri osobe u županiji 2022. godine stupile u brak po treći put ili više od toga.
U Dubrovniku je 2022. godine jedan par rastavljen već u prvoj godini braka, dva mladića su se razvela u dobi između 20 i 24 godine života, no najviše je rastava u dobi između 40 i 49 godine života, a 28 posto rastava zabilježeno je nakon 20 godina bračne zajednice. Od 86 dubrovačkih razvoda, u većini slučajeva (54) partneri nisu imali djece rođene u toj zajednici.
U većini slučajeva, uzdržavana djeca se nakon razvoda povjeravaju majci na čuvanje i odgoj.
Pravobraniteljica za djecu ukazuje na veliki broj slučajeva visoko-konfliktnog partnerskog odnosa, koji se odražava i na roditeljstvo. „Nerijetko roditelji neopravdano pribjegavaju i učestalom pokretanju postupaka pred sudom te uključivanju velikog broja institucija, a ponekad i javnosti, u svoje intimne, obiteljske odnose”, upozorila je u svom izvješću. Radi zaštite privatnosti djece, lani se obratila Ministarstvu pravosuđa i uprave te Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a nakon saznanja da se na e-Oglasnoj ploči objavljuju odluke sudova, među njima o razvodu braka roditelja, u kojima su osobni podaci maloljetnika.
Manje crkvenih brakova
U Hrvatskoj prevladavaju vjerski sklopljeni brakovi, no u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je više građanskih. Prema podacima DZS-a, u županiji je bilo 48,8 posto vjerski sklopljenih brakova. Nađu se ipak i mjesta gdje crkveni brakovi prevladavaju, kao što je to bilo u Župi dubrovačkoj, Korčuli, Blatu i Veloj Luci.